Kultura

O Roma an o Zagreb resle an o XIV veko sine kasapia, trgovcia thaj šnajderia

Akana kana notirinel pe 1000 berša tari migracia e Romengiri o interes olengere historiake si majbaro. Ola an o akala milja berša resel te arakhen piro identiteto, čhib, kultura thaj tradicia trujal o bare turbulencie ko vakti taro olengiri migracia.

Aso hrvatsko informacie o Roma an i teritoria tari Hrvatska resle ko XIV veko. I romani jekhin an i Hrvatska nane homogeno: keren diferentno dijalekto thaj diferentno religiakiri akcepcia. O historikane startia e Romengiri an i Hrvatska si hari informaciencar.

Aso historikano - lingvistikano hainga šaj te anel pe konkluzia kaj o Roma si darhinalipaja tari utarpaščimali India ( Dardastan, Kjafiristan), Aso lipardo rodaripa o Roma an i teritoria tari Hrvatska liparel pe avgo drom an o Dubrovnik an o 1362 berš an o trgovsko lista, thaj odova pakjala pe kaj keren sine buti sar so si trgovia.

Tegani o "Egjipkjania" o Vlaho thaj o Vitan dengej sar zalog e zlatareske o Radan Bratoslavić ofto bare rupune kaišia. Fakti si kaj kerel pe buti trgovsko notacijaja šaj te notirinel pe kaj o Roma an o odova periodo dživdinena sine an o Dubrovnik.

Deš berša palo odova liparel pe o Zagreb kote si trgovcia, šnajderia thaj kasapia. O historičatri Ivan Krstitel Tkalčić (1840. – 1905). An o "Historikano memorialo" an o tromalo thagarutni diz Zagreb" taro 1885 berš, sar korot majbari grupa Roma avel maškar X thaj XV veko džana premal Maškarutni Europa prekal Tikni Azia thaj Utarpurabali Europa.


Link: https://www.vecernji.hr/premium/u-zagreb-su-stigli-jos-u-14-stoljecu-a-bili-su-mesari-trgovci-i-krojaci-1289228

O Kampo Leti palo Romano Genocido: Part trinto - 90-to berša phravgje o drom premal jekvaš milijarda čehiakere krune

An i trinto sesia lipardi e historiake taro Romano kampo "Leti" an o Pisku thaj i historia an i oleskiri lokaciatelal presia ki sasti buvli historia e Romenge an i teritoria tari ex Čehoslovakia. O periodo taro 1980 berš so si notirime sar tromalo periodo, faktea so trubul sine te ovel thaj an o 1990 berš.

O mazumale so našavgje pire majpašen an o kampo Leti, thaj okola phanle so ačhile dživdie , ničale džana sine an i visita e limorienge an o logoro thaj an o limoria ko paše gav Mirovice, kote so pobuter taro 200 Roma thaj romane čhave an o odova kampo sine parume. O Adolf Vondaršek ex dizjakoro šerutno an o Mirovice , liparel kote angleder te ovel čhivdo lipar monumento e viktimenge Roma kerde an o 1992 berš thaj ceremonialno si notirime kote alo o opati da maškar o lokalno dizutne i korkoro romani jekhin sine čhivdo monumento ko limoria ko 1970 thaj 1980-to berša.

O Vonderšek startujngja te sikavel intereso an i tema o kampo Lety an o 1964 berš kana kingja kher an o gav ko Mirovice kote majanglal sine leske kher taro ex policajco so kerel sine buti an o kampo an o Lety . Notirime si kaj odova ax policajco gelo peske taro gav soske sine le bilačho historikano bekgraundi.

Aso o ekspertoa i procenka taro 2017 berš o moldipa e objektonge thaj desave parcele aso olengiri funkcionalnost si paše 3 milionia eura. I them pukjingja e akcionerenge taro AGPI 17 milionia eura te šaj kinel o objekto thaj dengja paše 4.6 milionia eura te šaj ikljovena odothar.

Link: http://www.romea.cz/en/news/czech/lety-after-the-romani-genocide-part-three-the-1990s-pave-the-way-to-a-price-tag-of-half-a-billion-crowns

Konkursi bašo Filmeskoro festivali "Somnakaeskiri Rota 2019"

O 17-to Romano filmsko festivali "Somnakaeskiri Rota! ka ikerel pe an o Skopje, Makedonia an o April 2019 berš.

O Festivali si legardo baši produkcia so si ki konekcia e Romencar an i sasti lumia. Sa o video produkcie (dokumentarno thaj TV filmia) , so si producirime taro Roma jali naRoma producentia si len niami te len than an o festivali
Agorutno roko te aplicirinen filmea si 28.02.2019 berš.
Šerutne informacie 
 
O 17-to Romano filmsko festivali "Somnakaeskiri Rota! ka ikerel pe an o Skopje, Makedonia an o April 2019 berš.
O Festivali si legardo baši produkcia so si ki konekcia e Romencar an i sasti lumia. Sa o video produkcie (dokumentarno thaj TV filmia) , so si producirime taro Roma jali naRoma producentia si len niami te len than an o festivali
Agorutno roko te aplicirinen filmea si 28.02.2019 berš.
 
Regulacia bašo 17-to Romano Filmeskoro Festivali "Somanakeskiri Rota" - 2019 
 
1.   Saste inforamcie e Festivaleske, e filmenge 
 
Ø     O dokumentarcia thaj o TV filmia so keren pe e Romenge  so sine jali na sikavde ko aver festivalia 
Ø    O Programe ma te oven majlungeste taro 30 minutia. 
Ø     O Video materiali so ka sikaven pe te ovel olen Anglikano komentari jali anglikano titlo, jali te sine an i orginalno versia te ovel translacia an i anglikani čhib.
Ø   O Festivali "Somnakaeskiri rota" ka lel te sikavel bičhavde filmia an o formato DVD, CD, USB. MP4, USB-DVD formato.
Ø     Nane limiti taro numero filmia so ka aplicirinen pe. Sako producento jali producensko ofiso jali TV šaj aplkicirinen filmoncar kobor so 
Ø     Kana o filmi bičhavela pe, ov našti te ovel irame
 
2.     Sar šaj te den tumari programa 
 
Ø    Ko festivali "Somnakaeskiri Rota" trubul te den ko DVD-USB  bašo o filmi thaj kompletno pherdo formulari majsig so šaj .
Ø     I kontrola taro CD thaj DVD - USB formatia trubul te ovel anglikani sinhronizacia , translacia jali titlo.
Ø     Akala informacie trubul te oven kana ka aplicirinen thaj dena o filmia:
Anglikani skripta e Programake English script of the program
Lista taro translacie e čhibjenge (Romane, Makedonikane thaj Anglikane)
Biografia e režiskereskiri 
Filmografia taro režiseri 
Tikni historia taro produkcisko kher
Promotivno materiali (Fotografie, posteria thaj aver)
Lista taro dialogia an i anglikani čhib
Te manglen te čhiven duj jali pobut filmia, keren kopia taro formulari bašo sako filmi individualno
 
3.     Selekcia e programake 
 
O mendažmento taro festivalo "Somnakaeskiri Rota" kerel selekcia e programake so ka oven čhivde an i oficialno festivaleskiri programa. Prioriteto ka resen okola so pheren o kriteriumia so del pe an i generalno informacia. Te alusargja pe o filmo o festivalo ka del informacia e aplikantoske , producentoske thaj e distributereske e filmoske.
O filmo te na khuvgja an i selekcia o producento, aplikanto thaj TV produkcia šaj kerel kontakto e organizatorea te šaj o filmo te sikavel pe an o TV.
 
4.     Autorizacia 
 
Pali oficialno selekcia e programake an o festivali "Somnakaeskiri Rota" si la dekreto te kerel: 
Ø     Te istemalkeren trin minutora tari programa te sikavel ko desave, lokalno, nacionalno thaj internacionalno mediumia an o sajto taro Somnakaeskiri Rota jali an i sinema. 
  Kana  ka agorkerel o festivalo o organizatori šaj te del o filmi thaj oleskiri repriza  ko TV stasionia. Akalea o organizatori thaj o aplikanti ka parafirinen dekreto te šaj o filmo an o TV statsionia.
Ø    Istemalkerel pe reklamno materiali baši promocia e festivaleske. 
Ø    Garaven o bičhavde DVD/USB bašo nacirkularno reference thaj edukaciakere egzamplia an i arhiva thaj keriba katalogo sa e programenge so si bičhavde an o festivalo. 
 
5.     Transporto baši festivalsko programa 
 
Angleder o masek mart 2019 berš dži ko festivalo trubul te resel i kopia te šaj o festivali "Somanakeskiri Rota" te čhivel ki pli programa i sasti skriningo thaj ka ovel informirime an o vakti o aplikanto so bičhavda i kopia. 
Ø   O Transporto taro DVD/USB trubul te resel prekal Post / DHL , Fedex jali aver ekspres post sebepi sigurutetno transporto  
Ø     Ano bičhavde DVD-USB filmia trubul ko lil te tergjol o anava ko bičhavel , sar si o anav e filmeskoro, kobor si lungo o materiali - minutia, si li an o koloro thaj aver info. 
Ø   Vakerin thaj aplikacia kaj odova paketo DVD/USB si moldipasa thaj si komercialno materiali thaj i aver adresa so trubul te resel o DVD/USB. 
Ø     O pukjipa e postake vaš olakoro transporto so trubul te resel an i Makedonia si upral o korkoro aplikanto 
Ø     O Festivali nane te iranel o resle DVD/USB filmia 
 
6.     Akharina 
 
Ø     Sa o akharina ka oven bičhavde prekal e mail 
Ø    Sako so kamel te avel an o Festivalo trubul te pherel akreditacia palo resiba. O akreditacie ka šaj te len pe an o Ofiso e festivaleske. 
 
 
 
7.     Žiri  
 
Ø     O Internacionalno žiri  si ekspertora an o TV thaj filmsko bizniso taro pendžarde thaj afirimirime profesionalcia tari sasti kulturno eštamblimi tari Romani jali naRomani nacionaliteti thaj ka nomirinien o materiali bašo phursakoja. 
Ø    O numero taro kobor ka gejnel o žiri thaj membria ka ovel kerdo taro organizatori e Festivaleskoro 
Ø    O oficialno žiri an o festivalo si si le tromalipa te havljarel ko ka legarel o phursakoja thaj o nominacie 
Ø    I decizia taro Žiri si definitivno 
 
 
8.      Phursakia
 
Somnakaeskiri rota Jekhto phursako - Grand Prix  
Somnakaeskiri rota majšukar dokumentarno filmi 
o       Somnakaeskiri rota majšukar režia 
o       Somnakaeskiri rota majšukar scenario 
o       Somnakaeskiri rota majšukar fotografia 
o       Somnakaeskiri rota majšukar muzika 
Somnakaeskiri rota baši Romani Dekada 
Phursako - Plaketa bašo jekh minutno video 
 
Kontakt informacie :  
 
O kopie, filmia an o DVD/USB thaj aver dokumentaciono materialia - formularia, aplikacie thaj baši korespodencia trubul te oven bičhavde an i adresa : 
 
SP BTR Produkcia 
Ul 376, nr 108 
1000 Skopje - Makedonia 
(Filmsko Festivali "Somnakaeskiri Rota - 2019")
 
Tel/fax + 389 2 3216 000; + 389 2 2656 901
e-mail:Această adresă de email este protejată contra spambots. Trebuie să activați JavaScript pentru a o vedea.  

Animirimi historia taro Sinti, Roma thaj Travelsia

I Europa si "kher bašo 10-12 milionia Roma , Sinti thaj Travelsia , numa buteder Europejcia našti den antvorto vash fundavutno pučiba "Ko si o Roma?". Thaj majhari šaj den antvorto ko pučiba baši olengiri historia.

Odova si komplicirimo thaj nabut bare faktencar narativi , soske op Roma nane jekhutni figura sar grupa manuša. Odothe šaj konektirinen pe thaj o Romaničia tari Britania, Kale taro Wels thaj Finska, Travelsia tari Irska (so nane Roma) Škotska, Švedia thaj Norveška.

Manusha tari Francia, Hitano tari Špania, Sinti Germania, Polska, Austria thaj Italia, Aškali taro Kosovo, Egjipčania tari Albania, Beašia tari Hrvatska, Romular tari Turkia, Dromari tari Palestina thaj Egipet, Lom tari Eremenia thaj but aver grupe. Kotorvale si soske buteder taro odola grupe si len diferentno narativia olengere historiake (olengiri darhi sar etnikani grupa)

O Roma na dikhena jekhutni religia numa si katolikia sar egzamplo Manusha, Merheros thaj Sinti, Muslimania em aškalie thaj Romular, Pentekos, Kalderaš thaj Lovaria, Protestantoa travelsi, Britansko Roma thaj Roma baptistia.

Isi varijacie an i praktika konektirime aso bianipa, prandina thaj meriba, thaj konektirime kulturaja so sikaven suptilno thaj ekstra modaliteti sar so jekh drom jekh Romano baprto ilustriringja "but čerenja čhudime anglal o Devel".

Youtube: https://www.youtube.com/watch?time_continue=6&v=Q6wSLfGBVGY

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 173 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali