Socijala

O Sojuzi e Romengoro em palo VI-to Kongresi zojrakergja poro pozicia kaj ka vel jekh taro šerutne politikane faktoria ki them

Ko savato ko 12 Juni ikergja pe o VI Kongresi taro Sojuzi e Romengoro tari Makedonia ko hoteli Aleksandar Palas . Sar so sine notirime ko Kongresi telel o mmoto “Vizionerstvo e Romenge” Plani thaj platforma ko progresi e Romenge ki Utarali Makedonia Ko Kongresi than lele membria em simpatizeria e partijakere  Sosuzi e Romegoro uče reprezentoa taro Govermenti e themakoro sar so si o Vicepremieri Ljupčo Nikolovski o ministeri sastipaske Venko Filipče , kolaborantia thaj reprezentoa tari politikani fela thaj avera,

Ko kongresi sine promovirimo o video taro dživdipa thaj o aktia taro lungoberšengoro lideri akale partiakoro o Amdi Bajram  ko nakhle berša sar aktivno politikano subjekti, Anglal o džene truja o avera sine e m e Presidebe e partiakoro Sojuzi e Romengoro Gabriel Bajram so reprezentiringja kotor taro plania em i programa  so ka fokusirinel pe ko avutnipa . Impresia si kaj o SRM ka ovel majodoriga legarutno romano politiakno faktori so uleste ka representirinel e Romane jekhina ki amari them.

O Karakačanov krisime bašo teleperavipa premal o bugarsko Roma

O učo Upravno kris baši diskriminacia ki Bugaria, angja kriseskiri decizia e Krasimir Karakačanov baši vakerina mujal o Roma ko 8 januari 2019 ko gav Vojvodinovo  - Plovdiv havljargja o bugarsko Helsinško komiteto, notirinena e bugarsko mediumia.

„O Roma ki Bugaria ule čače bezobrazno. Angleder desave  berša margje jekhe bugarsko policajco. Angleder duj divesa atakujngje e askere, I tolerancia e bugarsko sasoitnipaske si ko agor, Odova sine konektirime e aktencar ko Vojvodinovo kana duj Roma margje jekhe Bugarine soske palo odova sine identifikujme em krisime.

I retorika taro Karakačanov sine le bari reakcia ko majbaro kotor tari romani populacia. Premal o krisi fakti si kaj o notacie taro Karakačanov sine buvle editirime ko mediumia, thaj o fakti kaj ov na kergja kritika konkretno e Romenge so kergje akava incideni numa kritikujngja em kerel sine lafi baši sasti etnikani grupa.

 

https://www.expres.mk/krakachanov-osuden-navreda-na-ciganite-vo-bugarija/

Kosovo: O Roma rodena hango dsr o si o dijalog taro EU e Kosovoja

Siguritetno džanena kaj anglal i Bugaria, Romania thaj Ungaria (maškar o avera) sine akceptirime sar EU membrora  sine dende propozalia bašo majlačhe tretmani  e romane jekhinake. Džanela pe kaj panda na implementirinel pe odova propozali ko Kosovo. Ko vakti taro konflikto ko 1998 - 1999 berš paše 130,000 Roma sine etnikane užarime prekal i operacia ko parasakereskere čete taro Albancia . Šel Roma sine mudardesilujme em “našavde” Paše 14.000 romane khera sine tharde, čorde em okupirime. Ko agorutne berša o romane mahale ki Priština, Mirtovica em aver dizja buldužerencar peravde. But romane khera zorea em but potiken lodinaja  sine okupirime akana ko neve proektia ko tamikeriba.Akava naelgalno procesi dopherdo čorole paldime familiencar  akana si ki Europa, Odoleske ka keren pe protestoa ko 13 juni sar dive tari komemoracia e kosovakere Roma. Ka ovel dikhiba e ovovakere ambasadorea ki Germania e rajoja Bage Kufaj te ovel kerdi diskusia te faisalkerel pe akava pučiba e romane aktivistetencar em politikane representzoa andre em avri taro Kosovo.

Kriso (Romano Kriso)

Romano Kriso si Tradicionalno Kriso so faisalkerel konfliktoa ani tradicionalno romani jekhin. O termino ikljola tari grciakiri čhib "κρίση" (krisoskiri decizia). Oj si importantno institucia an i implementacua e romane zakono; zakonuri, kanonia) ko Roma.
O Kriso startujngja an i regioni an i Romania ko vakti kana o Roma sine robora sar krisoskiri instituciua e lokalno Romenge, te šaj kerel kohezia an i Romani jekhin andre. Ko XIX veko kana čhinavdilo o robia buteder Roma kergje emigracia an o avera kotora tari lumia , kote ande o Kriso ko thema so kergje emigracia sar kulturakoro tradicionalno notacia.

Ko buteder jali majhari formalno aktia si thaj an o aver romane niveloa. Isi Roma (na Vlahiakere) so akceptiringje akaja institucia sar validno - oficialno. Sar egzamplo so si Držara an i Svedia (majanglutne an i Srbia) an o konkecia e lokalno grupaja Kalderash.

O Kris akceptirinela akava pučimata kote si an o interes e Romenge a na o na-Romane interesoa soske ola dikhen pe sar na-Romane institucie.
An i Rezolucia e Romengiri akava akti si sar agorutno. But pučimata so nane faisalkerde (te rodingja aso olengiri gravitacia an o starto ) faisalkeren pe naformalno prekal konekcia aver membrora tari lokalno jekhin.

Akava šaj ovel an i forma sar Divano, naformalno khidipa taro lideroa jekhe klanoske taro konflitirime riga thaj aver lokalno respektirime Roma (o duj konfliktno roga nane trubutne te oven odothe ) Te šaj anene decizia - faisasli šaj del pe propozalo. Te sine panda nahaljovipa maškar o konflikto riga o pučimata ačhol bizi faisali. O Kris akharel sar formalno instrumento te arakhel pe agor akale momentoske.

Trujal so o adetia varirinena aso lokalno tradicia, fundavutni forma taro Kriso konektirinela o duj riga so si kontra so del apel dži ko krisnitoria, thaj si aver forma sar krisatora, so si respektirime Roma akceptirime komunistikane aklamaciaja sar Kriseskoro presidiumo - Presidento.

O numero taro krisaroa si interesno thaj varirinela taro pandž dži ko deš thaj jekh. O aver membrora tari grupa so nane direktno konektirime an o konflikto so šaj lena than pire notacijaja aso soske ulo o konflikto jali karakteri e konfliktoske so si e konfliktirime rigonge.

I debata - diskusia si salde an i romani čhib niamale rigistratorea , so nane but istemalkerdo an o sakodiveseskiri vorba. Te šaj te ovel majrealno i situacia thaj komunikacia ko diferentno dende sovli len pe o anava taro parapaua jali aver zorale ilustracie.

O ande decizie taro Romano Kriso si dizajnirime te ikeren o integriteto e romane jekhinake thaj suporto e Romane dživdipaske. Akala ande decizie keren ikeriba an o kintala (ramnoteža) Džanlipaja kote nane apsolutno čačipathaj sako rig isi la piro čačipa o krisarora roden te iranel pe o respekto mašakar o duj involvirime riga. Olengere definitivno ande decizie trubul te keren i harmonia aso o sukcesi taro vakti i romani jekhin definirinela o kvalifikujme krisnatoria.
Te sine notirime najekhipa tegani ananena decizie sar reparacia thaj globa.

Ola šaj oven sar lovengiri globa so ka pukjinel i došali rig so ka ovel notirime sar melalo thaj nesavo periodo te ovel izolirime - čhudime tari i romani jekhin.
O vakteskoro periodo šaj te ovel fiksno thaj te na pukjingja ka iranel pe aso purano status quo.
Majekstremno vorba e romane personake si te ovel saste vakti čhidime tari romani jekhin so si bari bibahtali situacia maškar o Roma.
Ko pšurane vaktia globa meribaja sine ko desave romane klania numa nane pendžardo kobor lungo vakti sine implementirime asavke globe mudaripaja. Te sine sa o riga notirime sar došale thaj pukjime lovencar odola love dena pe sine majbut e čorole Romenge.

Ko jekh sar globa dela pe thaj bilovengoro bukajkoro aktiviteto maškar o Roma. I došali rigori zojrakerel pe i harmonia thaj te na lel reparacua. O decizie e Krisoskere si definitivno thaj si taro moralno aspekto mašakr i romani jekhin.

An i Romania an o januar masek 2008 berš o Romane krisatoria kergje inicijativa te formirinel pe Europakoro komitetto taro Romane krisatoria kote sar inicijatoria sine 500 krisatoria.

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 162 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali