Politika

O Eurostat bizi statistikani operacia gengja amen, sumare siem 2.077.100

Majbut aso dizutne ko regioni prekal o Eurostat isi ki Grcia 10,7 milionia, ki Bugaria dživdinen 7 milionia manuša ki Srbia isi 6,96, ki Hrvatska 4,07, ki Albania 2,86 milionia, a ko Montenegro 626.000 manuša.

Ki amari them ko 1 Januari sine 2.077.100 dizutne so si bašo 2.000 majbut ki paralela e 1 Januari 2018, notirinela o Eurostat.

O numero taro dizutne ki them bašo jekh berš si majučeste bašo 0,9 procentoa. I them ko nakhlo berš notirime si pozitivno naturakoro bajraripa bašo 1,6 %. Presi berš bijandile 21.300, a mule 19.700 persone.

Ki EU sumare dživdinena 513,5 milionia dizutne so si bašo paše 1 milioni majbuter numa o anglutno berš..

Majbut dizutne 83 milionia isi e Germania, anglal i Francia 67, Britanija isi la 66,6, Italia 60,4, Špania 46,9 thaj Polska 38 milionia

I Makedonia thaj Srbia kergje majbut ko faisalkeriba e romane problemonge

Sar menadžeri e Romane inicijativake ko FOO Berlin i Neda Korunovska , šukrikeribaja taro šukar kontaktia em kolaboracija e romane NGO sektori so esapinel pe sar šukar džanel akaja tema thaj i inkluzia e Romengoro.

Ko regionalno mitingo e Romane integraciake: Civil Society Regional Workshop persi masek ko Berlino oj notiringja nekobor momentia ko implementirime proektoa an i Romani dekada thaj akcentiringja kaj i uči edukacia , sine jekh taro majimportantno elementia si i romani inkluzia.

Prekal kerdi paralela so implementiringja i Europakiri Komisia thaj drabargje pe o legaripa thaj o raportia dikhela pe kote si o majšukar rezultatia a ko si majbilačhe ko regiono.

Agjaar te trubul generalizacia ka akcentirinel pe kaj i Makedonia thaj Srbia si ko jekh nivelo, palo odova avena i Bosna thaj Hercegovina em o Kosovo si avera problemia, soske odothe i politika si problemi, a ko agor ko trinto rango si čhivde o Montenegro em Albania.

Link: https://www.portal-udar.net/en/neda-korunovska-makedonija-i-srbija-su-najvise-ucinile-na-rjesavanju-problema-roma/

Kejt Meri Brns lelja i funkcia Ambasadori tari USA ko Skopje

I Brns si diplomati pobuter taro 26 berša. Sar ambasadori ki them avel pali olakiri funkcia vice šefi an i misia tari USA ki Atina.

Anglutne sine sathaneskoro repsresento tari Misia taro USA ko OSCE ki Viena.

Ko vakti kana sine presentacia ko amerikakoro Senati i Brns vakergja kaj o aktiviteto ki ambasada ka fokusirinel pe ko trin nukte: promocia taro stabiliteto trujal zorale institucie, ka kerel aktiviteto ko zojrakeriba arakhibaskere protokolia prekal partner aktiviteto thaj motivacia ko prosperiteto prekal pozitivno presia. Olakoro anglutno kolega ki akaja funkcia o Djes Bejli tari akaja funkcia gelo peske ko fevruari masek akava berš.

Si li e Romen piro čačutno represento an o Europakoro parlamento?

Ko alusariba ko 2019 berš ki 9-to akahrin taro Europakoro parlamento tari rig e 751 parlamentarcia , trin (3) deputatia deklariringje pe sar Roma.

Duj deputatoa i Livia Jaroka tari Ungaria thaj o Romeo Franz tari Germania sine palem alusarde sar deputatia , a o Petar Pollak tari Slovakia si nevo parlamentarco. Numa so d\anaja akale deputatonge thaj kaj si ola ko akava politikano spektaro_

I Livia Jaroka si represento tari Ungaria thaj si membro an i demokratsko hristiansko partia FIDES an i Europakiri opoyicisko grupa (EPP). I partia FIDES saste si pendžarde sar partia taro premieri Orban Viktor, kontravezno politikano lidero ki Ungaria.

Ko fevruari akava berš upreder 12 partie ko pervazia e Europakiri opozicia (EPP) akhargja e partia FIDES te ovel suspendirimi sebepi ekstremno antieuropakoro hoši thaj inicijativa.

O Romeo Franz stari Germania si tari Grune Partia a ki koalicia e Green partiencar . Aso odova o represento o Franz but droma lelja than ko hangiba ko parlamento thaj si le majzorali ideologia tari Green Paria ko EU, ko than olekere themakere partiake. O Green partia san o EU si left orientirime thaj interesinel pe bašo pučiba ko minjoritetoa thaj zorale orientirime mujal i Europa. O represento Franz si bašo majhumano tretmano mujal o Roma thaj o migrantoa an i Europa. Majpakjavutne ov si o čačuno pan-europakoro parlamentarco so kerel maripa e Romane niamenge thaj avere minjoritetonge. Ko jekh o Franz dikhel sar majbaro problemi so si ko avera da si o anti romani hoš ko buteder Europejcia so isi len mujal o Roma.

O Peter Polak si nevoalusardo represento an o Europakoro parlamento tari Slovakiakiri nacionalno partia , so ideološki si konzervativno thaj si dikhle sar čačutno centari.
Ko Europakoro parlamento ola si kotor taro Europakiri opozicia (EPP) . Sar nevo membro o Polak si napendžardo e publikake numa taro angle dende intervjuia šaj te dikhel pe kaj oleske si majimportantno i edukacia e čhavenge taro čorole familie, konektiribaja thaj i romani jekhin.
O Petar Polak vakerel kaj pobuter love na faisalkeren o problemia ko romano minjoriteto , numa majlačhi adaptacia em implementacia ko resusrsia šaj kerel i diferencia.
O Polak barilo ko čorolipa ki romani jekhin em džanel but šukar o problemia e romane jekhinake.

Diferencijaja taro Franz em i Jaroka, majpakjavutne o Polak ka ovel majpaše dži ki definicija " čačutno romano represento" so ka ovel ko Europakoro parlamento.
O pučiba so ka ačhol phravdo ko avutno periodo si dali o Roma sar majbaro europakoro minjoriteto ka ovel olen čačutno represento an o Europakoro parlamento?

Link: https://phralipen.hr/2019/06/07/kolumna-roma-zastupnici-u-novom-sazivu-europskog-parlamenta/

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 243 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali