Socijala

O Edjan Selimi dji ki Arsovska: O Roma tari Topaana rodena te rekonstruirinel pe o bisterdo drom, a o FK Napredok – 65 Šutka, taro Šuto Orizari te ovel olengoro stadioni fudbaleske

Akana sig ki Agenda  ko Konsilo e dizjake Skoopje sine dendo propozalo te kerel pe trampa thaj dopheriba ko Budžeti e dizjake Skopje bašo 2022 te den pe love paše 10 milionia denaria (paše 150.000 eura) an I kategoria tamikeriba thaj rekonstrukcia lokalno droma, kategoria 482 thaj aver tamikeribaskere aktivitetia ki maškarkomunakere kolaboracie ki rekonstrukcia thaj sanacia ko drom Maksut Sadik ki Topaana. Numa odova amandmano tari dizjakoro šerutno e dizjake Skopje I Danela Arsovska sine irame  argumentoa kaj I nukta ekologia  našti te tiknjarel pe o budžeti.

O konsiliari Erdjan Selim tari konsiliareskiri grupa taro VMRO DPMNE thaj I koalicia vakerela:

“ Mangav te dav jekh tikno rekapitulari soske kerel pe buti, thaj soske dengjum asavko amandmani  soske akava drom si but lošno so si ko Makust Sadik. Kerel pe lafi bašo jekh bisterdo drom but frekfentno , milja vordona nakhena odothar sako dive  thaj si ko centralno regioni e dizjake Skopje so konektirinel pe e komunaja Čair“. .

O Selimi vakergja kaj I inicijativa chidingja taro korkoro Roma so dživdinen ki Topaana. Rekonstrukcijaja akale dromeske ka lokharel pe I frekfencia.

O amandamni bašo trampa em dopheriba e budžeteske e dizjake Skopje bašo 2022 valjani em love ko učipa taro 3 milionia denaroa (50.000 eura) ki programa sport thaj rekreacia , kategoria 482 thaj aver tamikeribaskere bukja ki realizacia e proektoske rekonstrukcia fudbalsko stadioneske taro FK Napredok – 65, Šutka.

Akava da amandmani tari rig e kabineteske tari Arsovska na  sine akceptirime “O stadioni si ki jekh but esktremno bilačhi situacia thaj našti odothe ikerel pe treningo thaj te khelen pe mečia . Em akana dikhen ki mahala kote isi 40.000 dizutne, Šuto Orizari nane la piro stadioni e klube kote te khelel ple mečia. Em nane len arka nisavi” vakerel o Selimi.

Ov vakerel kaj angleder desave divesa o FK Našredok valjani sine te khelel oficialno meči em sine phanlo lafi kaj ka khelen le avrial tari pli komuna, ko aver stadioni, numa odothe  iklile nesave manuša so na mukhle te khelel pea kava oficialno meči.

„Čače si bibaht asksala čhave panda sar terne te dikhen sar si diskriminirime   em bibahtale” vakergja ov.

Ki Bjelina, kotor taro maripa mujal I diskriminacia ko Roma

I Bjelina sine than kote implementiringja pe I programa tari Europakiri Unia thaj o Konsilo Europakoro “ Horizontalno objekti basho Pashcimalo Balkani thaj Turkia 2019-2022“ kerdo sebepi progresi e manushikane niamenhge aso europakere standardoa.

O proekti sit e informirinen pe basho o zijanipa tari natolerantno retorika ko putardo than vakerena o organizatoria. Odoleske but si importantno sar soo shunel pet e len pe konkretno akcie te shaj chinavel pe I natolerantno retorika.

- Ko odova konteksti kerdo si dokumentia so ki disavi forma mapirinena o problemia thaj o institucie so legarel pe ko problemia ki natolerantno retorika, manginaja ko avutno periodi te kreirinel pe barabutno plani thaj dokumenti jail drumia upral I funda so sare ka keren angazhmani o instiyucie majbut okola so si aktivno ko reguliribe koo putarde mediumia , thaj informacie dji ko dizutne , resarinaja te chinavel pe thsaj te globinel pe sako asavko momenti so kerel lungovakteskoro zijanluko – vakergja I Saliha Gjuderia , vice ministeri Manushikane niamenge thaj nashutne ki Bosna thaj Hercegovina.

 

Link: https://www.novosti.rs/planeta/region/1168734/poruke-protiv-govora-mrznje-srca-semberije-bijeljina-deo-projekta-borbe-protiv-diskriminacije-roma

Preliminarno tari statistikani operacia - Hramovipa an i Srbia: Roma, Aškalie thaj Egipkjania si 160,000 an i Srbia

An i Srbia taro 1 dži ko 31 Oktobro 2022 berš ikergja pe statistikani operacia Hramovipa e manušenge thaj familie.

O preliminarno rezultatia tari akaja statistika an i Srbia si kaj odothe dživdinena

6.320.000, konektirime emo kola so si avri tari Srbia . O nuero taro Ungarcia an I Srbia  si akana pohari bašo 30.000 thaj akana si 220.000.

O Roma, Aškalie thaj Egipokjania si 160.000 thaj si trinto aso o numero , o Bošnakoa si štarto, o Hrvatia si pandžto kote si paše 49.000.

Prekal I statistika taro 2011 berš kana o Albancia bojkotiringje o Hramovipa ki Srbia bizo Kosovo  sine pohari bašo 6.000 a akana bizo Kosovo isi pobuter taro 100.000 so kerel len štarto majbaro minjoriteti an I Srbia, palo Ungarcia thaj o Roma em Bošnakia, ama bizo Kosovo.

Barabutne e dizutnencar taro Kosovo kote prekal I statistiksa I Srbia momentalno isi la 8.340.000 dizutne kote o Albancia si pobuter taro 22% so prekal o Ustav dela niami I albanikani čhib te ovel oficialno ki sasti teritporia tari I Srbia soske prekal o kanoni odova si 15%.

Trinto nacia prekal o dizutne si Ungaria so angleder sine 253.899, a akana olengoro numero si majtikno paše bašo 30.000 Ungarcia.

Palo lende si o Roma 160.000 ki Srbia a te računingje e Kosovoja isi sabarabutne 230.000 Roma so ikljol kaj si trinto nacia an I Srbia ama e Kosovoja da.Ola nakhaven e Ungarcona, a palo olende aven Bošnsakia thaj o Hrvatia so si pohari bašo 50.000.

I Germania but sigate ka mukhel te ovel duplo themutnipa?

Milioni manuša an I Germania maškar so but gastarbajteria em taro Balkani ksa valjani te alusaren jail n ate ikeren piro themutnipa so isi len jail te len germaniakoro themutnipa.

O Germansko ministeriumi andruune bukjenfe vakergja bašo portal . The Local Germany kaj o parlamenti ko siga vakti ka diskutirinen propozaloske o kanoni te mukhel pe e manušen te ovel len duj themutniša hramosarlea o Fenix ​​Magazine.

O manuša an I Germania so kamen te naturalizirinen pe sar Germancia thaj te ikeren piro avgo themutniša akana si len data ko Bundestag  te dikhel pe olengiri situacia em odova anglal o Krečuno – Božiko.

Akaja informacia akana notirinela o lungo udćariba bute der germaniakere dizutne so udžarena sine  o prolongiriba germaniakoro themutnipa sebepi o sasto rodaripa te chidel pe taro plo anglutno themutnipa.

Akaleske na sine notirime salde okola so olengoro dujto themutnišpa sine tari Europakiri Unia okola thema soon a mukhena te šaj te chidel pe taro piro themutnipa sebepi o lungo thaj birokartsko proceso.

Dći kote sar so si planirime o nevoo kanoni te angja pe ko nilaj 2023 berš  o purine kanonia šaj te oven palem validno ko tikno vakti te šaj ovel siguriteto kaj e themakere bukjarne si hazri ko neve kanonia . O sasto vakti udžaribaske majpakjavutne ka džanel pe kana oo Bundestag ka počminel te diskutirinel bašo akava nacrt – kanoni.

 

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 274 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali