Socijala

Francia: Ki diz Perpinjan tari koronavirusi mule 4 Roma, a o aver si ki kritično situacia

E franciakere mediumia havljargje kaj I koronavirusi buvljol em maškar o Roma ki diz Perpinjen, diz ki south Francia.

 

Persi kurko štar Roma mule taro virusi a panda 10 džene si ki intenzivno so nekobor si ki inducirimi koma.

“Akava si daravipaske , Daraja” vakergja o Nik Gimenez, represent tari romani jekhin ko Perpinjon bašo francusko mediumia.

 

Jekh taro mule si 24 beršengiri džuvli so sine nasvali tari asma em sine thuli, a I aver persona si 45 beršengoro murš  so sine astamtičari. O trinto sine phuro taro 75 berša.

 

Barabutne 6 persone mule ki diz Perpinjan jekh taro majbare romane jekhina ki Francia a olakere membria prepereaki majbari rizik grupa taro virusi soske buteder olendar si nasvale taro dijabetis. I situacia ki akaja diz si komplicirime em o numero taro inficirime rapidno bajrola.

 

I romani jekhin ko Perpinjon si jekh taro majbare ki Francia em olakere membria preperen ki rizik grupa taro virusi. O govermento dengja apel ma te ikljon but taro khera.

 

Numa e but si pharo te bešen phanle soske buteder olendar dživdinen ko khera taro 15 m2 kote isi grupe taro 4 dži ko 6 džene.

 

Link: http://www.portal-udar.net/francuska-cetiri-roma-umrla-od-koronavirusa-ostali-su-u-kriticnom-stanju/

O IRU represento baši Amerika o Šon D. Viskarson bičhavde si Rezolucia dži ko US Senati te oficijalizirinel pe o Darhinalipa e Amerikansko Romenge

O IRU membro thaj ko jekh represento taro IRU baši USA o Šon D. Viskarson dengja informacia aso dendi Resolucia panda ko April 2019 berš taro USA Senato aso notacia darhinalipa e Romengoro ki USA.

 

Ko odova akti reslja informacia kaj odova si ando dekreto ko 116 Kongreso taro USA (USA Senato – em USA Kongresi) kote ka ovel presentirime i rezolucia suportoa taro upreder 50% plus 1 i Rezolucija 292: thaj I Notacia taro darhinalipa e Amerikansko Romenge em I Rezolucia taro Senati 141. S.Res 141 so ka rodel akava suporto.

 

Sebepi i situacia e COVID – 19 , akava mitingo so akana si prolongirime em ka ovel validno ki realizacia akale rodaripaske ko akava 2020 berš.

 

I Rezolucia so ka anel o Senati ko USA si akala:

 

  • Memira ko genocid e Romenge tari nacistikani germania em olakere partneria tari „Oska“em notacia taro 75 berša taro peravipa e“ Kampo e Romane familenge“ kote o Roma sine legarde ko Aušvic.;
  • Te phravel pe memorijalno muzei bašo Holokaust ki USA em i rolja tari promocia ki Memoria taro Holokasuti em edukacia bašo Romano genocid;
  • Athinalipa em suporto ko Internacionalno Romano dive sar šajdipa te respektirinel pe i Romani kultura, historia em darhinalipa ki USA em o majbaro globalno kotor tari Romani diaspora; thaj
  • Te len than o Stejt Departmeni ko ceremonie kana kerel pe o Internacionalno Romano dive em majbaro angažmano taro USA Govermento

 

O informacie šaj te dikhen olen ko akava linko: https://www.congress.gov/bill/116th-congress/senate-resolution/141/related-bills

Startujnel I majbari izolacia ki historia e lumiake, kop le khera ka oven “phanle” 1.4 milijarda manuš

I India startujnela e majbare lumiakare blokadaja  so ka ovel 21 divesa , havljargja o premieri Narendra Modi.

 

E indiakoro premieri ko jekh vakerel e dizutnenge te ačhon ki izolacia jail te rizikujnen te avel I pandemia ko olengere khera.

 

Te šaj kurtalinel I India em sako Indico ka ovel sasto embargo te ikljovel pe taro plo kher , vakergja o Modi ko TV. Ov vakergja kaj akava trin kurkengiri blokada ka ovel baro riziko e ekonomiake ki them, ama kaj I alternative te šaj iranel e thema deceniencar napalal havljarel o Rojters.

 

O Modi denla lafi kaj duj milijarde dolarencar ka kerel majzorael e sastipaskoro sistemo. Ova kava dekreto vakergja le sar “saste phanlipa” ama na vakergja kaj desavo si si ki buti ko restorantia em aver ka ove ikavde taro akava dekreto. Ama vakergja kaj si lende sa o parametria taro centralno em themakoro govermenti te ovel implementacia ko artiklia”

 

Ki India dži akana si registririme 469 pozitivnio taro COVID 19, em 10 džene mule.

I Baba Vangja vakergja angleder bašo Koronavirusi, ama ni jekh na havgja la so manglja te vakerel

I Naška Stefanova Robeva (73), pendžarutni bugarsko gimnastičarka em treneri taro buteder lumiakere šampionia, vakergja kaj i Baba Vangja so but droma avel sine olate , angleder te merel ko 1996 berš vakergja lake: „Neška, i Korona ka ovel sakote trujal amende“

 

Trujal so o lafi „korona“ si buigarsko em si Kruna sine mange konektirime e rusko presiaja an i them. I Robeva vakergja kaj gindingja kaj o lafi „korona“ i Bugaria ka ovell telal rusko presie ama akana havgja i poenta kaj i Baba Vangja vakergja bašo COVID – 19.

 

I Baba Vangja baši 2020 ilustriringja la sar riziko ka ovel mudaripa e rusko presidente o Vladimir Putin em katastrofalo cunami ki lumia.

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 161 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali

Consola de depanare Joomla!

Sesiune

Informații profil

Utilizare memorie

Interogări bază de date