Socijala

An i savi them taro EU thaj Paščimalo Balkan majbut ulo kuč o maro? An i EU ki Ungaria thaj Litvania majbare procentoa ko moldia, a an o Paščimalo Balkan an o Montenegro

O moldia e mareskere persi masek barile paše bašo 20 % an I Europakiri Unia, a sar šerutno faktori akcentirime si o maripa maškar Rusia thaj Ukraina  kote esapinel pe kaj akala duj thema si majbare eksporteria tari giv thaj I gjubrivo.

Prosek moldi e mareske an o EU bašo 18 % sine majuče ko avgust 2022 ki paralela adale masekoa persi berš sikavena o informacie taro Eurostat . Ko masek avgust 2021 prosek moldi e mareske barile bašo 3% ko beršeskoro nivelo, vakerel o Eurostat.

I Ungaria thaj I Litvania notirinena majuče beršeskere trampe an o moldia e mareske, kote barile bašo 66% thaj 33%.

Thema majtikne prosek bajraripa o moldia si I Francia 8%, thaj I Holandia em Luksemburg kote isi bajraripe e mareskere moldiake bašo 10%.

An I savi them taro Paščimalo Balkani barili I moldi taro maro?

O majkuč moldia e mareskere si problem so na arakhen pe salde o dizutne tari Makedonia , numa thaj o avera thema taro Paščimalo Balkani.

Ki komparacia maškar o thema taro Paščimalo Balkani I Albania si them kote o maro majhari ulo kuč , a ko Montenegro I moldi akale šerutne hajbaskere produktoske si duplo bajrardi, havljarela Radio Slobodna Europa.

Ki Albania ulo kuč bašo 20% em akana o dizutne tari akaja them kinena o maro 0,51 euro. O maro an I Srbia ulo majkuč bašo 4 procentoa pobut tari Albania  a o dizutne o maro akana kinena le bašo 0,42 eura.

An I Bosna thaj Hercegovina akava artiklo si 0,79 eura, so si bašo 35% majkuč numa persi berš.

Asavko procentualno bajraripa e moldiake taro maro isi em ki Makedonia em ko dukjania nane maro so si telal 0.81 eura. An o Kosovo akava fundavutno hajbaskoro produkti šaj kinel pe bašo 0.50 eura.

 

Link : https://www.slobodenpecat.mk/vo-koja-zemja-od-zapaden-balkan-najmnogu-poskape-lebot/

Ko trintodi , Dive mazunipaskoro ko Vladičin Han, a I sasti Srbia mazuni si so gele duj terne manuša

O president e komunake Vladičin Han  o Goran Mladenovič angja decizia 21 septemvri te notirinel le sar dive mazunipaske en I komuna Vladičin Han sebepi o meripa duj terne romane čhave. Ko jekh sikavgja čačutni hoš dži ki familia taro o ratvarde dizutne.

O duj terne romane čhave taro Vladičin Han o Dalibor Milošević (34) thaj Stanislav Antica (21) mule ki phari trafikoskiri bibaht so uli idžerati ko autodrumo Е75 Beograd - Niš, ko pašipa e rudnikoa Aleksinac , a duj terne taro Vlasotince em čhavoro taro 14 berša si phareste ratvarde.

Jekheske taro tratvarde medicinsko arka sine dendi ko sastipaskoro hospitali ko Aleksinac, a o aver duj sebepi o phare ratvarina legarde si ko KBC Niš. Aso o agorutne informacie olengoro dživdipa nane telal riziko.

O kolegia muzičaria thaj ko jekh I sasti Srbia hramosarena traumatično postia prekal o socialno netvorko thaj sikvaena sevdža e familienge taro viktimia.

 

Link: https://rominfomedia.rs/2022/09/19/u-sredu-dan-zalosti-u-vladicinom-hanu-cela-srbija-oplakuje-poginule-mladice/

O Roma tari Britania, Čehia thaj Slovakia sikavena plo mazunipa sebepi o meripa tari I thagarutni Elizabeta II

I Britania si ko kalipa palo meripa e thagarutnake Elizabeta II ko 8 septembro 2022 berš – milja manuša sikaven sine piro mazunipa sebepi o meripa taro 96 beršengoro monaho avibaja ki Bakingemsko palata an o London em rakjatea avera resle em diveveskoro anglal I palata tharena sine momolja em mukhena sine lulugja. Gajreti dena sine e thagarutne familiake buteder Roma thaj Travelsia tari sasti Britania.

Jekh taro majbare FB grupe kote akaja jekhin an I Britania bičhavela ple informacie thaj aver notacie isi em but postia kote sikavena piro mazunipa thaj dena gajreti e familiake e meriba tari Elizabeta II so sine ko trono 70 berša.

E Čehiakere em Slovakiakere Roma isto sikavena piro mazunipa em respoekto primal I thagarutni Elizabeta II ko FB kote hramongje:”Bari persona ki modernikani historia. Muli ko plo phuripa”

Ola piro gajreti em hoš sikavena lafencar kaj odova si agor jekhe erake. O nevo thagar e Britaniake akana si olakoro majbaro čhavo so akana isi le thagarutno anav sar Čarls III , thaj akana palo 70 berša e britaniakere političaria ka vakeren: “Devla arakh e thagare”

 

Link: http://www.romea.cz/en/features-and-commentary/reportage/romani-people-from-britain-the-czech-republic-and-slovakia-express-their-grief-over-the-passing-away-of-queen-elizabeth-ii

O Roma thaj o Sinti an I Germania: “So te keren da , ola tane javer čhane”

Akaja si I storia tari Nastasia. Oj valjani sine te marel pe  baši uči edukacia soske sine preperutni taro sinti thaj romano preperutnipa, so panda si diskriminirime an o germaniakoro edukactivno sistemi.

I Nastasia Kordila – Balke si asistento an I fundavno škola Lehe ko Bremerhafen . Olake odova si so na lel pe sar definiriano akti:

„Te čaj jekh Sinti te ovel themakiri administracia jail te kerel buti ki themakiri administracia , na sine nisave  šanse. Mange odova sine sar naresli mangin. Odoleske ni chidel man sine te dav mi godi. Odova sine mange but dur“.

O Sinti thaj o Roma panda si diskriminirime an o germaniakoro edukaciakoro sistemi. Akava kerel regresia ko edukaciakoro progresi an o dživdipa, sar so sikavela o raporto tari Biathinali komisia bađo anticiganizmo taro 2021 berš . I Komisia duj berša kergja rodaroša e situaciake e Romencar thaj Sinti.

I Nastasia akava dikhel sar tipično stereotipo upral o Sinti thaj o Roma :”A o manuša vakerena:” But sine senzibilno”. Oja. Mi čhaj si but muzikalno, numa odothe dikhava rasiszmi. Ko avera čhave odova na sine odokhare refelktirime”I čhaj tari Nastasia akana si eftato klaso ki škola so si škola majuče rangoa. Isi la notacia 4 (butšukar sukcesi) prekal germansko čhib thaj matematika.

Okova so keren e familiajke tari I Nastasia akharel pe sar strukturno rasizmi. O rasizmi sar struktura mukhel o naegaliteti te legitiriminel pe sar “normalno” buti. Kerel pe lafi bašo gistorikane konektirime relacia taro deiba “zor” O Sinti thaj o Roma si terorizirime šelberšencar, Palo nacistikano terori  I marginalizacia geli majodoriga. O Nacistikano genocide upral o Roma thaj Sinti sine verificirime duri ko 1982 berš . O rasizmo thaj stereotipoa panda isi upral o Roma thaj o Sinti kote si okarakterizirime sar “mrzale em nabukjarne” thaj naadaptirinen pe loheste e avere naciencar.

 

Link: https://www.dw.com/sr/romi-i-sinti-u-nema%C4%8Dkoj-%C5%A1ta-god-radio-uvek-si-druga%C4%8Diji/a-61314969

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 362 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali