Antigypsyism

An o Zaječar fašistikane grafitia mujal o Roma

An o 1 Aprilo 2019 berš e dizjakoro šerutno e dizjake Zaječar o Boško Ničić an o piro FB profilo editiringja video materiali kote dikhel pe kaj si hramosarde grafitia tari natolerancia taro napendžarde persone thaj hramosargja sar "Bigogjakoro"

Ov reagiringja thaj vakergja: "Avdive an i amari tromali diz kote o manuša na hulavena pe prekal nacionaliteto thaj religia ko drom Zemunska 14 sine hranosardo but bilačho fašistikano grafiti.

Sar manuš , a na dizjakoro šerutno pakjava kote o protagonisto- stia akale bibahtale aktoske tari natolerancia ka ovel notirime thataro themakere institucie thaj majsig ka ovel sankcionirime thaj procesuirime anglal o kriso.

E Romenge vakerava kaj šaj te oven tromale an i diz Zaječar sar so dži akana sine thaj ka da olen sasti protektiva thaj siguriteto vash majodorigutni emancipacia " hramosargja an o piro FB profilo e dizjakoro šerutno an o Zaječar o Boško Ničić.
Ko jekh an o duvar jekhe kherese sine svastika - fašistikani notacia thaj grafito kote sine hramosardo " E Romenge taro akava kher salde meriba"

Link: https://www.facebook.com/bosko.nicic/videos/1163315923847098/

Francia: I natolerancia mujal o Roma sako drom iranela pe an i historia e Europake

Ko maškar taro masek mart i romani jekhin an o regioni taro Paris sine target taro atakoa so buteder olendar sine snimime thaj editirime an o socialno netvorko tari rig taro očlengere autoria,
Aso i vaktavin tari i policia o darhi asavke akcienge si nafundavutne šubikerina aso nesave kidnapiriba tari rog nesave Romenge thaj biznisi organencar thaj prostitucia,

O Ilsen Za , eksperto thaj CNRS sšcialisto baši Romani historia thaj ex kuratori an i artikano performansi Romane lumia - ikerdo an o 2018 berš an o Nacionalno muzeo bašo migracia an o Paris - dela pe godi kaj akala situacie si len but hor darhie , thaj si bare darhiencar an i historia an i Europa thaj prezentirinena i inkluzia an o sasoitnipa so ikerel e Romane jekhina so dživdinena odothe.

An i Europa , o Roma taro sa vakti sine šubikjerde thaj došale bašo sa forme kriminalo thaj bilačhe aktivitetoa, sar egzamplo - čoriba e čhavenge.
O buvljarpa akale mit aktenge sine but aktuelno an o agor taro XIX veko thaj starti taro XX veko a akana kana isi progresia an o mediumia odoja rolja analogno isi akane socialno netvorko so keren buvljariba hihavne informacie kote si targetirime o Roma.

Olen majbut isi odoja rolja ko špic bare titlia sar informativno karakteri an o gazete kote dena sar pripito ikonografia ilustracie, slike thaj aver video materiali.

Ko jekh isi sasti literaturno produkcia ko agor e XIX vekoske so si konektirime akale pučibaja so si sikavde fantastično storiencar čhavenge so si čorde tari rig Romane karavanonge a akana legarde an i moderno urbano legendaja an o parne kombija.

Link: https://www.lemonde.fr/societe/article/2019/03/27/la-haine-anti-tziganes-revient-toujours-par-secousses-dans-l-histoire-de-l-europe_5442268_3224.html

So si thaj soske Romofobia?

I Romani populacia si jekh taro majbare thaj aso akan sig kerdo rodaripa jekh taro mateleperavde thaj stereotipno minjoritetoa an i moderno Evropa. Ko agorutne decenie . o naučnikoa majbut istemalkeren sine i terminologia "anti - ciganizmo" sar generično terminologia buvle spektarea taro negativno hoš, stereotipia thaj diskriminatorikani praktika mujal o Roma . Manginaja te eliminirinen pe i negativno konotacia konektirime e anavea "Cigani" nesave autoria istemalkeren o termini "Romofobia" negativno efektoa kana si konektirime e Romencar.

I Romofobia si majbut rasistikano fenomeni , akceptiribaja o singlia taro kulturakoro rasizmo thaj dehumanizacia. Sar an o aver da forme taro moderno rasizmi i Romofobia si artiklirime tari socio -ekonomikani konkurencia thaj majbut manifestirinela pe prekal i opozicia taro pozitivno efektoa e minjoritetonge. Akaleske šaj te fakturirina kaj i Romaphobia si konektirimi (perceprimi) daravin bašo lačhipe jekhe grupake jali olakere membroa. Numa okova so kerel akaja forma tari diskriminacia nane sako drom uži konkurencia te limitirinel o materialno thaj namaterialno resursia.

O respektirime kriteriumoa legaren pe sar simbolikani daravin e Romane kulturake, so dikhen la sar potencialno daravin e moldipaske, o morali thaj i pakjiv an i grupa. An i odoja konotacia o negativno stereotipoa an i konekcia e bukjarne etikake taro Roma, kaj si khanduvale, nabukjarne, kriminalno kapacitetoa so si šerutne sikavina baši diskriminacia thaj natolerancia mujal o Roma.

Trujal sa o negativno stereotipia keren atmosfera kote o manuša daran kaj o Roma šaj te kontaminirinen i nacionalno kultura thaj sikavel daravin olengere fizičko thaj materialno barvalipaske. Akava anela amen dži ko aver relevnatno indikatori baši Romofobia, so si maškar grupakoro anksiozititeto.

 

Artiklo taro Gratan Pukson: O Roma akharena čhijba agor e anti-romane rasizmoske

200.000 Roma migrantia so si an o momenti an i Britania chidingje lungo drom. Angleder i EU te buvljarel pe ola resle palo kerde azilo palo kerde upral lende atakoa , imigracia taro teganutno balkansko nacionalizmo. Ko agorutne berša akana resena Roma sar dizutne tari EU.

O Ofiso so ka legarel i britansko delegacia ko Internacionalno Unia an i lipar ko Holokausto. I akcepcia e Romenge si arakhli prekal prekal inkluzia maškar o amerikansko delegato taro romano ofiso o Etel Bruks. I Bruks thaj olakro rom o Farhan Hack liparena kaj o ofiso taro Dale Farm tikno vakti sar sine atakujme.

Akaja kolaboracia phravela šajdipa te vazdel pe o pučiba anglal i UN . O Hack vice generalno sekretaro taro Antonio Gutieres mangel te dikhel pe Romane membroncar . I delegacia ka ovel legardi taro IRU presidento o Zoran Dimov ofisoa taro Skopje thaj udžarel pe kaj an o Njujork ko 8 April ko Internacionalno dive e Romengoro. Ko jekh an o aver da šov britansko dizja thaj an o aver Europakere metropoile thaj dizja an o odova dive ka ujran but Romane flagia.

Link: https://dalefarm172493385.wordpress.com/2019/03/28/roma-call-for-end-to-anti-gypsy-racism/

 

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 149 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali