Antigypsyism

Sa majbari natolerancia mujal o Roma thaj Sinti: I natolerancia mujal olende si bajrardi bašo 54 procentia

O numero taro anti romani natolerancia si bajrardo. Majbaro numero olendar si kerdo tari rig e nacistikane partie, numa o Ministeriumo andrune bukjengje tromarel i sasti situacia.

Persi berš akala aktia barile bašo majbaro procento paše taro 54 procentia aso i paralela taro 2017 berš.

Akkava resultirinela sar antvorto taro Nacionalno ministeriumi bašo andrune bukja palo kerdo rodaripa taro levičarsko frakcie.

Aso odova an i nacionalno statistikae politikane motivirime kriminaloske, 63 aktia ka oven dende telal sekcia " Antiromani hoš" bašo 2018 berš.
O anglutno berš sine 41 akti. I natolerancia thaj o kerde aktia mujal o Roma thaj o Sinti si notirime hulavde thaj an o 2017 berš.

Saste odola atakia o Ministeriumi bašo andrune bukja taro aspekti "advokatura". Pandž aktia našti klar te oven notirime.

Taro 36 šubikerde , 32 preperena e nacionalistikane ekstremističko grupacie . Hari pobuter taro jekvaš o aktia si notirime persi berš thaj preperen ko akti baši motivacia.

Maškar odola akti isi thaj šov ratvarde. Upreder prosek aktia sine kerde an o Berlin thaj odova si 12 aktia.


Link: http://www.taz.de/Mehr-Hasstaten-gegen-Sinti-und-Roma/!5580625/

 

Protestoa an o Zagreb sebepi aviba e Romenge

O dizutne tari zagrebsko mahala Petruševac iklile pe droma an o protestoa. Ola sikavgje piro revolto sebepi soske ka aven 30 Romane familie taro mahale Novi Jelkovac thaj Plinarsko mahala ko apartmania kerde paše olende an i diz Zagreb so kingja akala aprtamnia e Romenge.

O protestantoa legaren sine transparentoa kote hramosarela sine " Len len tumenge" "Kume šarin hari , a na salde an o Petruševac", " Ma keren geto an i amari mahala" thaj "Gradonačalnik amen na siem tumari diz, tumen sien salde momentalno gardonačalniko"

O Romane familie si taro Novi Jelkovac thaj Plinsko mahala ka trubul akana ko sig vakti te akomodirinen pe an o neve buteder kerde apartmania ki mahala Petruševac , havljaren o mediumia tari Kroacia.

O lipar taro Roma thaj Sintia tari Europa so sine mudarde an o nacional socializmo khuvgje an i programa bašo oficialno visite

Taro 1 maj 2019 berš o Lipar taro Roma thaj Sinti viktimia taro nacionalsocializmo tari rig e Federalno ofisoske bašo medie konketirinen pe oficialno programe bašo visite. Ko avutnipe o grupe tari visitoria ka ovel olen šajdipa te keren visita sar kotor tari oficialno programa.

Pali i inicijativa taro vice ofisora i Filis Polat tari Unia 90 / Grüne, ko agor persi beršeske sikavgja mangin ko agorutno mitingo taro Konsileskoro Komiteto ko pučiba e germansko Sinti thaj Roma mujal o komesaro baši reintegracia thaj naicionalno minjoritetoa o Bernd Fabricius akava numero akana te ovel implementirime.

O lipar taro Sinti thaj o Roma viktimia an o nacionalsocializmi si lipar so arakhel pe an o Simsonweg an o Tiergarten ko Berlin utarale taro Rajhstago. Ov si lipardo telel o anav sar Porajmos, nacistikano genocido upral o Roma kote si notirime kaj si mudarde paše 500.000 viktimia, murša, džuvlja thaj čhave.

O lipar si kerdo taro umetniko o Dani Caravan thaj isi sar fontana irame barea kote sakodive isi po jekh luludi. Trujal odova o panelia informirinena o anava taro masovno mudarde ko vakti taro terorizmo taro o nacionalsocialistoa.

Link: https://www.minderheitensekretariat.de/aktuelles/a/artikel/detail/denkmal-fuer-die-im-nationalsozialismus-ermordeten-sinti-und-roma-europas-im-offiziellen-besucherpogr/

Sar e Romenge si čhivdo o pežorativi "Cigani"?

Sar thaj soske si dendo o pežorativno anav e Romenge pendžarde telel o anav "Cigani"? Saste si pendžarde kaj odova dopherdo anav e Romenge bašo olengoro anavkeriba tari rig o butiba nacia kote so dživdinen o Roma.

Numa odova lafi "Cigani" nikana na istemalkerel pe an i komunikacia maškar peste o Roma kana keren lafi. I konkluzia si akaja a odova si kote an i Romani čhib na figuririnel o lafi "Cigan/i, thaj odova si dendo taro naRoma - Gadže, te šaj etiktirinen e manušen so si len bilačhe tabiatia.

O Roma maškar peste anavkeren pe aso olengoro dijalekto thaj savo pleme - darhinalipa sar so si Roma, Sinti, Kale, Manuš thaj aver.

O hramosarde dokumentoa sar resle o anava datirinel taro XI veko , thaj "Cigani" avel taro grčko lafi - anava Athinganos (τσιγγάνοι jali ἀτσίγγανοι) so ko teganutno translacija si našti te astarel pe. a avdive odoja translacija si etikitiriba sar so si "melalo, čor, hohavno, nagogjaver, bilačho.."

Sar resle akala anava taro romane grupe palal olengiri emigracija tari India?
Ko upre anavkerde regionia angleder olengoro aviba akale romane grupenge sine jekh grupa "sektašia" so keren sine "magie" , thaj ola sine eliminirime taro odola dizutne sar Antihristia thaj anavkerde sar " Anthigani".

Kana avile i etnikani grupa Roma . sebepi olengoro identično forma e sektaja so gele peske angleder te aven o Roma , o dominatno dizutne trampingje olen e anglutne grupaja - sekta anavkeribaja e formaja sar Athinganos.

O anava kolea so identifikujnel pe thaj piri nacia oficialno resle le ko Jekhto Romano Lumiakoro Kongreso taro IRU an o London an o 1971 berš. lkote sine andi decizia akaja etnikani grupa te anavkerel pe sar Rom /a.

Odoleske ka ovel lačheste akala bilačhe anava jekhe naciake te minimizirinen pe thaj savore te keren zori te eliminirinen pe akala negativno pežorativno anava e Romenge.

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 180 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali