Politika

I Makedonikani Televizia ka ovel - Nacionalno Televizia, a i Makedonikani Opera thaj Balet ovela - Nacionalno Opera thaj Baleti

O Makedonikano Nacionalno Teatro ačhol odole anavea , a i Makedonikani filharmonia si Nacionalno soske o anav e jekhto instituciake si la etnikano identiteteskoro forma, a i dujto si taro nacionalno thaj themakoro karakteri , vakeren taro Govermento.

“O Makedonikano nacionalno teatro ačhola jekh a jekh, soske odothe isi albanikano thaj Turkiakoro teatro a o MNT si impretirime sar teatro taro makedonikani nacia prekal arakhiba thaj kerel progreso e makedonikane historiake, tradicia, kulturas thaj olakere karakteristike thaj etnikano identiteto" vakeren taro Govermento.

Asavki si i situacia e muzeeja so sine pendžardo sar Muzei taro VMRO . Akana odova Muzei si Muzei taro makedonikano mariba biathinalipa soske sar so vakerena taro Govermenti odoja si kulturakiri institucia prekal progresia tari makedonikani historia, tradicia, kultura thaj karakteristika so si la historikano džanlipa.

“I pridavka makedonikani istemalkerel pe kana si konektirime etnikane thaj kulturakere em etnikane identitetoa, makedonikani čhib, makedonikani kultura, makedonikani nacia, teritorija thaj aver, so istemakeribaja purabali makedonikani si navalidno" vakeren taro govermento.

Salde 8% taro Makedoncia bi ačhoven an i Makedonia

Nane ni jekh faktori soske bi ačhoven. O dživdipa mange akate si saste zijankerdo , kerav po 13 saatia buti sako dive thaj but phareste egzistirinava" akava si jekh taro dende antvortia an i kerdi anketa taro "Fakulteti.mk" implementirimi 1.474 anketirime.

Olendar 83,7 procentoa taro anketirime bi džana peske tari them kana bi ovel olen šansa , a ko pučiba soske bi džana, majbut antvorti sine "Bašo majlačho dživdipa".

Ko pučiba "Kana bi ovel tumen šansa, ka džan li tumenge tari Makedonia?" antvorto dengje 1.491 anketirime. Olendar 1.234 (83,7%) dengje džovapi "oja", 123 (8,3%) si an o duj gogja, a 117 anketirime (7,9%) bi ačhoven an i Makedonia.

Sar destinacie kote bi džana akcentirime si i Germania, Australia, Kanada, Francia, Holandia, Danska, Austria, Skandinavia, Švajcaria, Slovenia, Nevo Zeland, Švedska, USA, Britania... Sine dende antvortia an i forma: " So majdur akatar", " An i them kote respektirinen pe o kanonia, kote isi normalno sastipaskoro sistemo thaj edukacia".

I Khangiri an i Britania motivirinela ko pandž divesengere devlikane mise bašo o majčorole ko vakti taro Bregzit

I Khangiri an i Britania si te motivirinel e khangirakere jekhina te len than an o pandž divesengere devlikane mise ko vakti kana i Britania avel sa majpaše o momenti agorutno roko te ikljol pe tari EU.

Akava si legarde e majčorole manušenge so si an o majbaro risiko taro ekonomikano nasiguriteto so anel o Bregzit, vakergja an o savato i arhiepiskorp taro Kenterberi, a o mise amjpakjavutne ka fokusirinen pe te šaj arakhen pe okova so trubul e majčorolenge.

O Justin Welbby del rpopozalo e generealno sinodeske taro khangira an i Britania: " Našti te ignoririna o havljarina taro hor bilačhe konsekvence ko šajdutne avutne masekoa so ka ovel e majčorolen ko amaro sasoitnipa.

"Trubul te ova hazri bašo sako pharipa thaj problemo thaj ma te mukha desave destruktivno takatia te keren majodorigutne hulaviba an o amaro sasoitnipa.

"Čače našti saste del pe fakti kana si ko pučiba i ekonomia. Odova nane dar taro proekto, thaj akcentirime si kana o pharipa e problemencar trubul te perel ko dumo e majbarvalenge, a na e majčorolenge, thaj ola te len o phariba e rizikoske. Ko akava momenti odova nane i forma sar so akana džaja."

Te na irangja pe i sama ko "dukh thaj izolacia" ko desave kotora taro sasoitnipa so anel le o Bregzit, ka avel panda majbaro hulavipa thaj nahavljariba , vakergja o Welbby an i debata baši situacia an i nacia.

Link: https://www.theguardian.com/uk-news/2019/feb/23/justin-welby-says-poorest-face-biggest-risks-posed-by-brexit-uncertainty

O korkoro bugariakoro themakoro učipa athinel kaj isi 1.8 milionia Roma an i Bugaria

Ko mangipa te čhinavel pe o džajbe themakere love ko romane stipendie , o vicepšreiemrka Kuneva bizo te mangel notiringja jekh but zorali themakiri garavin - kobor Roma isi an i Bugaria. I Kuneva notiringja kaj an o 2020 berš kaj o Roma ka oven 1/4 taro sa bukjarno takati. Numa e bukjakoro takati an i Bugaria si 4 milionuia , aso odova proseko ikljola kaj 1 milioni si Roma. Avri taro bukjarno takati si o čhave thaj o phure.

Te kergja pe matematikakoro reciprociteto maškar o dizutne aso i formula (7,5: 4), tegani ka ikljol kaj o sublimato numero Romano etnosi si 1,87 milionia.

Akava numero an i them but vakti si dikhlo em percepirime. Po desavo drom nesavo aktivisti jali stručnjako ka presentirinel desave šokantno faktia numa palo sig vakti phanena leskoro muj.

Beršencar džanel pe sar egzamplo kaj ko nevebiande bebia taro 3 bebia salde 1 si bugarsko bebe. Saste regionia iranena pe. Sar egzamplo i bugarsko diz Kotel si saste Romani. Akava si thaj an i aver diz - Elena. Saste na notirinen pe o getoa an o bare dizjka ko ni jekh nadžanel kobor čače Roma isi odothe.

Akale notacijaja avdive i Kuneva ilustiringja o agor e bugariakere themutnipaske. O Roma nane ande sar nacia akate soske olen nane len piri romani them.

Link: https://bultimes.bg/kuneva-se-izpusna-che-tsiganite-v-bulgariya-sa-1-8-miliona/

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 214 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali