Socijala

O Nortmund Rudevič palem manipulirinela te šak te progitirinel- Akana ki godi leske Romane ID karte thaj Romane banke

O Nortmund Rudevič tari Latvia na čhinavel pire manipulaciencar salde te šaj te profitirinela. Ov sine inicijatori thaj manipulatori ko nakhle berša kana promoviringja oleskoro dokumento - "Romano pasporti , em ov bikinel le sine po 100 eura.

Dikhlja palem odova kaj akana nane pobuter profitabilno biznisi akana počmingja nevi varijanta "Romane ID karte" thaj Eomane banke kote ka šaj o Roma te čhiven pire love thaj ka člen kreditia. Sasti akaja leskiri nevi "operacia" šaj drabaren la ko akava linko:


https://rom4india.wordpress.com/2019/09/04/normund-rudevics-from-iru-says-for-50-million-roms-india-will-give-ba

 

Integracia e Romenge ki Belgia

Strukturno fondencar tari EU ki Belgia legarel pe ko 5 legarutne ofisia ko 3 niveloa (federalno, regionalno thaj lokalno). O themutne operativno programe si jekhutne finansiencar so si bašo Roma.

O Konsilo e Europakoro kaj isi paše 30.000 Roma so dživdinen ki Belgia (0,29% taro dizutne).

Šerutne resarina tari nacionalno strategia ki Belgia si te formirinen pe Konsilo e Romenge thaj travelsia thaj asistentia e Romenge ko Ministeriumi socialno inkluziake.

Ko 2014 berš i Komisia akceptiringja o progreso ki implementacia e nacionalnop strategienge ki integracia e Romenge ko 4 aktia a odola si: edukacia, buti, sastipa thaj kherutnipa thaj o maripa mujal i diskriminacia thaj te istemalkeren o finansie.

O nacionalno kontakt punktia lo macionalno strategia ki integracia e Romenge ki Belgia si interministersko bukjarni grupa ki konkluzia e Romencar.

O portfolio telal o džovaplipa e themake si taro themakoro sekretari azileske thaj migarciam socialno integracia thaj mariba mujal o čorolipa.

O Germansko mediumia havljarena kaj o atakia upral o migrantia persi berš ko Kemnic sine planirime taro radikalno asociacie

O atakia upral o emigrantia so sine kerde persi nilaj ko Kemnic , Saksonia sine planirime taro nacionalno radikalia sar šaj te dikhel pe prekal olengiri on line komunikacia maškar peste , kote hramosarel kaj ka džan ko "lov"

O informacie akale fakteske sine notirime persi masek ki konekcia tari informacia dži ki policia tari rig e germansko radiodifuzeria NDR thaj WDR thaj i gazeta „Suddeutsche Zeitung"

Ki Germania iklile zorale politikane debate trujal persiberšeskoro atako sar džovapi ko mudaripa jekhe 35 beršengere murše ki odoja diz ko pašipa e čehiakere simantraja thaj odova dikhel pe kaj sar paldiba e imigranten tari rig e radikalenge.

Odola kurke taro protestoa ki diz so si le paše 250.000 dizutne sine kerdo sar džovapi ko mudariba taro Daniel Hilig , kote jekh terno themutno tari Siria akana sig sine krisime taro Krisi 9,5 berša phanlipa.

O aver šubikerdo akale akteske , terno themutno taro Irak , panda si ko tromalipa. Palo odova mudaripa pobuter demonstrantia so sine ko Kemnic maškar lende sine em but radikalno nacionalistoa.

O ministeriumi sastipaske šaj te kerel globa bašo nakerde vakcine, numa našti te na mukhel e čhaven te hramosaren pe ki škola

Prekal akanutni kanunikani regulativa kana hramosaren pe čhave ko jekhto klaso ki fundavutni škola, o jeri trubul te anel dokumento kaj e čhave si le vakcine dendi taro oficialno sastipaskiri institucia.

Numa o kanoni na ikerel akti kote na mukhel e čhave te hramosarel pe sebepi so nane le vakcina.

I imunizacia si andi aso o kanonia ki forma taro sastipa, kote si mehanizmoa thaj sankcie te na sine kerdo odova sar imunizacia.

O korkoro Ministeriumi baši edukacia , trujalk o niami ki edukacia sakone čhaveske trubul te arakhel forma ko arakhiba o sastipa kana si ki škola, vakeren o institucie thaj te ikerel sa o sutavno garantirime niamia , ama bizo te peravel pe desavo aver niami.

Te trubul odova obligaciono trubul te džanel pe kaj o ziani ka ovel majminimalno , thaj o namukhiba na legarel ko totalno čhinavipa te šaj implementirinel pe desavo manušikano niami.

O Ministeriumi sastipaske thaj e sastipaskere institucie trubul te implemenitrinen i imunizacia thaj te keren protektiva savorenge taro infektivno nasvalipa, kote so o čhave si ko riziko na salde kana si ki škola, numa em ko bioskopi, teatro, ko igroteke, sportsko klubia thaj sa okola momentia kana si len avriedukaciakere aktivitetoa.

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 240 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali

Consola de depanare Joomla!

Sesiune

Informații profil

Utilizare memorie

Interogări bază de date