Politika

I Ursula fon der Lajen si nevo šefi ki Europakiri Komisia

E Europakoro Parlamenti dengje piri vota e Germankake i Ursula fon der Lajen si nevo šefi ki Europakiri Komisia.

Olake piri vota dengje 383 taro 733 sa membria taro Europakoro Parlamenti.
Ko Europakoro parlamenti isi 751 deputatia.

I Fon der Lajen ki piri politikani programa zojrakergja i europakiri perspektiva taro West Balkani

O avutno Presdiento ki Europakiri Komisia i Ursula fon der Lajen ko pire politikane resarina , dokumenti dendo dži ko europakere deputatia anglal te den piri vota , akcentiringja kaj mangel te zojrakerel pire europakere perspektive bašo West Balkani thaj notiringja kaj si importantno te džal pe majodoriga e reformsko procesi ko sasto regioni.

O Salvini havljargja kaj ka ovel statistikani registracia e Sintonge thaj e Romenge

O italiansko ministeri andrune bukjenge o Mateo Salvini kamel te gejnel e Sinti thaj o Roma so dživdinena ki italia. O vicepremieri thaj šefi tari Lega akcentiringja liloro dži ko prefekture te šaj resel pe ilustracia o numero taro nalegalno mahale so ka trubul te phanljon. I resarin "iraniba o kanonipa" vakergja ko paraštuj o Salvini.

Paše 180.000 Roma thaj Sintia ki Italia , kotar so 26.000 olendar si ko čorole kampia- Kana lelja i funkcia persi berš o nacionalno orientirime populistikano ministeri andrune bukjengjhe sine kritizirime sebepi akaja statistikani operacia 'registracia e romane minjoritetonge.

Ko jekh o lideri tari kesnofobično lega, ko jekh diskutirinel sine baši paldiba e stranconge bizo validno statusi bašo dživdipa ki odoja teritoria.

O salvini vakergja kaj ka phanel sa o nalegalno romane kampia dži ko agor e pandžberšengoro kanonikane dendo periodo.

Ko juli 2018 berš ko Rim sine evakuirime kampo kote sine nekobot šel Roma . Ko Rim dživdinen 8000 Roma.

beršencar i diz kerel te minimizirinel akaja forma akomodacia thaj te del pe lenge e romane familienge aver forme tari akomodacia.


Link: https://www.wienerzeitung.at/nachrichten/panorama/welt/2018201-Salvini-kuendigt-Zaehlung-der-Sinti-und-Roma-an.html

O Eurostat bizi statistikani operacia gengja amen, sumare siem 2.077.100

Majbut aso dizutne ko regioni prekal o Eurostat isi ki Grcia 10,7 milionia, ki Bugaria dživdinen 7 milionia manuša ki Srbia isi 6,96, ki Hrvatska 4,07, ki Albania 2,86 milionia, a ko Montenegro 626.000 manuša.

Ki amari them ko 1 Januari sine 2.077.100 dizutne so si bašo 2.000 majbut ki paralela e 1 Januari 2018, notirinela o Eurostat.

O numero taro dizutne ki them bašo jekh berš si majučeste bašo 0,9 procentoa. I them ko nakhlo berš notirime si pozitivno naturakoro bajraripa bašo 1,6 %. Presi berš bijandile 21.300, a mule 19.700 persone.

Ki EU sumare dživdinena 513,5 milionia dizutne so si bašo paše 1 milioni majbuter numa o anglutno berš..

Majbut dizutne 83 milionia isi e Germania, anglal i Francia 67, Britanija isi la 66,6, Italia 60,4, Špania 46,9 thaj Polska 38 milionia

I Makedonia thaj Srbia kergje majbut ko faisalkeriba e romane problemonge

Sar menadžeri e Romane inicijativake ko FOO Berlin i Neda Korunovska , šukrikeribaja taro šukar kontaktia em kolaboracija e romane NGO sektori so esapinel pe sar šukar džanel akaja tema thaj i inkluzia e Romengoro.

Ko regionalno mitingo e Romane integraciake: Civil Society Regional Workshop persi masek ko Berlino oj notiringja nekobor momentia ko implementirime proektoa an i Romani dekada thaj akcentiringja kaj i uči edukacia , sine jekh taro majimportantno elementia si i romani inkluzia.

Prekal kerdi paralela so implementiringja i Europakiri Komisia thaj drabargje pe o legaripa thaj o raportia dikhela pe kote si o majšukar rezultatia a ko si majbilačhe ko regiono.

Agjaar te trubul generalizacia ka akcentirinel pe kaj i Makedonia thaj Srbia si ko jekh nivelo, palo odova avena i Bosna thaj Hercegovina em o Kosovo si avera problemia, soske odothe i politika si problemi, a ko agor ko trinto rango si čhivde o Montenegro em Albania.

Link: https://www.portal-udar.net/en/neda-korunovska-makedonija-i-srbija-su-najvise-ucinile-na-rjesavanju-problema-roma/

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 51 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali