Socijala

Šov kreativcoa Roma keren lafi bašo artim identiteto em maripa bašo jekh a jekhipa an I Romania

Jekh milioni Roma isi ki Romania si len lungo em hari pendžardi istoria taro phanlipa. Bašo pandž vekoa phanlipa taro romansko barvale em khangira.

Ko vakti taro Dujto lumiakoro maripa 25.000 rumunsko Roma sine deportirime ki Transalvania notirime sar riziko e sasoitnipaske . O historičaria vakeren kaj barabutne maškar  220.000 thaj 500.000 Roma sine mudarde taro nacistoa em olengere sojuznikia ko vakti e Dujto lumiakere maripaske em maškar 25% thaj 50% taro Roma ki Europa ko odova vakti sine ko konc logoria jali egzekutirime.

Pobuter olendar mule tari deportacia, šil, bokh thaj nasvalipa. Numa hari taro Roma džanena akaja bibaht , soske na sikaven pe odola monentia ko škole, jali nane artiklia ko mediumia.

 

Link: https://www.calvertjournal.com/features/show/11943/roma-creatives-activists-equality-romania

O Roma ki Europa “mukhle korkoro peste” ko vakti tari I pandemia taro COVID 19

O Roma si majbaro etnikano minjoriteto ki Europa a majbaro kotor olendar si diskriminirime em ki socialno izolacia.

Isi 12 milionia Roma ki Europa a jekvaš olendar si ki Europakiri Unia.

O kampanje vakeren kaj o romane mahale ko kontiunenti sine “mukhle korkoro peste” ko vakti tari I pandemia taro COVID 19.

Akana roden pe specifikane resarina e avutne eftaberšengere budžetea tari EU te del pe suporto ko faislakeriba e problemencar.

„Namangaja pobuter te dikha kaj o Roma sar nane len pani, hajbe, medikamentoa kana dikhel kaj ko vakti tari pandemia kaj o Roma ačhile korkoro” vakerel o Jamen Gabriela Hrabanova , direktori taro Europakoro Romano grassrut organizacie taro netvoreko.

O agorutne raporti ki Integracia e Romencar tari Europakiri Komisia sikavelakava problem.

 

Link: https://www.euronews.com/2020/07/08/europe-s-roma-people-left-behind-during-coronavirus-pandemic?fbclid=IwAR0tvdcv0IYJSsuwMI9Pe-0d3hL1aNTeKD-fWnVTZ2Iwv9xXBzn1ODCdFUE

Katalonsko Roma: Maripa mujal o stereotipoa upreder 600 berša pali I migracia

O Roma ki Špania si pendžarde primal o flamenco a ki Katalonia isi Roma so kamen te keren kurtulipa e kulturno darhinalipaske.

I katalonsko rumba si Barselonakiri kreacia. O aver Roma taro aver dizja na džanen te khele odoja khelin em odova vakerena le. Ola hramonen baši loš, , zabava, mangipa e komšiencar.

Amen manga te irana I romani čhib soske o neve generacie romane čhave so avena na džnanena I čhib O Europsko Roma keren romane vorba em kana ka dikha amen amen tari Katalonia o Roma nadžanaja. Mangaja te irana I lčhib a ko jekh em I kultura olaja barabutne.

O romani čhib vekoncar na sine mukhli ki Špania em našavdili saste tari Katalonia.

“Kana ka džane ti historia šaj te ačhol o nadžanlipa tire kulturakoro em te pakja ko stereotipoa so dikha alen ki TV mujal o Roma. Te džangjem I historia šaj te kera te džana ko siem amen. Šaj agjaar kera em progreso.

 

Link: https://www.aljazeera.com/indepth/features/catalonia-roma-fighting-stereotypes-600-years-migration-180326160726571.html

O alusariba ka opservirinen 2.000 kherutne em internacionalno opservatoria.

O anglovakteskere parlamentarno alusariba ki Makedonia ka opservirinen 2.000 kherutne em internacionalno opseravtoria

Premal o rokovniko taro DIK avdive si o agorutno dive dži kana šakjj o kherutne em internacionalno opseravtoria te prijavinen pe bašo monitorigo ko aliusariba.

Dži akana akreditirime si barabutne 2.148 opservatoria sar kherutne em 130 internacionalno.

Taro kherutne majbut opservaotira si taro NGO MOST 905 , taro AKSIOS 2017 – 797, Civil Centar tromalipaske ka ovel len 278 a o Nacionalno Romano Centro – Kumanovo 38 opservatoria

Maškar akreditirime internacionalno opservatoria prekal havljarde informacie havljarde ki web rig taro DIK, 47 si taro OBSE/ODIHIR, I Ambasadatari USA ka ovel 40, IFES štar. Francijakiri ambasada 13, I Ambasada tari Ungaria 10, tari Albania 4. Austria em Švajcaria po 3, Bugaria em Montenegro po 2 a o ambasade tari Holandiaem Kanada po jekh opservatori.

Bašo raportiriba taro alusariba si akreditirime em deš internacionalno žurnalistoa.

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 322 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali

Consola de depanare Joomla!

Sesiune

Informații profil

Utilizare memorie

Interogări bază de date