Kultura

I tradicia thaj adetia ko Roma

I romani tradicia si importantno. But droma si diferentno taro aver nacie, thaj desavo drom thaj korkoro maškar peste, sar so si o dialekto, pativ, zanatia.

O Romano dživdipa si identično sar ko vakti taro Purano vakti. Respektiribaja (na baš sako drom) o lafi e pophuredereskoro te ovel agorutno lafi.

Raritetno mukhena pe phure jerien korkoro khere te dživdinen, thaj na legaren len ko apartmania phure manušenge.

O romnja šunen e romen, o čahve e jerien, e muršen si len majbare privilegie taro čhija. Ko akava vakti nane trendi numa ko nakhle decenie o jeria sine inicijatoria kaste olengere čhave ka len sar partneri ki prandin (phanen sine o lafia o phure). O čhaipa sine ko jekhto than.

Citește mai departe...

I klasično Sanskrit literatura

I majpurani literatura taro Indusia si baro khedipa gilja, ritualia thaj filozovsko tekstia. Veda so panda nane saste hramosarde klasično sanskrit numa e purane indisko čhib.
I klasično sanskrit literatura startujnela e duj bare epsko aktencar i "Mahabharata" (Paramis taro baro mariba e Bhart), historia e familiarno konfliktonge thaj aver, so si sar i "Gili e Nibelunzia". O dujto kotor e Indiake si " Ramajana" (Paramis e Ramaske).

Citește mai departe...

O dokumentarno filmi "Lokalno Heroia - Lumiakere Talentia" premierno an o festivali "Golden Begger" an o Košice, Slovakia

Pali akahrin taro organizatoria e Filmsko festivaleske "Golden Begger" an i Košice, Slovakia, akava beršeskiri programa so si 24 -to an o niče felo o scenaristi e filmeske taro akava majnevo artiklo tari SP BTR o Zoran Dimov.

I oficialno prograna akale festivaleske si taro 6 dži ko 9 junui kana ka havljaren pe o majsukcesiale filmsko aktia an o pobuter kategorie an io festivali.
Ko jekh an o festivali ka oven ikerde majbut workšopia taro eminetno anava.

Citește mai departe...

Roma, nacija so si la tradicija thaj kultura

Adetija taro majdurutne vaktia odolea thaj o Roma so pheren jekh taro majimportantno rolje si te arakhel i nacionalno identiti. O Roma si barvale tradicijaja so taro diferentno historikane karane arakhel pe sine an i bari presia te šaj ikerel la.

Butder romane adetia ko akava lungo vakteskoro periodi sine našavde jali bisterde. 
Avdive ko akala vaktia andre an o romano entiteti ka ovel panda majbaro pativalipa buteder taro adetia te keren pe revitalizacia an o konteksti e moderno dživdipaske.

Isi diferentno interpretacie e adetemge numa majbut ola definirinen pe sar desavi religiakri praktika so si la specifikani definicia thaj sar pativ  jali rituali keren pe ko desave momentia.
Sar avdive pobuter nane ko Roma o egzamplo e bijavencar so keren len salde duj divesa.

Citește mai departe...
FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 154 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali