O internacionalno dive e dajakere čhibjake notirinel pe ki sasti limia sar memoria ko dive kana sine mudarde studentia ko 21 fevruari 1952 berš ko Daki purabalo Pakistan . O studentia kergje protestoa soske olengiri čhib na sine notirime sar oficialno. O UNESCO ko 1999 berš akava dive notiringje le sar Internacionalno dive e dajakere čhibjake.
I romani čhib em aktiviteto ki oleskiri standardizacia kergja pe buti ko agorutne štar , pandž decenie . I deklaracia e standardizaciake e romane čhibjake andi si ko Štarto IRU Kongresi ikerdo ko 1990 berš ki Varšava , Polska em sine definirime o droma, nominacia em kodifikacia e romane čhibjake.
I romani čhib si indo europsko grupa čhibja , Ki romani čhib si 17 dijalektoa. O internacionalno dive e dajakere čhibjake o UN sako berš potencirinel o momenti e čhibjakere barvalipaske.
Premal o UNESCO ki lumia kerel pe paše 6.000 čhibja. Olendar paše 2.500 čhibja si ki simantra te našavgjoven. Ola našavgjovena kana o jeri na khelel lafi pe čhavea ki dajakiri čhib.
Isi jekh purani latinsko vakerin “ Kobor čhibja keres lafi, odokhare sian baravlo” (Quot linguas calles, tot homines vales).