Socijala

Integracia e Romen ki Grcia

Ko periodi 2014-2020 berš ki Grcia sine dende barabutne 15,11 milijarde eura, love tari EU, so olendar 11,86 milijarde eura avena taro europakoro socialno Fondi (ESF) thaj Fondi Europakere regionalno buvljaripa (ERDF)

Mahari 28,1% taro akala love ka oven hardžime ko ESF , so majhari odole lovendar 20% ka džan ki promocia an i socialno inkluzia thaj mariba mujal o čorolipa . I agorutni suma šaj te ovel finasisirme aktia so si konektirime e Romencar da.

O Konsilo e Europakoro notirinel kaj an i Grcia isi 265,000 Roma so si 2,47% taro sa o dizutne ki Grcija

I grcia akceptiringja nacionalno stratesko plano e Romenge, upral i funda anvkerdi sar „Integririmo akciono plani socialno integraciake ko grčko Roma" implementirime panda ko periodo 2001-2008 berš. Odova notirinel sine o umalja sar so si edukacia, buti, sastipa, em kherutnipa.

Ko jekh notirinel em teritorialno alcepcia ko štar geografsko regionia sar so si koncetririme o majabro numero romani populacia a odola si Purabali makedonia - Trakia, Paščimali Grcia.

Normalizirinel pe i progresia taro natolerantno terori ki Europa?

Sar chidimo si o Mateo Salvini Зthaj oleskiri Liga taro iitaliakoro govermenti akaja si jekh taro lačhe informacie ko agorutno vakti kana si ko pučibe o manušikane niamia ki Europa.

Palo leiba i pozicia taro Salvini sar ministeri andrune bukjenge ki Italia tari i Lučiana Lamorgeza šaj te vakerel pe kaj akana o Roma šaj te oven majtromale ,

Te na javer nane te oven akceptirime javno ki natolerantno retorika taro jekh unčo politikano funkcioneri thaj o Govermenti ka ovel majtolerantno thaj nane te pomukhel te ovel palem rasizmo em bilačhi retorika

Premal o kerde analize taro nagovermenteskiri asociacia European Network Against Racism (ENAR) oj dela panda pohari doza taro optimizmo. Odote tergjol kaj majbaro ktoro taro europakere thema si len problemo taro institucionalno rasistikani natoleracnia em retorika.

O raporto legarel pe bašo periodi 2014 -2018 thaj si akceptirime 24 thema membria tari EU.

O čorolipa bajrarela o familiarno terori

O progresi taro familiarno terori si indikatori ko sasoitni situacia thaj refleksia ko modaliteto taro funkcioniriba so del pe ko sasoitne niveloa , analiziringje o ekspertia ki majnevi statistika so sikavela seriozno indikacie.

Ko avgo jekvaš taro berš o numero taro kriseskere aktia lp familiarno terori barilo bašo 16,1 procentoa, a o notacie kaj isi familiarno terori barilo bašo 3,4 procentoa.

„I statistika notirinela kaj sako drom i situacia ko sasoitnipa ovela sa majturbulentno , nasigurno, bilačhi, majčorole em kerel jekh majbaro nivelo tari agresia saste em o nivelo taro familiarno terori si majučeste"

O socialno nasiguriteto bajrakerel em o aktiviteto taro socialno patološko tenzie ko manuša so kerel majnasigurno i atmosfera em motivo familiarno teroreske.

O modaliteto taro terori si sakote. Chidel pe tari familia paše ko kher so nane ni komunikacia so si avgo nivelo taro terori. e vospitibaskiri metodologia em proceso so startujnel ko odova momenti kerela panda mahoreste i kriza.

Integracia e Romenge ki Germania

Ko periodi 2014-2020 berš i Germania sine hulavde 17,1 milijarde eura ko fondia tari Europakoro Socialno Fondi (ESF) thaj Europakoro fondi regionalno buvljaripaske (ERDF).

Akale lovendar majhari 36,8% ka oven dende ko ESF a 20% ki promocia socialno inkluziake thaj mariba mujal o čorolipa.

O Konsilo Europakoro notirinel kaj ki Germania isi 105.000 Roma so dživdinena odori jali (0,13% taro sa o diztutne).

I Germania kerel promocia ki integracia e Romenge ji themakoro em lokalno nivelo.

I nacionalno strategia ki integracia e Romenge ki Germania nane klasično numa sar integrativno aktia ko politike e socialno inkluziake. I Germania kerel promocia taro jekh a jekhipa konektiribaja ko odova nivelo thaj e Romen.

 

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 193 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali

Consola de depanare Joomla!

Sesiune

Informații profil

Utilizare memorie

Interogări bază de date