Socijala

I AVAJA havljarel registracia sar politikani partia

Ko vakti ko piro misafirluko ki emisia “Face to Face”  taro web portal Roma News o membro tari Avaja o Elvis Shakiri akcentiringja kaj  od akana I Asociacia Avaja ka transformirinel pe an o romano politikano subjekto, thaj ka ovel politikani partia . “ Ko agor taro akava 2022 jali ko strati tari 2023 bersh I Avaja ka registririnel pe sar nevo politikano subjekti an I Republika Utarali Makedonia . I procedura thaj formaliteto vash olakiri registracija startujngja thaj udjarela pe ko sig vakti formaliyiribe sa o administrativno formalitetpo ki registracia tari Avaja ki politikani partia: vakergja o membro tari Avaja o Elvis Shakjiri.

O nevo germaniakoro govermenti dela lafi: Majlokheste akana dži ko germaniakoro pasporti thaj duplo themutnipe. Germasko pasporti taro 3 dži 5 berša

O strancia ko sig vakti šaj lokheste te resen germansko themutnipe – šaj em bašo 3 berša . O ministeriumi andrune bukjenge akana zojrakerel kaj o  reforme  si phanle an I koalicia em isi baro progreso.

Paše 9 milionia manuša so nane len germansko themutnipa so dživdinen an I Germania . Buteder olendar šaj te oven naturalizirime  dži kote odova mangena , ama avera panda na pheren o šartia bašo germansko pasporto.

I reforma ko Kanoni germansko pasporteske si phanli ko koalicisko kontrakti maškar SPD, Green thaj FDP em si piro majanglal.

O draft kanoni si paše agorkerdo thaj  akana sig ka ovel bičhavdo dći ko aver ministeriumia , vakergja o portparolo taro ministeriumi andrune bukjenge o Nensi Foser.

Angleder sa o manuša so lungo berša dživdinena ki Germanija valjani majlokheste te oven germansko themutne . Ko than te udžaren 8 berša sar so si akana themutnipa šaj te resel pe e te sine tut 5 berš presto ki Germanija.

Te sine desave “ekstra elementia bašo integracia” odova šaj te ovel em palo trin berša – sar egzamplo ako o migrant sikavela nesavo akademsko, profesionalno jail aver angažmani jail si le but šukar džanlipe tari germansko čhib.

O čhave taro strancia so si bijame an I Germania trubul avtomatski te ovel olen germansko themutnipa, dži kote jekh taro jeria  si le “adresa bašo bešipa” an I Germania ko agorutne 5 berša- Dži akana prekal o kanoni odova sine 8 berša.

 

Link: https://www.dw.com/sr/nova-vlada-nema%C4%8Dke-obe%C4%87ava-lak%C5%A1e-do-boravka-i-dvojnog-dr%C5%BEavljanstva/a-59942474

Ukraina: O rusko askeri egzekutiringja 28 Roma, notirinela pe kaj votkaja toksiringje deš rusko askeria

O rusko askeri egzekutiringja 28 Roma ki okupirimi ukrainsko teritoria, notiribaja kaj ola toksiringje grupa rusko askeria votkaja. O ukrainsko ministeriumi arakhibaske dengja raporto akale incidenteske upral I funda taro telefonsko lafikeriba jekhe rusko askereske.

Ko odova telefonsko lafikeriba o rusko askeri vakerel pe romnjake bašo sa bilaćhe bukja so ovena ki okupirimi teritoria taro o rusko askeria . “Džane li savo haosi isi akate? E askeriskiri policia akana sig egzekutiringja 28 Romen ,  čhivgja len trujal o duvar em egzekutiringja olen soske dengje votka amare askereske em toksiringje sasti četa” vakerel o rusko askeri.

O rusko askeri dopherela kaj I 96 dženengiri grupa rusko askeria , kote pohari taro 50 ačhile dživdie kana konsumiringje votka , vakerela o Džulijan Kondur tari organizacia Čirikli tari Ukraina so notiringja akava incidenti e srvereske informacienge Romea.cz.

 

Link: https://romea.cz/en/world/ukraine-russian-army-shoots-dead-28-romani-people-claims-they-poisoned-dozens-of-russian-soldiers-with-vodka

 

Youtube:

An i Ukraina - „O Roma dživdinena odothe kote agorkerel o asfalti“

I situacia e Romencar an i Ukraina nane lačhi trujal em o maripa. Okova so dikhela pe trubul urgentno akcia.

„O Roma dćivdinren okote kote agorkerel o asfalti“ vakerena soske o drom ko Užgorod diz ki Ukraina taro jekh drom ovela čikalo drom: Radvanka regioni kote isi 3.000 dizitne. O Roma sar navaloralizirimi jekhin em strukturno diskriminirimi majbut chidena sebepi i situacia.

Ki Ukraina notirinela pe kaj dživdinen trujal 400.000 preperutne so kerena romane lafi taro diferentno etnikane grupacie.žOla si diskriminirime ko sa o niveloa tari edukacia, sastipe ko butikeriba kherutnipa thaj ko sasoitnipa.

E Romen so nane len nisave dokumentoa em ko vakti taro sovetsko legaripa valjani te nakhen bare barikade tee šaj resen ID  karte thaj olengiri situacia nane sigurutetno. Premal o NGO 30% ttaro akala Ukraincia dživdinen integririme an o bare dizja numa buteder negirinen piro identiteti tari dar tari diskriminacia . Olendar 70% dživdinen ko thanjarde thana ko šartia tari maškarutni klasa , akomodime jail ko pharo čorolipa

 

Link: https://www.migazin.de/2022/11/14/ukraine-reise-dort-wo-der-asphalt-endet-leben-die-roma/?fbclid=IwAR3UEQeoSCSjalML3EhTJSuWaef7xbFrSYe4-nqeDiPo9XGIhiYubzuVfkc#lajvn9rgxv0w2su378k

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 125 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali