Socijala

Rona Hartner, prekal o francusko mediumia anavkerdi si sar „Tornado“

I akterka thaj giljavutni I Rona Hratner si bijami ko 9 mart 1973 beršan o Bukurešt, Džala sine ko kursia tari germansko škola “Herman Obert” ko Bukurešt (1979-1991), a taro 1992 berš startujngja o kursia ki Akademia bašo tetaro  thaj filmi an o Bukurešt.

Ko 1996 berš zapendžargja pe e francusko režiserea o Toni Gatlif kote rodela sine akterka e filmeske “Dilo Gadjo” so kergja pe an I Romania , a oj reslja I šerutni džuvljani rolja em giljavela sine o gilja ko odova filmi.

Akaja rolja angja lake nekobor phursakoa ko nekobor festivaloa, sar so si “Bronzano leopardi” (Phursako baši specialno rolja) ko Internacionalno filmsko festivali ko Lokarno, thaj nominacia e phursakoske Cezar. I Rona Hratenr akana dćivdinel an I Francia pobuter taro 20 berša.

Sar artisto oj fokusiringja pee m ko aver umalja sar giljavutni (jazz, rock, rege, ačlternativno rock, bluz em sar instrumentalisti ki gitara, saksofoni em piano џез) thaj si tančerka.

 

Link: https://partidaromilor.ro/rona-hartner-supranumita-de-presa-frantuzeasca-tornada/?amp=1&fbclid=IwAR2_tRZE-3BnSxtAvJb-coPZCw_vDyMJK0TegPmUpsEbISd4qTgBejac1Jk

Performanso bašo genocide e Romengoro thaj Sinti ko vakti taro Dujto lumiakoro maripa

Performanso taro fotografie bašo viktimia o Roma thaj Sinti ko Dujto lumiakoro maripa an I sinagoga an o Niš ka ovel puterdo sa dži ko 12 marti 2023 berš . I resarin taro akava performanso sit e liparel ko viktimia taro holokausto a majbut targetea I diskriminacia thaj mudaripa e Romane jekhina, Palo sikaviba an I Srbia akava performansko džal an I Albania, Utarali Makedonia thaj Kosovo em Metohia. O performanso organizirinela le o Centralno Konsilo taro germaniakere Sinti thaj Roma, o Romano dokumentarno thaj kulturakoro centro e germaniakere Sinti thaj Roma, I Germanijakiri federalno fondacia baši kultura thaj o Roomano forumo an I Srbia, suportoa taro germaniakoro Ministeriumo bašo avrutne bukja.

 

Link: https://romaworld.rs/izlozba-o-stradanju-roma-i-sinta-u-ii-svetskom-ratu/

 

Youtube:

I Srbia thaj alusar bašo Eurosong: I Yejna vakerel baši diskriminacia kolea oj arakhela pe: „ Odova si salde jekh epizoda kotar so nakhena oo Roma sako dive“

I terni giljavutni i Zejna sine jekh taro okola so lele than ko akaleberđeskoro Eurosong sar reprezento tari Srbia, a oolakiri kompozicia so si spoj taro tradicionalno thaj urbano toni sine em ki varijanta te viktoririnel an o akava alusariba.

Anglal o finale e festivaleske I Zejna ko Twitter hramosargja save kritikencar arakhlja pe ko odola divesa.

„Sebepi oo antiromani hoš so isi amen sako dive (na baši I gili, o kritike e giljake si ok). Kana valjani sine te džav an I javer škola ko avgo klasi soske o profesoria emme amala o čhave keren mange sine diskriminacia sebepi so sium Romani , phare si kaj neko te hramosargja mange nešto bilačho. Mande odova ka kerel man bibahtali” hramosargja I Zejna thaj dopherela.

“ Odova si salde jekh taro episode kote o Roma nakhavena len sako dive. Deceniencar em majlungo . Em odoleske na trubul pobuter te traina odoleske,. Ako psihičko hulaven amen taro sa , tegani čače reslen te keren odova lačhe. De tut godi bašo aver drom kana ka mange te hramosare ko stili : Cigan, o Roma ka ćoren tut soske na kere ništo buti”

 

Link: https://nova.rs/zabava/showbiz/zejna-se-oglasila-povodom-diskriminacije-sa-kojom-se-suocava-to-je-samo-jedna-od-epizoda-koje-romi-prolaze-svakodnevno/

 

Youtube:

Leskovac: Ko sig vakti suporto e familijake jašarevič taro dizjakere institucie

Faktoria bare jagake ko romane mahale si taro diferentno karakteri , dži ki bari jag avela pe sebepi skladiriba sekundarno surovine, plastično šišija, kana I momoli ka thabljol  soske buteder romane mahalen nane len elektrikani energia, a but droma si I rumimi elektrikani instalaciua. Sar faktori tari bari jag ki romani mahala Crvena Zvezda sine defekti ki elektrikani instalacia  kote ko 21 Fevruari ki familia Jašarevič kergja baro materijalno zijani bahttake bizo manušpikane viktimia,

Akana akale familiake trubul finanisko suporto te koregirinel o kerdo zijani. E dizjakoro institucia ki Palilula dengje lafi kaj ka den finansisko suporto numa odola love na resena bašo renoviriba.Em odoleske apelirinena dći ko manuša so šaj dena hummanitarno ark ate den suporto akale familiake.

 

Link: https://romaworld.rs/uskoro-pomoc-porodici-jasarevic-od-gradskih-institucija/

 

Youtube:


FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 61 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali