Kriso (Romano Kriso)

Romano Kriso si Tradicionalno Kriso so faisalkerel konfliktoa ani tradicionalno romani jekhin. O termino ikljola tari grciakiri čhib "κρίση" (krisoskiri decizia). Oj si importantno institucia an i implementacua e romane zakono; zakonuri, kanonia) ko Roma.
O Kriso startujngja an i regioni an i Romania ko vakti kana o Roma sine robora sar krisoskiri instituciua e lokalno Romenge, te šaj kerel kohezia an i Romani jekhin andre. Ko XIX veko kana čhinavdilo o robia buteder Roma kergje emigracia an o avera kotora tari lumia , kote ande o Kriso ko thema so kergje emigracia sar kulturakoro tradicionalno notacia.

Ko buteder jali majhari formalno aktia si thaj an o aver romane niveloa. Isi Roma (na Vlahiakere) so akceptiringje akaja institucia sar validno - oficialno. Sar egzamplo so si Držara an i Svedia (majanglutne an i Srbia) an o konkecia e lokalno grupaja Kalderash.

O Kris akceptirinela akava pučimata kote si an o interes e Romenge a na o na-Romane interesoa soske ola dikhen pe sar na-Romane institucie.
An i Rezolucia e Romengiri akava akti si sar agorutno. But pučimata so nane faisalkerde (te rodingja aso olengiri gravitacia an o starto ) faisalkeren pe naformalno prekal konekcia aver membrora tari lokalno jekhin.

Akava šaj ovel an i forma sar Divano, naformalno khidipa taro lideroa jekhe klanoske taro konflitirime riga thaj aver lokalno respektirime Roma (o duj konfliktno roga nane trubutne te oven odothe ) Te šaj anene decizia - faisasli šaj del pe propozalo. Te sine panda nahaljovipa maškar o konflikto riga o pučimata ačhol bizi faisali. O Kris akharel sar formalno instrumento te arakhel pe agor akale momentoske.

Trujal so o adetia varirinena aso lokalno tradicia, fundavutni forma taro Kriso konektirinela o duj riga so si kontra so del apel dži ko krisnitoria, thaj si aver forma sar krisatora, so si respektirime Roma akceptirime komunistikane aklamaciaja sar Kriseskoro presidiumo - Presidento.

O numero taro krisaroa si interesno thaj varirinela taro pandž dži ko deš thaj jekh. O aver membrora tari grupa so nane direktno konektirime an o konflikto so šaj lena than pire notacijaja aso soske ulo o konflikto jali karakteri e konfliktoske so si e konfliktirime rigonge.

I debata - diskusia si salde an i romani čhib niamale rigistratorea , so nane but istemalkerdo an o sakodiveseskiri vorba. Te šaj te ovel majrealno i situacia thaj komunikacia ko diferentno dende sovli len pe o anava taro parapaua jali aver zorale ilustracie.

O ande decizie taro Romano Kriso si dizajnirime te ikeren o integriteto e romane jekhinake thaj suporto e Romane dživdipaske. Akala ande decizie keren ikeriba an o kintala (ramnoteža) Džanlipaja kote nane apsolutno čačipathaj sako rig isi la piro čačipa o krisarora roden te iranel pe o respekto mašakar o duj involvirime riga. Olengere definitivno ande decizie trubul te keren i harmonia aso o sukcesi taro vakti i romani jekhin definirinela o kvalifikujme krisnatoria.
Te sine notirime najekhipa tegani ananena decizie sar reparacia thaj globa.

Ola šaj oven sar lovengiri globa so ka pukjinel i došali rig so ka ovel notirime sar melalo thaj nesavo periodo te ovel izolirime - čhudime tari i romani jekhin.
O vakteskoro periodo šaj te ovel fiksno thaj te na pukjingja ka iranel pe aso purano status quo.
Majekstremno vorba e romane personake si te ovel saste vakti čhidime tari romani jekhin so si bari bibahtali situacia maškar o Roma.
Ko pšurane vaktia globa meribaja sine ko desave romane klania numa nane pendžardo kobor lungo vakti sine implementirime asavke globe mudaripaja. Te sine sa o riga notirime sar došale thaj pukjime lovencar odola love dena pe sine majbut e čorole Romenge.

Ko jekh sar globa dela pe thaj bilovengoro bukajkoro aktiviteto maškar o Roma. I došali rigori zojrakerel pe i harmonia thaj te na lel reparacua. O decizie e Krisoskere si definitivno thaj si taro moralno aspekto mašakr i romani jekhin.

An i Romania an o januar masek 2008 berš o Romane krisatoria kergje inicijativa te formirinel pe Europakoro komitetto taro Romane krisatoria kote sar inicijatoria sine 500 krisatoria.

Pin It
FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 40 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali