Sebepi 8-to Aprilo,o Netvorko ki akcepcia e sistemsko thaj savakteskere faisali dengja dokumento - Anagažmanoa tari Republika Utarali Makedonia ki integracia e Romenge ko sa o sfere taro sasoitnikano dživdipa. Ko vakti taro mitingoa e representencar natro Netvork sine dende dži ko Premieri e Republika Utarali Makedonia o rajo Zoran Zaev, o Presidento e themakoro o rajo Stevo Pendarovski thaj o Presidento e Paralemnteske o rajo Talat Džaferi.
Ko odova dokuemnto tergjola em akava:
Anagažmanoa tari Republika Utarali Makedonia ki integracia e Romenge ko sa o sfere taro sasoitnikano dživdipa
Chidibaja taro leiba angažamno so si ikerdi ki Pozansko deklaracia so akceptiringje ola o premieria taro thema ko Paščimalo Balkani, konektiribaja em Republika Utarali Makedonia ko 5 juli 2019 berš si akceptirime prekal o olitike ki konekcia e Romenge ko avutno buvljaria e Europakere unijaja amen o NGO taro Netvroko e sistemsko trampenge mangaja konkretno trampe em odova:
Trubul urgentni akcia ko akala umalja:
Bukjarnipa: Repesktiriba o principoa ko egalitetno akcepca em bukjarnipa e Romenge ko phravdo em themakoro sektori dži ko proporcionalno akcepcia e Romenge sar sapopulacia; Dopherdo progresoa ko procento taro bukjarne Roma taro majhari 25% em odova ko Institucie kote e Romenge trubul chache;
Kherutnipa: Legalizacia e sa naformalno mahalenge kote so djivdinena o Roma jali te arakhen pe aver faisalia olengere lache djivdipaske kote so momentalno djivdinena ko naformalno mahale so nashti te oven legalizirime taro diferentno faktoria jali administrativno naazhuririba;
Edukcia: Te bajrol o numero taro konektirime Romane chave ki fundavno edukacia kote 90% te ovel olen agorkerdo fundavno edukacia kote 50% ka ovel olen agorkerdo mashkarutni edukacia;
Sastipe: Akcepcia dži ko sastipaskoro siguriteti e Romenge majhari 95 % jali dži ko nivlo jekh a jekh avere dizutnencar. ;
Personalno evidencia: Sa o Roma si regisitririme ko registar baši personalno evidencia.
Nadiskriminacia: Zojrakeriba e mehanizmoske ki protektiva tario diskriminacia em arakhiba jurosdikciakoro suporto vash o viktimia tari diskriminacia, konetktiribaja em institucionalno jali garavdi diskriminacia; Zoraleste pakjaja kaj i them ka istemlakerel o akanutne informacie taro civilno thaj internacionalno organizacie ko formuliriba i politika upral i funda ko faktia ki integracia e Romenge thaj ka lel obligacia te kobnektirinel mehanizmo ki opservacia em raporto ki implementacia e romane politikenge , thaj legariba statistikane informacie;
- Suporto e Nacionalno punktenge ko kontakt e Romencar sar saaceptirime mehanizmo baši koordinacia em implementacia e programonge sar thaj arakhiba sinergia maškar resorno ministeriumia so si džovaplime ki integracia e Romenge; Buvalkaripa, akcepcia em implementacia e regionalno standardenge ko particialno budžetuiribe konektirime e integracijaja e Romenge kote si target klar legarde politike , istemalkeriba thaj majbaro sasto budžetiriba , sar ko centralno agjaar em ko lokalno nivelo resibaja o romane jekhina te šaj resen o uprenotirime targetoa, istemalkeribaja o donatorsko finansie , konektiriba thaj o Instrumento vash anglalakceptirimo suporto ki rpogresia ko statusi e Romenge; konektiribaja formalno kanalia thaj mehanizmoa vash barabutno inkorporacia e lokalno institucienge thaj o romane jekhibna ki formulacia e politikenge, aniba decizie, Implementacia thaj opservacia e politikenge. Odoleske akharaja savoren trujal i tem em o donatoria te den suporto e inicijativake ko progresi e ditusciake e Rpmencar em akcepcia specifikane indikatoria ko konkluzno aktia.
Netvorko vash sistemsko trampe
Koordinatori , Zoran Dimov
Membria
- Asocijacija baši Inicijativako socialno trampe InSoK – Skopje;
- Asociacia ko Niamia e Romenge – Štip;
- Asociacia Romano biznis informativno centro ki Makedonija - ZRDICM – Skopje;
- Nacionalno romano centro - NRC – Kumanovo;
- Organizacija džuvlenge Štip;
- “Roma Progres” Skopje;
- Romani organiziacija džuvlenge ki Makedonija – “Daja”- Kumanovo;
- Romani asvin Prilep;
- Romano edukativno centro “Ambrela” – Skopje;
- Humanitarno asociacia e Romenge “Mesečina” – Gostivar;
- Centro ko buvljaripa Romane jekhinake “Bairska Svetlina” – Bitola;