Socijala

I Holandija phravgja lipar e viiktimenge taro Holokausti anavencar tar 102.000 Jaudie, Roma thaj Sinti so sine mudarde taro nacistia

Deutsche Press Agentur (DPA) informirinela kaj o Nacionalno lipar anavencar taro viktimia taro Holokausti oficialno si prezentirime ko Amesterdam palo fisali o problemia em dileme taro pravno aspekto so sine nekobor berša O Thagar Wiliem Alexandar lelja thajn ko akava ceremoniali, I kuoar su duzajnuraime taei Daniel Libeskind polsko-amerikansko arhitekti a inicirime taro Holandiakoro komiteto Aušvic (Nederlands Auschwitz Comité). Ov si avgo lipa bašo sa o anava tarp 102.00 Jaudie, Roma thaj Sinti tari Holandia o sine mudarde ko vakti taro Dujto Lumiakkoro maripa aro nacistia Finansisrime si majbut taro donacie em o lipar si ko centro  dizjke Amsterdam, ko pašipa e Jaudiengoro kvarti. Tamikerdo si tulencar trujal te ovel sar memoria okola so ka aven te vizitkeren ole sar naci logori.

 

Link: http://www.romea.cz/en/features-and-commentary/reportage/netherlands-unveils-memorial-to-holocaust-victims-with-names-of-102-000-jews-roma-and-sinti-murdered-by-the-nazis

Ki čehiakiri diz upreder 6.000 Rina ale ko Romafest ko avipa taro alusariba, pendžarutne romane persone vakeren sine kobor si importantno o votiba thaj o riziko taro ultranacionalistia

Paše 6.000 murša thaj džuvlja majbut olendar Roma khedingje pe ko kurko ko 19 septemvri ko romano festivali ki čehiakiri diz Esta nad Label. Trujal i muzika ki scena o romane pendžarutne persone liparen sine e publikake jah i akusariba bašo Parlamenti si importantno so ka ovel o masek so avela  a ko jekh del pe sine em vakcina mujal Covid 19 vakcinaja Johnson & Johnson.

Baro interes e festivleske sine čče iynenaduvanje em e organizatoreske o Jaroslav Miko. “Siam sine čače optzimistia ama na udžargjam kaj ka aven 6.000 manupa “ vakergja ob dopheribaja kaj pakjala o manuša so sine ko koncerti  informacie ka buvljaren len majodoriga dži ko ple amala em familie

 

Link: http://www.romea.cz/en/news/czech/czech-town-sees-6-000-people-attend-romfest-in-runup-to-elections-romani-figures-explained-the-importance-of-voting-and

O Roma notirinena kaj registririnena len sar Albancia thaj Turklie

Roma hramojme sar albancia, turklie. Makedoncia em si resie upral i romani jekhin o civilno asociacia Avaja alarmirinela ko seriozno anomalie ko implementiriba e popiseske. O popišuvačia vakeren kaj ko hramojbaskere grafe nane etnikani jekhin  Rom/Romani, a ko abro numero komune o Roma na sine ni pučle etnikane preperibaske. Tari asociacia apeliririnena dži ko institui urgentno te len konsekvence upral akala but manipulacie, Taro monitoringo ko teren majbut naregularnostia notirime si ko Tetovo, Debar, Kičevo, Veles, Strumica, Radoviš. Ko skopjakere komune kote si romani populacia ko trin dives sar ka nakhel akaja operacia i operacia hramosaribe panda na startujngja, Tari Avaja avdive si bihavde em reakcia dži ko presidenti e themake, remieri o ministeri jurisdikciake, em dži ko diplomatikane ofisia an i them sar so si OBSE thaj Eurostat.

 Link: https://alfa.mk/romite-se-zhalat-deka-gi-popishuvaat-kako-albanczi-i-turczi/

Civil: Zorali debata maškar o Dudušm Gerat thaj Mahmut kandidatia bašo dizjakoro šerutno ki komuna Šuto Orizari

O CIVIL startujngja organizirime debatencar maškar o kandidatia e dizjakere šerutnencar ko komune ki sasti them Avgo ki seria debate taro CIVIL  organiziringja la e kandidatencar bašo dizjakere šerutne ki komuna Šuto Oruzari, Kurto Duduš tari koalicia DOM-LDP, Asan Ferat taro SDSM thaj Tefik Mahmut - Levica ko 20 septemvri. Ki debata o kandidatia baši funkcia dizjakoro šerutno kergje lafi bašo ekološko momentia, anticigannizmi thaj socialno jekhipa. Ola dengje pire vasta kaj ka ovel len fer thaj demokratsko kampanja thj nane te teleperaven pe maškar peste, numa ka keren buti ko diferentno progresivno idee thaj programe so ka den e dizutnenhe taro Šuto Orizari.

Save ekološko momentia ka keren? Kova si o majbaro prioriteto ko ekološko notacie ki komuna* Si len li ekološko strategie? Ki savi forma ka keren o ekološko bukjarne thana, ekološko energia, mnadžiriba e otpadea, ekološko edukacia ko lokalno nivelo?

Sar ka kontirinen e nacionalizmeske sar ka keren te respektirinel pe o multikulturalizmo thaj respekti ko diferencie.

Sar ka implementirinel pe i saso jekh a jekh akcepcia ko institucie, praktike ki protektiva tari diskriminacia ko institucie, škole em aver? Save si o napia ki sfera tari sociala? Sine kotor taro o pučiba si dena sine antvortia o kandidatia bašo dizjakoro šerutne.

 

Link: https://civilmedia.mk/zhestoka-debata-megu-dudush-ferat-i-mahmut-kandidati-za-gradonachalnik-na-opshtina-shuto-orizari/

 

Youtube:

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 201 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali