Socijala

Slagjana Novakov: Savo si o dživdipa e Romnjake so keren la paralela sar Kim Kardašijan

I Slagjana Novakova si Romani čhaj taro 27 berša nane prandimi, nane la čhave, ama si la diploma em buti em si la šužipa so butederen kerela bahtale.
Te šaj sikavel pe „ O Romane ćhija si inspiracia e umetnikonge“ o fotografi o Sever Zola mangkja bap late te fotografirinel lo ozložba prekal o motivia taro umetniko o Paja Jovanović.
I romani čhaj ki fotografija taro Sever Zolak sikavela em si jekh hrabro, elegantno džuvli so si but šuži. I Slagjana si educirimi Romani džuvli akademsko diplomaja so pobuter na dživdinel ki romani mahala. Akava si avgo drom i Slagjana te pozirinel. I Slagjana dur odolestar kaj barili ki aristokratsko ambienti numa barili ki romani mahala paše o Zrenjani –Opava.
I Slagjana si diferentno avere džuvlendar so dži akana na kergja ni jekh astetsko korekcia ki peste sa si naturalno . Na sine lake pharo te pozirinel. „Me sium bahtali so baš mande lelja te fotografirinel „ vakerel i Slagjana so akana šaj te ovel em manekenka. Ola isi panda duj phenja so keren buti ko Beograd.
I phureder phen si la Pravno fakulteti em si asistento krisaro a i poterni si la mendicinsko špkola kerel buti sar medicinsko pčersonali o Medicinsko akadameia ko Beograd. Sa o trin si len partneria em dživdinen olencar ama nane prandime. I Slagjana nikana na sine la kamlo Rom, salde sine la amalin Romani ki maškarutni škola: „ Oj prandingja pe bijangja čhaven em odojkhare tari lakiri kariera. Akana ko sig em ka ovel baba. Ko Beograd trujal pe phenjencar čate na sine la šansa te ovel ko olakoro društvo Roma. „Me na ladžava so sium Romani em nane mange ladž te ovev e Romencar, ama našti me ko droma prastav palo olende te oven mancar. Na sine man asavki šansa . Oanda na zapendžardo asavki persona . Mangav normalno persona kasaja šaj te ovel man em čhavo olea ama avdive but si pharo te arakhe asavke manuše. „Nikana na kerav okova so našto te kerav, Dikhava mo dživdipa , em mangav te kerav mo dživdipa lačho ama kerva zori te resav sa“ vakerel i Slagjana

Link: https://www.021.rs/story/BBC/257685/Romi-i-Srbija-Kakav-je-zivot-uspesne-Romkinje-koju-porede-sa-Kim-Kardasijan.html

 

 

MTPS: Pukjinela pe I socialno lovengiri arka ko pobuter kategorie

O Ministeriumi baši sociala informirinela kaj taro 06.11.2020 berš (paraštuj) počminel te pukjinel pe o love taro socialno masekoske 10.2020 berš.
 
• Garantirimi minimalno socialno arka
• Socialno lovengiri arka retroaktivno pukjiba
• Postojano lovengiri arka – retroaktivno pukjibe
• Tugjo nega  
• Jekhrokoskiri lovengiri arka
• Mobiliteti em korolipa
• Socialno aprtamneskiri akomodacia
• Socialno penzia
• Lovengiri arka okova so arakhel avere čhave
• Lovengiri kompenzacia familiake so arakhel averen čhaven
 
O pukjibe ka implementirinel pe ko trin grupe, ko filijale em ekspoziture taro banke, aso I dendi abeceda aso I avgo bukjva taro prezime em odova:
 
- 6 novembro  (Paraštuj ) –A, B, V, G, D, GJ, E , Ž, Z.;
- 9 novembro (palokurko) –I, J. K. L. LJ, M. N, NJ, O;
-10 novembro (dujtodi) –P, R, S, T KJ, U, F , H, C, Č, DŽ, Š.;
 
O manuša spo lena socialno arka a si len debitno bank card ka šaj te len keš ko bankomatia, jali te len peske o love kinibaja prekal bank kard ko dukjania prekal terminaloa taro elektronsko em mobilno bankarstvo, taro 6 novembro 2020 berš.

Trin scenario kana palem ka šaj dživdina bizo maske

O ekspertoa akcentirinen kaj o maske si lačhi protektiva soske keren zorali bariera mujal buvljaripa o kapke so inficirinena e koromavirusea SARS-CoV-2.
Te khuvgje akala kapke tumende nesar ko tumaro muj jali o nakh šaj lokheste te inficirinen pe. Te astargjen I maska so si la o virusi , šaj lokheste te inficirinen pe.
Akana o maske trubul te legaren pe ko sako than em ko phravdo em ko phanlo than em majpakjavutne pučena tumen: Kana n aka valjani te legara maska?
Buteder ekspertoa ka vakeren: Na ko sig vakti.
Dži akana savore džanaja kaj I maska si super rpotektivakoro artiklo so čhinavel limitirime o virusi so šaj javer te astaren le.
I Maska dela desavi protektiva te astarel pe o virus javere manušendar. , Vakerdo aver čhane I mask aka čhinavel buvljaripa e infekciake.
Faktea lokheste šaj anel pe decizia kaj maske nane te legara sa dži ko momenti kana ka džana kaj nane te šaj astara o virusi. Ki teoria isi nekobor scenario kote šaj ki lumia te phira bizto maske.
Akava si odola trin scenario:
* Kana ka ovel faktia kaj I vakcina isi em del ape dži ko odova nivelo so o numero taro inficirime drastično ka tikjnarel pe.
* Kana ka resel pe o momenti taro “grupno imuniteti” mujal I koronavirusi.
* Kana savore ka ova imuno ko virusi.
O problem si ko odova so panda nadžanel pe kana ka ovel odova em dali ka ovel odova. Nesave ekspertoa pakjana kaj o virusi ka ovel zarazno em maškar amende ka ovel majhari panda pandž berša. Odova modaliteto sikavela kaj o numero taro persone nasvale taro COVID 19 ka si le progresia, em ka perel kana ka buvlčjol I vakcina.
O informacie sikavena kaj majodoriga da ka valjani te lagara maska resarinaja te čhinava ma te ovel baro numero inficirime.

Verifikacija kobor si importantno I romani čhib valjani te ovel kotor taro kerdo zori te čhinavel pe sa o forme tari diskriminacia

Lumiakoro dive romane čhibjake so notiringja pe ko 5 Novembro , notirime si ko 2015 berš traro UNESCO em akhargja te arakhel pe I romani dajakiri čhib, tradicia em moldipa e romane jekhinake sakote ki lumia. “I Romano čhib trubul te arakhel pe soske si purani čhib , sa čhibjakere refelksiencar em karakteristike tari modern čhib so isi riziko te našavgjovel. Odoleske ande decizijaja te notirinel pe Lumiakoro dive e Romena čhibjake o UNESCO akcentirinel o zaruripa em majodorigutno buvljaripa akale čhibjake.
I čhib jekhe naciakoro si šerutno faktori ko kulturakoro em nacionalno identiteto. Roma ki Europa isi maškar 10 thaj 12 milionia Roma . Ko buteder taro 60% ko thema tari Purabali em dakšimpurabali Europa keren lafi ki romani čhib” vakerel o UNESCO. Dži avdivde ov ačhola jekh taro majmoldime indentifikatoria em instrumenti baši komunikacia , socijalizacia em kulturakiri integracia e 10-12 milionia Roma ki Europa .
Taro 25 thema tari Europakiri povelba e regionalno jali minjoritetemngere čhibja, 17 oficialno verifikujngje e Romen sar minjoritetengiri čhib tradicionalno atačirimi ki olengiri teritoria.

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 339 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali