Socijala

BiH - Zenica: O Vodovod ki Zenica diskriminirinel e Romen tari mahala Banlozi

Akaja kompania i sasti mahala Banlozi čhinavgja taro panjeskiri kanalitaca ko banlozi a čhinavgja olen agjaar so ki erutni šahra čhingja i cevka so anel o pani ki mahala. Agjaar kergja diskriminacia e dizutnenge tari akaja mahala Banlozi so nikana angleder na hinavgje o pani ki sasti mahala.

Numa o JP Vodovod thaj kanalizacia akana si notirime sar bangi palo ando kriseskoro akti em del pe lenge dekreti ma te keren diskriminacia e Romenge tari akaja mahalaem ola sa te učharen e kriseskere tarife so si ko učipa taro paše 1.000 eura ko Kerel pe lafi baši andi decizia ko avgo ivelo so sikavel kaj o ruga šaj te žalinen oe palem baši andi decizia taro krisp- Ki zeničko mahala Banlozi dživdinena 46 romane familie paše sa 300 džene kote paše 100 si čhave em isi upreder 10 dovogjende Romnja

Plate ko regioni: Ki Slovenia majbari ki Utarali Makedonia majtikni

Majuče prosek plate ko regiono isi ki Slovenia kote si 1.181,35 eura akcentirnel i analiza tari Anadolia.

Trujal so i pandemia taro Covid 19 kergja probelmia ki buti ko pobuter sektoria ko regioni o proseko taro plate bašo 2020 berš notirinela bajrariba . Majbaro bajrariba si ki Slovenia bašo 59,35 eura (pre,al i paralela taro index oktobro2020 - oktobro 2019), palo odova si i Srbia 44,19, Utarali Makedonia 36,31, Kroacia 18,41, Bosna thaj Hercegovina 14,26, thaj majhari ko Montenegro salde  8 eura,

Anglal te bajron o prosek plate majuči sine ki Slovenuia, palo odova ki Kroacia em Montenegro. I Srbija nakhavgja e Bosna thaj Hercegovina a i Republika Utarali Makedonia si la trujal o bajrariba majtikni prosek plata ko regioni.

Agjaar prosek plata ki Slovenia si 1.181,35 eura (oformacie taro oktobro 2020), Kroacia  890,41, Montenegro  525 (info taro novembro 2020.), Srbia 512,19, BiH 490,76, a i Makedonia 454,31 eura.

O diskrinminatorsko humori mujal etnikani grupa nane salde humor

Diskriminatorsko humori preml etnikani funda nanse salde humor numa šovinistikano motivi baši diskriminacija, diskreditacia em negativno stereotipoa, Odova si jekh a jekh sar o seksistikane vicia em skučia “plavuškenge” so teleperaven olengiri intelegencua e džuvlenge, em nalačhe vicoa e Romenge, Čhibanenge, Vlahonge kote teleperaven len sar etnikumi.

Ko kotor tari rasno funda em nalačhi diskriminatorsko retorika majbut si mujal o Romam kote prekal kreacia taro stereotipoa keren em dehumanizacia akale etnoseske, thaj keren ilustracua tari inferirorno etnikumi so but droma si motivi taro rasistikni natolerancia. Ko akava konteksti isi buteder egzamploa sar so si; Twitoa editirime baši romani jekhin kote isi but elementia tari diskriminatorsko retorika trujal so olengoro targeti si humor.

Majbut o vicia si bašo čoriba, nahigiena, hohaviba em aver.

Isi asavke sajtia kote sistemsko em organizirime editurinena vicis ki rasna konotacia em natolerantno retorika. Odothe šaj dikhen pe sajtia kote šaj arakhen vicia bašo kale em “cigani” Asavko si sar egzamplo o sajti MKDwarez (dikh http://mkdwarez.forumotion.com/t337- topic), jali vicoteka.mk (dikh http://www.vicoteka.mk/vicovi/ra

Zoran Dimov thaj Šenaj Osmanov misafiria ko Utrinski Brifing: O kalemi si amaro instrumento, valjani institucionalno maripa bašo Romane niamia - na kera khanči te kergjem amen Sandokan prekal o FB

O dizutne tari kočansko mahala “Trajanovo trlo” margje 10 beršengere čhave (Rom) sebepi čoriba (nadžanel pe so čorgja) Palo akava ko nesave portalia iklili informacia kaj ko 11 aprilo akava berš paše ko 21 o časo alo dži ko maripa maškar o manuša taro “Trajanovo trlo” em  grupa Roma kote nekobor džene resle ratvarina, Ama ni jekh taro mediumia na sikavgje i snimka kote dikhela pe kaj marena sine e čhave em soske margje pe.

 

Ko Utrinski Brifing sine misafiri o Zoran Dimov presidenti taro IRU thaj o Šenaj Osmanov tari Asocia e Romane niamenge taro Štip a duj džene membria tari Netvorko sistemsko faisalenge.

-Na valjani sine te avel dži ko akava nivelo te ovel  malteritirime o čahvi, O čhavo gelo te kinel cigare. Akava incidenti si salde soske na mangena e Romen, Ola na mangen e Romen te živinen odothe vakerela o Osmanov. Džana kaj si astarde deš manuša ama kola manuša nadžanaja panda.

-isi incidentia ki sasti Makedonia. Akava nane incidenti maškar terne manuša. Akava si deš manuša te maren jekhe čhave. Nadanav soske o UNICEF, Megjaši, Helsinški trainena O romane političaria panda sovena. Ama isi aver dimenzia. O čahvp si taro asocialno familia da. O dat ma te kerel pe Sabdokan prekal o FB kaj ka mudarel. Te sine baro murš valjani site te arakhel pe čhave.

 

Link:

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 115 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali

Consola de depanare Joomla!

Sesiune

Informații profil

Utilizare memorie

Interogări bază de date