Socijala

Srbia: 81 berša taro uštipa an o logori koo 12 fevruari an o Niš

Ko 12 fevruari 1942 berš, 147 logorašia mangle te našen , kote olendar 105 našle a 42 džene sine mudarde. I diz Niš thaj but aver organizacie thaj individue ćhivgje vencia ko Memorijalno kompleksi „12 Fevruari“  panda jekh droom sine zojrakerdo kaj o viktimia so sine dende ko vakti taro Dujto Lumiakoro maripa nane bisterde.

I historia sikavela kaj majbut mule ko akava maripa sine paše 6 milionia Jaudie, paše jekvaš milioni Srblie thaj trujal 1,5 milionia Roma. Em avdive palo 81 berš , nadžanela pe o sasto numeroi kobor si mudarde Roma . O membrora tari programa LAG #Romanced čhivgje vencia sar lipar sa e viktimenge ko Dujto lumiakoro maripa.

 

Youtube:

Vakti si! - Te na oven bisterde ko avutnipa, dikhen o nakhlo vakti, reagirinen – Akana!

Faktea sar si i situacia ko makkedonikano sasoitnipa ko nakhle trin decenie , em olakoro funkciooniriba, del pe o pučiba -  Ko savo drumo arakhljovela amari them? Odola si o aspiracie ko drumo bašo EU.

Ama ko odova drumo isi baro numero taro barikade. A dela pe em pučiba – Kote si akate i Romani jekhin an i them? O impoerativi si baro em na agjaar lokheste, a o rezultatia te ova iskreno – na but optimističko.

Odoleske ko agorutne trin decenie so ko internacionalno so ko nacionalno nivrelo dende si but inicijative te lačharel pe i situacia e Romencar an i them.

Te skratina, o rezultatia si but bilačhe. Nesavo minimaplno progresi si ko desave sfere , numa na odpokhare bare te šaj eštablirinbel pe i Romani jekhin. Odoleske taro akava ikljola i Inicijativa e Romane politikane dijalogoske thaj inicijativa e Romane platformake.

Sar ko politikano dijalog, agjaar da ki platforma ka roden pe forme sar te ovel majlačheste sar e themake agjaar thaj e Romane jekhinake ki late. Salde barabutne takatea em o targeti si i formula taro progreso an i jekhin.

Odoleske isi apel thaj akharin taro o inicijatoria a odova si o Netvrosko ko sistemsko thaj savakteskere faisalia ki integracia e Romane jekhinake an i Republika Utarali Makedonia dži ko savore so si len lačhi gind sar e themake agjaar pire naciake da an i R  Utarali Makedonia te den pire faktia, stavia, propozaloa, ekspertize, džanlipa thaj idee.

Odooja inicijativa ka ovel lačheste kreirimi dži kote sa o kreatoria barabutne oven konkluzirime em involvirime sar so si o romano politikano faktori, o romano NGO sektori, o romane intelegtualcoa, o romano educirimo profili, purane romane aktivistoa thaj o Roma so nakhaven piro sakodivese.

O Romano politikano dijalog thaj i Romani platforma hor siam siguritetno kaj aktivno butikeribaja em lejbe than olate thaj saste hulavde roljencar  ka ovel efektia, sar ko ande politikane decizie ko themakoro nivelo agjaar ko jekh em ki implementacia e programsko planonge thaj resarina so si thang konektirime e Romane jekhinaja. Savore sar jekh bizo suete, thaj diskreditacia šaj resel pe ko progresi.

Odova džanaja soske i Romani jekhoinb ko akanutno nivelo ali baš odoleske so sine suete thaj diskreditacia, Odoja forma taro aktivizmi kerel salde regresi em čhinavel o progresi e roomane jekhinake an o sa o umalja.

Odoleske ake panda jekh akaharin taro o Netvroko bašo sistemsko thaj savakteskere faisalia dži ko sa o romane politikane faktoria romano NGO sektori, romane intelektualcia, romano edukaciakoro kadar thaj o Roma taro sakodive te oven kotor thaj te konektirinen pe ki realizacia e Romane politikane platformake

Odoleske o Netvorko sistemsko thaj savakteskere faisalia akana kreirinela akaja Platforma bašo Romano dijalog.

Vakti si!  Te na oven bisterde ko avutnipa, dikhen o nakhlo vakti, reagirinen – Akana!

Django Rajhard – O Rom so okupiringja e lumia pire gitaraja

O Django Rajhard sine belgisko virtuozi ki gitara thaj pioneri e stileske  manuš muzika. Bijame si ko 1910 berš ki diz Libvershi – Belgia ki romani familia, Gitara bašavela taro majtikne berša a palo odova ulo kotor traro manuš orkestari ko Pariz.

O Rajnhard korkoro siklilo te bašavel gitara em buvljargja unikatno stili bašalibaja kombinacia taro stilia sar so si klasika, jazz em tradicionalno romani muzika . Oleskoro virtuozno thaj unikatno stili kergje le jekh taro majbare majstoria ko piro instrumenti ko sa o vaktia.

Ko 1928 berš o Rajnhard sine ratavrdo ki bari jag em našalgja duj parmakia, numa agjaar da istemalkergja tehnika so bašavel sine unikkmatno, Oleskoro majstorluko thaj baripa bajrola sine vaktea emu lo lumiakoro pendžardo gitaristi ko modern jazz gitara.

O Rajnhard bašavel sine pherdo pendžarde anavencar muzičaria sar so si o Stefan Grapeli, Djuk Elington, Lusi Amstring. Oleskoro stili bašalipa panda si aktuelno em moldime ki sasti lumia em buteder anavkeren le sar thagar e manuš stileske, O Rajnhard mullo ko 1953 berš koo ple 43 berša em oleskiri presia em darhie ačhile savakteske.

 

Link: https://romskikutak.info/index.php/2023/02/13/django-reinhardt-rom-koji-je-osvojio-svet-uz-pomoc-gitare/?fbclid=IwAR0UEyUYPStwdxK-SG1FXd9V_6b_94KIRJcXbVg4eza_WRUu9Ye5vD_NIEQ

 

Youtube:

Taro barabutno budžeti taro 12,5 milionia eura e Romane kulturake an I Makedonia si hulavde paše “bare” 30.000 eura – Kuku lele e Romane kulturake!

I ministerka kulturake I Bisera Kostadinovksa- Stojćčevska kip res konferencia akala divesa sebešpi o rezultatiua taro Beršeskoro konkursi ko finansiriba proektoa taro nacionalno interesu em aktivitetia tari kultura ko 2023 berš vakergja kaj akava berp prekal o konkursia I kultura ačhili ko duho

Taro diferentnost, tradicia thaj nacionalno identiteti. O Budćeti so sine hulavdoo ko proektia e kulturake akava berš sine 12.,5 milionia  eura-.-

O apliciriba akale beršeske sar so sine akcentirime kergja pe  prekal elektronsko verzia sine notirime 3355 validno proektoa”!. Taro sa akala proektoa e Romane kulturake si hulavde love bašo 15 proektia jail hulavde si hari pobiuter taro 30.000 eura.

Sar o persi berš akava da berp I Romani kultura  ačhili ki “periferia” e kulturakere mapake en I them-

Fakti si kaj ki odoja mapa I Romani kultura si “fantomia”.

Fantomi si sa o kulturno aktivitetia e Romengere, Taro dramsko, festivalsko literaturno thaj aver forme manifetacie.

Ake kobor si moldime o Roma an i Makedonia. Odoleske si le em baro „pharipa o lafia tari i ministerka kulturake i Bisera Kostadinovska – Stpojčevska kana vakergja kaj „kultura ačhili ko duho taro diferentnost, tradicia thaj nacionalno identiteti

Tari kultura e Romane  jekhinake ačhilo salde „Kuku lele e Romane kulturake“

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 1026 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali