Socijala

Germania: Rodena pe 4.000 kandidatia baši korona eksperimento ko koncerti

Ko vakti kana I Germania kerel buti ko odova o tifozia ko sporti palem te iranen pe ko tribune, timo taro ekspertoa ki Univerzitetsko klinika ko Halle , Germania organizirinela jekh eksperimenti kote milja kandidatia ka aven ko jekh koncerti pop muzikaja.

O ekspertoa pakjana kaj ka regrutirinen 4.000 kandidatia so ko 22 avgusti ka aven ki arena ko Lajpzig. O kandidatia ko berša taro 18 dži ko 50 berša ka oven aglutne testirime tari koronavirusi em than ka len salde okola so ka oven negativno ko testi.

Ko koncerti ka giljavel o popularno Tim Bencko, “ te šaj “I publika kerel I atmosfera so majrealno” vakeren o organizatoria.

O kandidatia ka valjani te legaren FFP2 filter maske, em ka lel pe fluroscentno dezinfekcia so del jekh nivelo protektiva em e ekspertonge ka ovel sar reperi te dikhen I publika so majbut astarela. Majimportantno ka ovel sa o kandidatia te ovel olen aparati so ka kontrolirinel olengoro phiribe em kobor si distancirime jekh jekhestar.

Ungaria: I policia kerel rodaripa bašo meripa e romane aktivisteske ki South Ubgaria

I policia kerel rodaripa sar mulo o aktivisto Romane niamenge o Lasli Bogdan, so sine biathinalo dizjakoro šeritno ko Cersrdi ko regiono Baranja ki Ungaria, informirinel e đurnalestengiri agencia MTI. O kabineto taro dizjakoro šeritno sine informirime oleskere meripaske ko dujtodi, vakerel membro taro lokalno komuniteto i Izizela Pap. Oleskiri familia manglja ma te oven notirime detalia e meripaskere  vakerel oj. O Bogdan 46 berša si dizjakoro perutno ko gav taro 2006 berš em sine vice dizjakoro šerutno  thaj reprezento e Romenge ko anglutne štar berša. Ko januari akava berš ov reslja o phursako Raul Valenberg sar nišani so kerel sine aktiviteto ki promocia bašo maškar etnikani tolerancia . E dizjakoro šeritno tari Budimpešta i Gergeli Karksoni, sikavgja gajreti dži ki paše familia taro Bogdan, em o dizutne e gaveske Serdi.

Karksoni ko piro FB profilo vakergja kaj o Bogdan “kergja buti barabutne olencar ki eliminacia čorolipaskediskriminacia, bizipakjutnipa thaj dogme. Pharipa so trubul sine but anglester te chiden pe..”

 

Youtube:

Štar milionia Roma tari South Amerika maren pe panda bašo pire hakoa

Ki South Amerika isi diferentno romane jekhina so dživdinen taro vakti tari kolonizacia dži avdive . Olengiri presia ko kolorito ko nacionalitetoa so ko akava kontinenti si baro. Numa olengere niamia ko sa o thema nane reslo jekh a jekh.

Odori premal o romane NGO dživdinenaštar milionia Roma. Odothe panda isi ksenofobia , rasizmi, diskriminacia em natolerancia.

O rodaripa bašo pire hakoa taro odova aspekto akanaske isi len salde ki Kolumbia.

Sar so si notirime poupreder ki South Amerika isi 4 milionia Roma so ikernegje phanle maškar peste i tradicia, kultura . Asavki konfrotacia avrutne lumiaja  isi ko sa o grupe Roma, si li ola špansko, portugalsko Hitanosia, Kalderašia, Khirahane Roma, Lovaria, Makvaja, Bašalde em avera. Ko buteder romane jekhina na len lokheste sa so nane romano em si avrutne, tari dar ma te našaven prio romano identiteto, kultura, tradiciaem odova si ačholo taro majphureder Romane grupe. Ola ikeren piro moldipa ki koorelacia e andrune jekhinaja , organizacie, institucieem zijrakeren piri čhib, identiteti, kultura tradicia respekti purane romane kanonia ki romani jekhin.

Srbia: Kana dživdinea ko substandardno šartia, o ačhojbe khere na kerel te ove protektirime tari infekcia

O maripa mujal buvljaripa tari koronavirusi ki Srbia si lumgo vakti em mukhel presia ko dizutne pohari adaptirinel pe aso propozaloa angleder so pohari te phiren.

Palo periodi taro nakontrolirimo koniba artiklia, medikamentia em maske rukavice akana si evidento kaj bajrol o phiriba ko manuša ko thana ama na odokhare bareste sar so sine anglutne. Okola so sine ki buti dikhen sine o prpozalia a okola so na dđana sine ikeren pe sine kobor šaj ki izolacia.

Ama kobor si i protektiva e manušengiri so dživdinena ko nalegalno mahale ko substandardno šartia. Bizo finansie te kinen higiensko artiklia, Bizi hajbaskere akrtiklia. Ko subastrabdardno partia em bizi funkcionalno egzistencia.

Definitivno akava vakti nane lačho e čorole Romenge. O problemia si panda majbaer e Romenge te ačhili akaja kriza e koronavirusea. Odoleske o Devel olencar!

 

 

Link: https://www.masina.rs/?p=12826&fbclid=IwAR3wkFGhmCPdUEHDeRAqedm7ugR_lry2DoPbCLSju1g4MmSDoV2GJivWc4E

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 122 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali

Consola de depanare Joomla!

Sesiune

Informații profil

Utilizare memorie

Interogări bază de date