Socijala

Helsinško Komiteti: An i R. Utarali Makedonia, o Roma si majdiskriminirime

O Generalno Parlamento an i Organizacia taro Unime Nacie (OUN) an o 1966 berš havljargja o 21 Mart sar Internacionalno Dive tari elminiacia e rasno diskriminaciake . An o odova dive ko 1960 berš i policia an i Sharpwhile , South Afrika mudargja 69 manušen ko tromalo protesto te čhinavel pe i segregacia thaj mujal o aparthejdi sar oficialno politika.

O učo Komesari manušikane niamenge an o Unime Nacie . Mišel Bačelet thaj olakiri diskusia sebepi notiriba akale diveseske panda jekh drom akcentiringja kaj sa o manuša bijanen pe tromale thaj jekh ajekh niamencar. Savore amen šaj te kera ko progresi thaj lahi situacia an o sasoitnipa. O Internacionalno dive tari eliminacia e rasno diskriminaciake si šajdipa savore amenge sako dive an o berš te kera maripa mujal o rasizmi, rasno diskriminacia , ksenofobia thaj natolerancia.

Avdive an o but kotora tari lumia siam faktoria so dikhaja kaj isi progresi ko nacionalistikane partie bašo superioriteto tari jekh rasa thaj demonizirinen pe e migrantnon thaj e minjoriteton. Asavko nacionalizmo kerel majzoraleste hulaviba , motivirinela teroro thaj o sasoitnipa kerel nasiguritetno.
Šaj te legare sevdža tire themake thaj ko jekh e lumiake. Šaj te kere sevdža tire jekhinake thaj tire familiake , numa te respektirine thaj averen so si diferentno tutar.

Bibahtake konstatirinaja kote an i amari them i rasno diskriminacia si direktnop jali indirektno legardi mujal dizutne preperutne an i romani jekhin . O komiteto lungo vakti khedela informacie thaj dikhel o rodaripa tari rig e dizutnengiri preperutne e romane jekhinake olengoro etikiriba , targetiriba thaj najekh tretmano.

O Roma sar teleperavdi grupa but droma si diskriminirime si len limitirimi akcepcia dži ko socialno, sastipaskoro thaj edukaciakere aktia.

Panda jekh drom potencirinava amaro angažmani ko maripa mujal o najkeh statusi thaj tretmani an i Republika Utarali Makedonia legarde mujal sasti eliminacia tari rasno diskriminacia prekal savi bilo funda odova te notirinen an o Helsinško Komiteto.

 

Čhudime o propozalo vash barabutni komemoracia an o Jasenovac

O representoa tari srbikani thaj jaudiengiri jekhin an i hrvatska, dengje vaktavin kaj an o aprili ka ikeren sako peske komemoracia e viktimenge an o konv logori ko Jasenovac taro Dujto Lumiakoro Maripa , thaj nane barabutne te len than an i komemoracia so sine dendo sar propozalo taro hrvatsko premieri Andrej Plenaković.

An o savato o Plenaković akhargja e Unia taro antifašistoa an i Republika Hrvatska thaj e representia taro Srblie, Jaudie thaj Roma barabutne e themakere funkcionerencar te ikeren komemoracia e viktimenge taro akava ustaško logoro..

Ko nakhle trin berša o representia tari srbikani, jaudikani thaj romani jekhin thaj o antifašistia so sine majbaro kitor taro viktimia mudarde an o Jasenovac, kergje bojkot e oficialno komemoraciake, sar nota taro protesto sebepi o o Govermenti panda na kergja eliminacia an o historikane faktoa taro akala bibahta ko vakti e Dujto Lumiakere maribaske.

Ov havljargja kaj an o 12 aprilo , o srpsko, jaudiengoro thaj romano minjoriteto thaj o antifašistoa ka ikeren peske pire komemoracie.

Aso i lista taro memorialno centro Jasenovac , maškar 1941 thaj 1945 berš , o ustašia an o logoro mudargje 83.145 phanlen, Srblie, Jaudie, Roma thaj antifašistia.

 

O Papa Francisk ka nakhavel sasto dive an o Skopje thaj ka ikerel pe misa an o ploštad "Makedonija"

An o 7 maj an o Skopje bašo avgo drom ka doresel o Papa Francisk. Oleskiri vizita dikhel pe sar historikani, soske perel paralelno e 25 berša taro konektiriba diplomatsko konekcia mašakr i Utarali Makedonia thaj o Vatikan.

Oleskiri agenda ka startujnel ko javinakere saatia thaj udžarel pe an o Skopje te aven but kherutne thaj internacionalno persone so den suportho e Papaske.
Ko 7 maj o Skopje ka ovel blokirime , numa e themakoro sekretaro Viktor Dimovski vakerel kaj o siguriteti an i them ka ovel an o maksimalno nivelo.

Tari policia vakeren kaj ak keren pe sa o kanonikane siguritetno aktia bašo sasto thaj efikasno sekjuriti akale akteske thaj e uče misafireske.

Palo oficialno dodžakeriba o Papa Francisk ka dikhel pe e presidentea o Gjorgje Ivanov, e premierea Zoran Zaev thaj membria taro NGO sektori thaj diplomatsko učipa. Ko vakti tari oleskiri vizita ka dikhel pe thaj e religiakere liderencar thaj e čorolencar.

An i programa bašo apostolsko dromaripa taro Papa an i Utarali Makedonia ka ikerel thaj liturgia thaj udžarel pe te len than o ekumensko thaj interreligiakoro khidepa e ternegoro. O Papa Francisk an o piro 29.to apostolsko dromaripa ka agorkerel ko mismeri an o 7 maj , dikhibaja e opatencar thaj olengere familie palo so ka iranel pe an o Rim.

Civilmedia - O dizutne taro Bair, Bitola: O političaria an o akala alusariba nane te hohaven amen e panjea!

„Jevendaske nane amen elektrika, nialeske nane amen pani. Sako drom anglal alusariba o političaria avena thaj hohaven amen , kana ka nakhen o alusariba, nikote nane olen" vakerel jekh Romni taro bitolsko Bair e žurnalistkake, so geli te dikhel si li palo pandž čhona kerdo khanči pali editiriba taro CIVIL kaj o manuša taro Bairi deceniencar dživdinen bizo pani pijbaske.
Aver Romni tari akaja čoroli mahala dopherel kaj e dizjakoro šerutno tari Bitola i Nataša Petrovska dengja len lafi kaj ka kerel sa te faislakerel pe o problemi e elektrikaja thaj e panjea. „I Nataša dengja men lafi kaj ka kerel sa te šaj ovel amen pani. Numa akana panda hari ka aven o alusariba kamav te vakerav e Natašake te dikhel amen thaj te faisalkerel akava problemi , thaj te nakergja , ma te bičhavel nikaste akate te vakeren kaske te da amari vota , soske sar ka aven, agjaar ka džan peske. An o Bairi niko nane te ikljol te del piri vota" vakerela oj.
„Angleder o alusariba avena thaj hohaven amen te dengjem amari vota , ka faisalkeren o problemi e panjea thaj dena amen po 500 denaria te da amari vota. Soske te dav miri vota bašo 500 denaria?" vakerel jekh Rom taro Bairi so kamel sine te ačhol anonimno.
O Roma vakeren kaj nekobor droma blokiringje o drom e themake thaj e komunake te šaj šunen olengere problemia.
„An i škola mukha e čhaven te džan džuvencar , soske nane amen pani te nangjara olen " vakerela jekh holjami daj.
Angleder pandž čhona , an o 6 novembro 2018 berš kotor taro timi taro CIVIL barabutne e civilno žurnalistoa visitkergje i mahala Bair thaj kergje dikhiba e dizjakere šerutnea tari komuna Bitola, i Nataša Petrovska thaj e direktorea taro JKP Vodovod , Goran Kozarov so vakergje kaj džanen akava problemi thaj keren zori te faisalkeren ole.
Numa thaj palo nakhle pandž čhona kana o CIVIL havljargja o problemi so isi e Romen taro Bairi , nane panda nisavi reakcia taro lokalno thaj centralno legaripa. Čače li o Roma taro Bairi gejnen pe salde sar votibaskiri mašineria?!

Link: https://civilmedia.mk/zhitelite-na-bair-bitola-politicharite-na-ovie-izbori-nema-da-ne-izlazhat-so-vodata/?fbclid=IwAR0TZQmXQsYEF5N-4h9UPEbmzzlmP5PfI3zG3ZMm1tCtxJZYXo10qQRM9B0

Youtube:

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 43 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali