Socijala

E britaniakoro komičari Džimi Kar kergja bari holi soske khelgja pe e Romane Holokaustea

Ki specialno komedia taro Netflix “Oleskoro kalo materiali” o Džim Kar khelgja pe e genocidea upral o Roma thaj o Sintiaem ignoririnela pe kana o manuša keren lafi bašo Holokausti soske ola na kamen te “fokusirinen peko pozitivi”. Akava nane kahnči pohari tari notacia e genocideske.

O historičaria notirinena kaj paše taro  25-50% tari sasti romani nacia ki Europa sine viktimia taro genocide taro nacistia em terori ko baro numero.

O etničko Roma thaj travelsia si sako drom telal diskriminacia ko akava modern vakti – ko kerde akana sig vakti ankete kote sikavela kaj upreder taro 50% manuša si len negativno gind , a o materijalia sar so si akava normalizirinena majododigutna diskriminacia em terori upral agjaar da marginalizirimi populacia.

Fakti si kaj o Džimi Kar buvljargja o nadžanlipa so isi prekal najaudinegoro viktimia ko holokausti  numsa sine napakjavutne grubo olestar so isi odova vjavahari prekal najaduiengere viktimia soske vakeren kaj oleskiri “džala” isi la edukaciakoro kvaliteti. Te sine odova agjaar ov ka istemalkerel sine piri bari platform ate šaj vazdel I gind bašo Memorijalno dive taro holokasuti e Romengoro prekal pire 6-7 milionia sledbenikia. Aso o džanlipa ov odova  nikana na kergja le.

Nane nisavi legitimno funda akale “đalake” thaj nane pozitivno konkluzia so nakhavela so nakhavela hor negativno presia so kerel pe.

 

Signatura e peticiake si AKATE

Link: https://actionstorm.org/petitions/the-holocaust-is-not-a-laughing-matter-61fd5396bbebd?ref=357518&fbclid=IwAR26gFeST4318xDzt2Aw_-KdWK9Hz2pX-Tg9b3azOzSW9WDQdegLBooP10Y

O Netvorko ki akcpecia e sistemsko thaj savakteskere faisalia ki integracia e Romenge rodela afirmativno šartia ki realizacia ko akana dende love ko Budžeti bašo 2022 berš ki R.U.Makedonija

Ko jekh taro agorutne koordinativno dikhiba e membrencar taro o Netvorko ki akcpecia e sistemsko thaj savakteskere faisalia ki integracia e Romenge an i Republika Utarali Makedonia dikhlja pe o ando Budžeti bašo 2022 berš thaj o love so si hulavde baši realizacia a konektirime e Romenae jekhinaja.

Odoleske thaj  o Netvorko ki akcpecia e sistemsko thaj savakteskere faisalia ki integracia e Romenge faktea kaj o Budžeti ki Republika Makedonija a si dende ko Ministeriumia taro Edukacia, Transport thaj konekcia , Sastipe thaj MTSP bičhavgja rodaripa urgentni te keren pe aktivitetia sar afirmativno šartia ki realizacia e dende lovenge ko Budžeti bašo 2022 berp ki Republika Utarali Makedonia.

Odova rodaripa si ko drumo te keren pe konkretno realizacia prekal o pučiba e m faisali e problemenge ki romani jekhin ki amari them.

Ola akala divesa bičhavgje lila dži ko sako ministeriumi odole rodaripaja em pakjana kaj ola ka rezultirinen.

Čehia: O gazda taro servisi higienake vakerel kaj o Roma so keren buti oleste po desavo drom si pošukar em taro „parne“

Ov si ko biznisi so konektirinela bukjarnen pobuter tari I Čehia so na mangen te keren odoja buti higieničaria. Ov si sukcesialo biznismeni.

Maškar o klientia oleskere kompaniake si em Metrostav, Toyota thaj Čeh Invest . Savo te kerel pe biznisi ki diz Most kote isi bari segregacia em diskriminacia akale bukjake.

„Penadžarav sa e bukjarnen ki amari kompania em sako avale pire paramisiaja” vakerela o gazda e kompaniakoro o Martin Fajner ko dendo intervju . “Odova jekh a jekh odothe si em o Roma.

„Ola dživdinen ko aver sumnal, so aver ka našti te haven olen” vakerel o Fajner., “Nikana nan a sine mande savke situacie sar ola so vakerena”.

„Bibahtake olende isi len asavke problemia” vakerel o direktori e kompaniakoro . Oleskiri storia si jekhutni.

O Fajner em oleskoro biznis partneri personalno na mangen sine te keren odoja higiensko buti ko khera em objektia jekh drom ko masek em agjaar kergje piri kompania sar servisi baši higiena. Palo kerdo biznis partnersko buti Krušmohor I kompanija barili em avdive si la šar 70 bukjarne so keren ko nekobor dizja an I them.

 

Link: http://www.romea.cz/en/news/czech/czech-janitorial-services-owner-says-romani-employees-sometimes-outperform-white-ones

Srbia: Pobuter taro 33 procentoa taro romane čhija si zorea prandime

Paše 34,1 procentia taro o Romane čhija ko baripa taro 15 dži ko 19 berša momentalno si ki nalegalno prandin.

Trujal odova o centria bašo socialno butikeriba prekal o informacie taro UNICEF ko momenti interveniringje salde 29 procentia taro arkahle aktia thaj notiringje kaj majtele taro 30 procentoia akana si teleperavdo olengoro dživdipa, sastipa em e čhaveske trubul sasti protektiva.

O agorutno rodaripa taro “Praksis” saikavela kaj jekvaš taro o centroa legarena evidencia e čhavorikane prandinenge (43 procentoa). O Centroa ko anglutne duj berša arakhle salde 313 aktia taro riziko e čhavorikane prandinenge , a o akanutne informacie taro UNICEF sikavena kaj si odova salde 21 procento taro o lhave so resle te oven irame kop ire familie.

O čhave na džanena sine kaj o bikiniba čhave em zorea prandina e čhavenge si kriseskoro akti. Ko jekh sikavgje sasti napakjiv ko institucie soske ola na kergje reakcia ki olende pendžarutni situacia em na pendažren ni jekh akti kote so sine čhinavdo desavi čhavorikani prandin.

 

Link: https://www.novosti.rs/drustvo/vesti/988053/vise-trecine-romskih-devojcica-prinudnom-braku-istrazivanje-pokazalo-centri-socijalni-rad-nemaju-evidenciju

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 254 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali

Consola de depanare Joomla!

Sesiune

Informații profil

Utilizare memorie

Interogări bază de date