Socijala

I Fondacia EVZ akceptiringja solidarno fondi ki butikeriba e civilno sektoresle an I Ukraina, Belorusia thaj Riusia ko učipa taro 800.000 eura

Ki ikerdi bešin an o Berlin ko 21 Novembro taro Bordi tari doveritelia taro EVZ nakhavgje o solidarno budćeti bašo avutno berš. Akaleske si planirime 800.000 eura, 10 % taro planirimo finansiriba tari Fondacia EVZ an o 2023 berš.

O love konkretno šaj te istemalkeren pe suporto  ko proektoa e migrantenge tari Ukraina, keriba strukture an o egzili thaj aver solidarno proektoa. O fokusi si ko butikeriba  e ukrainsko NVO  thaj o NVO tari Belorusia thaj Rusia.

I Fondacia dela suporto e themake thaj e dizutnenge ju demokratsko Ukraina.

Taro starto e Rusikakere agresiake upral I Ukraina , I Fondacia EVZ dengja dži akana 1,572 milionia eura bašo 42 proektoa sar urgentno suporto. E lovencar o partneria dengje suporto ko: hajbe, medikamentia, higiena, šeja thaj aver- 26 taro akala proektia sine dende sar urgentno suporto e romane jekhinake an I Ukraina so arakhel pe ki antiromani hoš thaj diskriminacia.

Majbut sar “partisko kurbani” si i Romani populacia

O partisko funkceoneria thaj aktivistia but droma istemalkerena o nakanonikane aktia te šaj keren presia ki alusaribaskiri kampanja e membrenge taro socialno teleperavdi kategoria thaj minjoritetengere grupe. Majbut sar “partisko kurbani” bibahtake si i Romani populacia

O majčorole manuša sako drom si kerde telal politikane presie sar “lokho targeti” . Ki paralela e avere populaciaja ko Roma o nivelo taro butikeriba thaj ki edukacia si but potele a o šartia dživdipaske si but majbilačhe.

Ki kombinacia diskriminaciaja em marginalizaciajaj akala faktia kerela e Romen but lokheste te kerel pe upral olende presia thaj manipulacia taro politikane akteria.

I presia upral o Roma po desavo drom avela em taro minjoritetengere partie. Presie keren but droma em o korkoro romane politikane partie thaj plitičaria.

Ola dali si partisko aktivistia jail partisko membria jail sar koordinatoria bašo desavo romano pučibe, membria taro romano NGO sektori jail nacionalno konsilia thaj avera Roma.

Žurnalisto tari čehiakiri televizia sine anavkerdo sar “Romano kopile” sar demostracisa mujal o radiodifuzno servisi kote kergje atako upračl nekobor reporteria

Ko vakti taro demosntracie mujal o radiodifuzno serviso tari Čehiakiri televizia an I Praga  o reporter Ričard Samko arakhlja pe telal rasistikane atakoa em retorike ko vakti kana del sine informacie bašo demonstracie em marši so sine organizirime taro Ladislav Vrabel kote sine nekobor milje manuša resarinaja “ te den pe prenosia ki Čehiakiri TV” . O video snimimo taro Afrique Média konektirime thaj audio kote neko taro demonstrantia dengja notacia lafea:” Ej ake o kopile . o Rom amala”

„Sian li avdive akate amencar , pučlja o demonstranti e Samko ko vakti kana o demonstrantia nakhena sine taro drom Opletlova ko pašipa e treneskere stasioneske. “ Ov sasto so notiringjan man agjaar” vakergja leske o Samko kote o demonstranti panda pobuter počmingja te akošel ole.

„Si li tumen bodigardia” pučlja holjame o demonstranto e žurnaliste – kote ove pučela le palem “Nane li palem te anavkere man sar so anavkergjan man angleder desave minutia kaj sium Rom:” pučlja o Samko.

„Nikana asavko me na vakergjum ko mlo dživdipa” vakerel sine o manuš . “A akana daraja te vakere mange odova nali_” pučela le o reporter tari Čehiakiri TV.

Palo odova poćmingja o marši. “Kaj džaja so na aveamencar akana” o demonstranti del sine vika palo o Samko, so kerel sine piri buti.

 

Link: https://romea.cz/en/czech-republic/czech-tv-journalist-called-a-gypsy-bastard-as-demonstration-against-the-public-broadcaster-assaults-several-reporters

O Roma palem na sine len odova tromalipa te notirinen piro nacionaliteto ki statistikani operacia 2022 an I Srbia

I asociacia Opre Roma Srbia angleder jekh kurko ikergje pres konferencia kote sikavgje piro načalipa “O Roma palem na sine len tromalipa te vakeren piro nacionaliteto ki statistikani opreacia Hramovipa 2022 an I Srbia”.

I konferencia sine kerdi sebepi o agorkeriba akale statistikane operaciake thaj o potencialno rezultatia so si konektirime e Romencar.

Jekh taro teme an I konferencia sine thaj porpozalo dži ko Republičko institute  baši statistika thaj Nacionalno Konsili e Romengoro nacionalno minjoriteti ko angažmani sar asistentoa Roma so ka hramonen e dizutnen, so na sine lačho kerdo alusar thaj o hohavne informacie so buvljarena pe sine ko mediumia kaj Roma asistentia ki akaja statistikani operacia si rekordno baro numero.

Avere rigatar o RŽS iklilo načače informaciaja kaj dži lende na resle nisave oficialno reakcie kaj nane krdo lačhe I statistikani operacia . Ola rodena o RSZ thaj NSRNM urgentno te vakeren ko pučiba soske na sine ki akaja satstistikani operacia pobvuter Romma asistentoa thaj I šajdutne implikaciue so na sine baro numero thaj te len džovaplipoa bašo o narealno rezultatia tari akaja statistikani operacia.

 

Link: https://mc.rs/dogadjaji/-romi-opet-nisu-imali-slobodu-da-se-izjasne-o-svojoj-nacionalnoj-pripadnosti-u-popisu-2022-/2141?fbclid=IwAR3uSc9AarSGBIbYuLF2m_6n7X0uW1McRTCYosevU_mNJX4W4lZjwRT13OA

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 139 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali

Consola de depanare Joomla!

Sesiune

Informații profil

Utilizare memorie

Interogări bază de date