Antigypsyism

Reportaža: E Tesla da deportiringje le tari Germania

Ki romani mahala an o Mladenovac, si pendžardo e anavea Tesla. O Saša Simić akava anav dendo si oleske sebepi leskiri profesia kote 30 berša kerel buti elektrikaja. Na sine katodno TV so ov na džangja te reperairinel ole. Palo odova ulče sastipaskere probelmia iloja  thaj distrofija e muskulenge. "Našti sine te kerav pobut reperacia e televizienge, numa perena sine mandar" vakerel akava 45 beršengoro rom. Taro srpsko institucie isi le lil kaj našti kerela buti . O boirči premal na pukjime fakture elektrikake thaj komunalie si upredel jekh milionia dinaria, kote kamen te keren lista baši konfiksacia e khereske thaj aver bukja so si le. Numa e Simič majbari gajlja si oleske jekh lafi thaj štembilo so sile an o pasporto: abgeschoben – deportirimo.

Citește mai departe...

Nevo formirimo češko Veb sajto so fokusirinel pe an o Romano Holokausti

An o trinto di ko 27 januari ko dive tari Memoria e milion viktimenge an o Holokausti. Odova dive i koorporacia taro sasto interesi IUSTITA , jekhutni grupa an i Češka so kerel rodaripa e namangipaja, natolerancia thaj edukacia thaj Veb sajto bašo romano holokausti , kote aver čhane si anavkerdo thaj Porajamos.

"Ko agorutne berša notirinaja okova so an i čehiakiri politikani scena sikaven napakjiv kaj an i čehia sine logori majbut an o Leti taro Pisek jali aver čhani te diskriminirinen sa okolen so sine viktimia an o genocido taro Roma ko vakti taro Dujto Lumiakoro maripa", notirinel i advokatka Martina Houžvova, kote notirinel o motivo akaja grupa te kerel o informatikano portali. O Veb sajto , www.nepopirej.cz ( "www.don'tdenyit.cz")  fokusirinel pe ko terensko rodaripa thaj vazdiba i gnd ki konekcia e pučibaja so negirinena o Holokausto an i Češko Republika thaj si bašo savore thaj o ekspertia.

Citește mai departe...

Romani Rose - Sinti Rom thaj aktivisto

O Romani Rose si Romano aktivisto kote našavgja 13 paše familia an o Holokausto palo Nacistia so mudargje but e Romen thaj Jaudie , a ko jekh si Prezidento e Centralno Konsiloske taro Germansko Sinti thaj Roma.

O Rise si biame an o Hajdelberg ko 1946 berp. Sa dži ko 1982 berš dživdinel sine odothe sar biznismeno. Palo formiriba e Centralno Konsiloske an o 1982 berš si votime an i pozicia Prezidento tari rig e delegatonge thaj membrora organizacie kote tegani gejnen sine enja. Akana 16 thema thaj regionalno asociacie - od tegani zojrakerena oleskiri pozicia thaj sako štar berša e membroncar tari odoja organizacia. Taro 1991 berš o Rose lel o legaripa e Dokumentaciono thaj Kulturakoro Centari e Germansko Sinti thaj Roma an o Hajdelberg. Ov but berša si pendžardo e Federalno thaj themakere Govermentoja palo oleskoro butikeripa.

Citește mai departe...

Romani memoria: Angleder 2.000 berša alo o avgo Rom tari India an i teritoria e Europake

O Roma sar nacia dživdinena ko paše 30 thema majbut an i Paščimali Azia, Europa, Amerika thaj Australia. I Romani jekhin majabri si an i Turkia kote isi len paše 2.75 milionia.

O Roma sar nomadia si so dromarena. Majbut si an i Europa thaj Amerika kaskoro jeripa avela sar so notirinen pobut naučnikia, historilčaria, antropolgia thaj genetičaria si tari utaralo ktoro e Indiake.

Citește mai departe...
FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 144 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali