Socijala

Ki Bjelina, kotor taro maripa mujal I diskriminacia ko Roma

I Bjelina sine than kote implementiringja pe I programa tari Europakiri Unia thaj o Konsilo Europakoro “ Horizontalno objekti basho Pashcimalo Balkani thaj Turkia 2019-2022“ kerdo sebepi progresi e manushikane niamenhge aso europakere standardoa.

O proekti sit e informirinen pe basho o zijanipa tari natolerantno retorika ko putardo than vakerena o organizatoria. Odoleske but si importantno sar soo shunel pet e len pe konkretno akcie te shaj chinavel pe I natolerantno retorika.

- Ko odova konteksti kerdo si dokumentia so ki disavi forma mapirinena o problemia thaj o institucie so legarel pe ko problemia ki natolerantno retorika, manginaja ko avutno periodi te kreirinel pe barabutno plani thaj dokumenti jail drumia upral I funda so sare ka keren angazhmani o instiyucie majbut okola so si aktivno ko reguliribe koo putarde mediumia , thaj informacie dji ko dizutne , resarinaja te chinavel pe thsaj te globinel pe sako asavko momenti so kerel lungovakteskoro zijanluko – vakergja I Saliha Gjuderia , vice ministeri Manushikane niamenge thaj nashutne ki Bosna thaj Hercegovina.

 

Link: https://www.novosti.rs/planeta/region/1168734/poruke-protiv-govora-mrznje-srca-semberije-bijeljina-deo-projekta-borbe-protiv-diskriminacije-roma

Preliminarno tari statistikani operacia - Hramovipa an i Srbia: Roma, Aškalie thaj Egipkjania si 160,000 an i Srbia

An i Srbia taro 1 dži ko 31 Oktobro 2022 berš ikergja pe statistikani operacia Hramovipa e manušenge thaj familie.

O preliminarno rezultatia tari akaja statistika an i Srbia si kaj odothe dživdinena

6.320.000, konektirime emo kola so si avri tari Srbia . O nuero taro Ungarcia an I Srbia  si akana pohari bašo 30.000 thaj akana si 220.000.

O Roma, Aškalie thaj Egipokjania si 160.000 thaj si trinto aso o numero , o Bošnakoa si štarto, o Hrvatia si pandžto kote si paše 49.000.

Prekal I statistika taro 2011 berš kana o Albancia bojkotiringje o Hramovipa ki Srbia bizo Kosovo  sine pohari bašo 6.000 a akana bizo Kosovo isi pobuter taro 100.000 so kerel len štarto majbaro minjoriteti an I Srbia, palo Ungarcia thaj o Roma em Bošnakia, ama bizo Kosovo.

Barabutne e dizutnencar taro Kosovo kote prekal I statistiksa I Srbia momentalno isi la 8.340.000 dizutne kote o Albancia si pobuter taro 22% so prekal o Ustav dela niami I albanikani čhib te ovel oficialno ki sasti teritporia tari I Srbia soske prekal o kanoni odova si 15%.

Trinto nacia prekal o dizutne si Ungaria so angleder sine 253.899, a akana olengoro numero si majtikno paše bašo 30.000 Ungarcia.

Palo lende si o Roma 160.000 ki Srbia a te računingje e Kosovoja isi sabarabutne 230.000 Roma so ikljol kaj si trinto nacia an I Srbia ama e Kosovoja da.Ola nakhaven e Ungarcona, a palo olende aven Bošnsakia thaj o Hrvatia so si pohari bašo 50.000.

I Germania but sigate ka mukhel te ovel duplo themutnipa?

Milioni manuša an I Germania maškar so but gastarbajteria em taro Balkani ksa valjani te alusaren jail n ate ikeren piro themutnipa so isi len jail te len germaniakoro themutnipa.

O Germansko ministeriumi andruune bukjenfe vakergja bašo portal . The Local Germany kaj o parlamenti ko siga vakti ka diskutirinen propozaloske o kanoni te mukhel pe e manušen te ovel len duj themutniša hramosarlea o Fenix ​​Magazine.

O manuša an I Germania so kamen te naturalizirinen pe sar Germancia thaj te ikeren piro avgo themutniša akana si len data ko Bundestag  te dikhel pe olengiri situacia em odova anglal o Krečuno – Božiko.

Akaja informacia akana notirinela o lungo udćariba bute der germaniakere dizutne so udžarena sine  o prolongiriba germaniakoro themutnipa sebepi o sasto rodaripa te chidel pe taro plo anglutno themutnipa.

Akaleske na sine notirime salde okola so olengoro dujto themutnišpa sine tari Europakiri Unia okola thema soon a mukhena te šaj te chidel pe taro piro themutnipa sebepi o lungo thaj birokartsko proceso.

Dći kote sar so si planirime o nevoo kanoni te angja pe ko nilaj 2023 berš  o purine kanonia šaj te oven palem validno ko tikno vakti te šaj ovel siguriteto kaj e themakere bukjarne si hazri ko neve kanonia . O sasto vakti udžaribaske majpakjavutne ka džanel pe kana oo Bundestag ka počminel te diskutirinel bašo akava nacrt – kanoni.

 

E čehiakoro ministeriumi sastipaske skandalozno na kamel te pukjinel kompenzacia e romane džuvljake so sine zorle sterilizirime

E čehiakoro ministeriumi sastipaske skandalozno na kamel te pukjinel kompenzacia e romane džuvljake so sine zorle sterilizirime. I organizacia Liga manušikane niamenge  (Liga lidských práv) informiringja akaja informacia prekal o mediumia. Taro 1 januari si ko takati o kanoni kompenzacia e personenge so si nakanonikane sterilizirime.

Taro starti e procesoske  okola so apliciringje akale kompenzaciake si len problemia. Ko avgust o NGO vakergje akale problemenge prekal dendo protestbo liloro thaj reakcia so dengje dži ko čehiakoro premieru thaj o ministeri sastipaske . “ Ni jekh taro probelmia panda nane faisalkerdo”

O ministeriumi sastipaske trujal o dendo rook taro  duj masekoa panda isi le nekobor nafaisalkerde aplikacie so datirinen panda taro januari masek a o faktia trujal so isi medicinsko dokumentoa na prependžaren len , vakerel pe ki informacia tari Liga manušikane niamenge.

 

Link: https://romea.cz/en/czech-republic/czech-health-ministry-scandalously-rejects-compensation-to-woman-whose-romani-origin-is-listed-as-the-reason-for-her-sterilization

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 121 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali

Consola de depanare Joomla!

Sesiune

Informații profil

Utilizare memorie

Interogări bază de date