Edukacija

Havljardo o konkursi bašo hramoviba sikle ko maškarutne škole

O Konkursi bašo hramoviba sikle ko maškarutne škole an o sikljojbaskoro 2019/2020 berš, thaj isi barabutne than bašo 35.690 thana ko škole kote 24.581 an i makedonikani edukaciakiri čhib, 10.123 an i albanikani edukaciakiri čhib, 952 an i turkijakiri edukaciakiri čhib thaj 34 an i srpsko edukaciakiri čhib.

O numero taro sikle so si hramosarde an o enjato klasi an o sikljojbaskoro 2018/2019 berš si 20.030 sikle.

Baši strukakiri edukacia so si štar berša isi than bašo 18.365 sikle, strukakiri edukacia bašo trin berš edukacia isi than bašo 5.490 sikle, a strukakiri edukacia bašo duj berš edukacia isi 408 tromale thana. Gimnaizisko edukacia isi than bašo 10.713 sikle.

O avgo roko hramosariba e siklenge si 17 thaj 18 juni 2019 berš. Dujto roko hramosariba e siklenge si 24 thaj 25 juni 2019. O trinto roko hramosariba sikle ka ovel an o 1 juli 2019 berš.
O konkursi si havljardo an o http://www.mon.gov.mk/index.php/konkursi

 

O škole an i Makedonia but siga čučovena: Sako masek džala po desavo čahvo an i Germania, Švajcaria, Italia

Isi but makedonikane škole kote so o čhave ikljovena odothare thaj džana avrial barabar pire jeriencar

Kotor taro sikle so gele peske , a neko akana ka džan peske thaj ka čhinaven piri edukacia an i Makedonia.
Asavko problemi isi thaj ko okola thana kote isi thaj romani populacia. Asavke aktia isi thaj an o Šuto Orizari. Gazi Baba, Gjorče Pterov.
Ko jekh asvake egzamplia isi thaj an i Bitola, Štip, Prilep, Tetovo, Gostivar. Kumanovo thaj an o aver dizja thaj komune an i sasti Makedonia.
Ilustrativno sar egzamplo ko jekh taro škole an i Bitola kote isi Romane čhave an i sikljojbaskoro 2014 /15 edukacia vizitkeren sine 59 Romane čhave,a palo duj berša olengoro numero si 31 Romano čhavo.
An i aver škola an o 2012 berš sine 71, dži kote an o sikljojbaskoro 2016/17 odova numero si 43.
Asavke situacie tikjnaribaja o numero si an o aver da komune thaj evidentno si kaj sa majhari thaj majhari , sebepi so olengere paše familie džana avrial tari them tasro ekonomikano faktori thaj eventualno bašo "majlačhe tajsa".

Edukaciaja taro Romane džuvlja dži ko avutne individualne džuvlja

Sukcesiali Romani džuvli si sar Supermeni, ola isi la baro takati, sako dive džangavgjovela, , asavne muea thaj asnde muea kerel buti , thaj majodorig ačhola asandi thaj tergjol an o pire stabilno aso sa o bare bavlala so khuvela olende.

Akale lafencar i pendžarutni opersko giljavutni solistka i Nataša Tasić Knežević ilustirinela e romane džuvlja, a oj da korkoro si Romani so reslja te ikljol taro tradicionalno pervazia.

A akana sig oj odova takati so korkoro sikavgja. O socialno netvorko an i Srbia divesencar komentirinen pe sine o aktia so ule bibahtake an o jekh supermarketi.

Oj nekobor aver manušencar chidingja te ikljovel taro supermarketi kana mukhlilo o alarmi. Numa jekhutne sar "simptomatično čor" ko sekjuriti sine salde oj. Ačhavgje la thaj vakergje lake te ikavel sa so isi la an o gono, a o javera tari grupa nakhle peske bizo problemo.

Odova so lake dengje "kvalifikacia" kaj oj si "čor" sine andi salde aso olakoro nacionaliteti. Numa odoja bilačhi situacia na kergje la phare numa panda pophare trujal o sekjuriti aver da maniša diskriminiringje la dopheribaja komentaria sa an i konekcia e Romencar.

Link: http://www.portal-udar.net/edukacijom-majki-romkinja-do-samostalnih-buducih-zena/

 

Suporto e romane džuvlenge te oven profesionalno edukatoria e čhavnege so trubul te džan an o garteni an i Ungaria

O avipa thaj kvaliteto taro dende profi džanlipa šaj te oven panda majbare te dengja pe lenge majlačhe kvalifikujmo bukjarno takati. O Nacionalno netvorko REYN Ungaria dela praktika e romane džuvlenge te del suporto te khuven majlačheste an i profesia.

"Čače sium jertisarde akale suportoske soske taro sa vakti kamav sine te kerav buti e čhavencar , numa nikana našti sine te studirinav. Kerav sine buti an o Čhavorikano garteni, numa našti sine te ačhovav an i odoja buti soske na sine man kvalifikacie" vakerel i Eva . Oj kamel ma te del pe olakoro identiteto sebepi privatno faktoria.

Aver romane džuvlencar i Eva džala sine an i praktika thaj edukacia si sine lake dendo finansiko suporto taro Nacionalno netvorko REYN Ungaria. Oj akana si kvalifikujmi sar tehničko asistento an o čhavorikano garteni.

REYN Ungaria akana sig dengja suporto ko profesionalno karierizmo e romane džuvljake an i edukacia thaj opservacia ko fruj čhavoripa.

REYN Ungaria si energično nacionalno netvorko so dela pire membronge šajdipa profesionalno edukacia thaj progresi an i kariera ko sektori fruj čhavorikano buvljaripa thaj kerel zori te oven majbut romane profesionalcia akale profesiajke an i them. Ola ko jekh promovirinena i akcepcia dži ko učekvalitetno kerde aktia e terne romane čhavenge thaj familienge.

Link: https://www.reyn.eu/supporting-romani-women-to-become-early-childhood-professionals-in-hungary/?fbclid=IwAR3cyh0WnIkQ-

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 109 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali