Socijala

Srbia: Notacie dži ko Nacionalno Ombdusmano majbut dena o Roma

O Komesari vash I protektibva em egaliteto I Brankica Jankovič vakerela kaj kana kerel pe lafi bašo nacionalitetoa  so aplicirinen notacie si o Roma, a ko but tikneder numero si Bošnakoa, hrvatia, albancia thaj aver minjoritetoa.

I Jankovič dikhlja pe e Uče komesaroa taro OSCE bašo nacionalno minjoritetoa o Kairat Abdrahmanov kote kergje lafi vash antidikriminacia m diskriminacia upral I funda nacionaliteto thaj špajdipa ko lačharipa ko egaliteto ko nacionalno minjoritetoa.žO Abdrahmanov dengja pozitivno punkto ko normativno pervazi e Srbiake ki protektiva thaj implementacia e niamenhge ko nacionalno minjoritetoa thaj o nivelo tari implementacia e kanonege.

Ov dengja suporto e bukjake taro institucie thaj notiringja o šajdipa em importantno so sukcesiale o butederberšengoro kolaboracia maškar OSCE thaj o komesaro ki protektiba  majbut ko mediumia, maripa mujal I natolerantno retorika thaj teleperaviba sa aver forme tari diskriminacia.

 

Link: https://rominfomedia.rs/2022/10/26/prituzbe-zastitniku-gradjana-najcesce-podnose-romi/

Leti u Pisku, than taro aktivizmi: Debata an i Praga

„Lety u Písku, than taro aktivizmi“ si o anava tari I dikusia so ikergja pe ko Nacionalno lipa ko praško učipa Vitkov tari rig e Centroske e Romenge thaj Sinti  an I Praga, specialno bukjarno than ko Muzei e kulturake e Romengiri. Ko 2017 berš I industrisko farma balenge so sine locirime ko than kote angleder ko vakti taro Dujto lumiakoro mariba sine Konc logoro taro nacistiako Leti em sine kindo tari čehiakiri them manginaja te kerel pe nevo lipar ko Leti u Pisku bašo Romano holokausto an I Bohemia.

Spremal odola diskusie o dromaripa primal odova historikano momenti na sine lokheste, O avgo dokumentirime zoria ko keriba akale lokaciake te ovel than tari memoria datirinena panda taro 1960 berša . Kobor sine phareste ko odova vakti ems a okola so kergje akava zori te arakhen pe ztaro nazainteresirime riga jail nahazri taro čehiakoro sasoitnipa te šaj ikljon ko agor e Holokaustoa taro Roma thaj Sinti.

Si li o avutni lipar ko Lety simboli kaj e čehiakoro sasoitnipa džanela bašo nacistikano terori upral o Roma thaj Sintoi ko vakti taro dujto lumiakoro maripa.

 

Link: https://romea.cz/en/czech-republic/lety-u-pisku-site-of-activism-debate-in-prague

Save Roma taro region majphareste pukjinen pire esapina?

O procento taro Roma so ko vakti tari pandemia e Covid 19 tiknile lenge o prihodia ki Utarali Makedonia si 59 , diferencijaja taro regionalno proseko so si paše 50%

O bajraripa e prihodengoro si paše 1%.

Sakone dujto Romeske ko Paščimalo Balkani ko vakti tari pandemia e Covid 19 tiknile o prihodia a o butipe taro Roma (64 %) darana kaj ka nađaven piro bukjarno than ko avutne 12 masekoa.

Sako dujto romano čhavo si leske o on line edukacia pophare nego te džal fizički ki škola a trin taro štar čhave ma sine lenge dendo suporto ko vakti tari on line edukacia , sar taro olengere da nastavnikia, agjaar em taro  olengere školsko amala.

Akava si kotor taro rezultatia taro rodaripa so sine prezentirime ki regionsalno konferencia ko socioekonomikano presia taro Covid 19 upral o Roma taro Paščimalo Balkani ki organizacia e Proektoa baši integracia ko Roma ko Konsilo regionalno kolaboraciake (SRS).

Baš I edukacia em o bukjarnipa si duj faktoria so I pandemia majbut reflektiringja pe ki akaja populacia.

Analiza: O socialno netvorko pherdo natoleranciaja thaj diskrimminacia mujal o Roma

Premal o konkluzie taro analitičaria ko proekti, evidentno si kaj o anti romani hoš si ko progresi ko Internet.

„O trendi normalizirinel pe I retorika mujal o Roma džala majodiriga. Asavki natolerantno retorika na keren salde o ultrranacionalistia numa em o vaer politikane partie thaj o manuša da, vakerel I Selma Muhik Dizdareviḱ thaj Jitka Votavova, autori e studiake ko anti džipsaizam.

„Hovavne informacie manipulacie istemalkeren pe sar instrumenti ko buvljaripa anti retorika mujal o Roima, ironia  em o trendi taro humori teleperaviba si interesno e terne generacienge” vakergja o autoria.

Ola dopherena kaj džala majodoriga o trendi tari relativizacia em phravdi negacia ko istorikane faktia so si konektirime e genocidea upral o Roma ko vakti taro Dujto lumiakoro maripa.

„Buteder droma vakeren kaj o roma si posebno sorta, em isi kriminali ko Roma thaj o Roma si priviligirime taro aber nacie, vakerel pe ko raporti akcentiribva kaj o hohavipa si konektirime e bilovengere medikamencar kaj den pe e romenge em isi len pobaro socialno arka e Romen.

 

Link: https://www.portal-udar.net/analiza-stanja-u-evropi-drustvene-mreze-pune-mrznje-i-predrasuda-prema-romima/

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 205 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali