Socijala

I Veaposka na akceptirinel o raporto tari Doktorsko komora - o čačipa ka rodav sa dži ko agor mire dživdipaske

I pacientka bijanipaske Jildiz Veaposka so ačhili bizi matkam bubrego em jajniko na akceptirinel o raporto tari Doktorsko komora kote na konstatiringjenisave doktorsko feleria em anomalie tari rig e d-r Muhamed Asani.

Ki notacia e mediumenge oj rodea tari i Komora phravde medicinsko te elaboririnel sar šaj te ačhol pe bizo trin organia a ma te ovel nisavo doktorsko anomalia.

Dali saste si normalno ni mediumia n aver te na džanen ko si tari Doktorsko Komora em ko si o doktoria so kergje veštačenje so ange decizia si jali na doktorsko anomalia. Niko nadžanel ama o doktori, o direktori džanen kola si o doktoria ki odoja Komora em Komisia. Me akava na mangav te akceptirinav soske sa o doktoria sine Albancia. Na sine ni jekh Makedonci. Geljum sasti em vesti ki Struga te bijanav. Geljum te bijanav , a sar bijandiljum ikljiljim bizi matka, bizo bubrego em bizo jajniko. Em odova uštava ko KARIL. Nek ikljol modoja Doktorsko Komoraem phravde anglal satinende nek vakeren medicinski soske svhidingje akala organia manda, te na sine kerde doktorsko anomalie, So isi?pučela i Veaposka.

Taro ministeriumi sastipaske vakeren kaj o ekspertsko analiza na dikhel kerde doktorsko anomalie ama adžikeren detalia so čače ulo.

Kovid pasportoa, vakcinacia em o Roma

O Roma trujal i historia sine pendžarde sar nacia so na ačhola ko jekh than thaj si nomadia. Ama o vaktia trampingje peem agjaar o Romano mentaliteto . Ko agorutne 6-7 decenie o Roma taro o balkani emigriringje ki buteder europakere thema a sar šerutno faktori sine ekonomikano, socialno em sasoitnikano, politički. Pali i liberalizacia taro vizno režimo baro numero Roma džana sine ki EU te šaj te keren trin masekoa buti. O EU lideria dikhena i ipcia ki implementacia taro digitalno pasportoa em sertifikatia so ka ovel imunizacia taro COVID 19 em ka tromalkerel o dromaripa. O lideira taro EU si len ko raspolaganje taro 3 masekoa  te šaj akava sistemi te profunkcionirinela kaj baro numero si vakcinirime  hramosarel o Euroactiv.

“Isi koncenzus kaj o elektronsko sertifikati ka ovel majsig ka ovel kerdo kana ka ovel manupa so isi vakcinacie akcentirinel o haing taro Brisel. Vakerdo si kaj asavko dokumento ka del pe e manušenge so sine nasvale na valjani numa salde okola so isi len vakcina, a si mukhli tari EU.

 

Link: https://romaworld.rs/kovid-pasosi-vakcinacija-i-romi/?fbclid=IwAR2duXC6tsOfsLqUgb5RrwiEbrxkTJ8_sbrBM87hut_35pQCTKyYH4Q-dMg

Zaječar, Srbia: Ko duvaria taro o kher jekhe romane familiake hramosarde grafito daravinaja bašo meripa!

Angleder duj berša ko starto taro april masek o kher taro o Riom o Mirko Jovanović taro Zaječarsine kerde grafitia - fašosistikane simbolencar thaj grafikti so akahrel mudaripa havljargje o zaječarsko mediumia. O akti sien notirime taro Mirko dži ki policia, a ov našljaavrial taro zaječar soske daral sine pire siguriteteske.

O portali  Glas Zaječara vakerel kaj ko mismeri o Mirko ko kher taro leskoro dat dikhlja grafiti kote sine hramosardo “ Meripa e Romenge taro akava kher” Šukar avilen ko udar e džnemeske, Trujal o teskti sine kerde em svastike.

I policija pali akaja notacia kergja rodaripa ama o manuša ačhile panda napendžarde ko kergja akava incidenti.

 

Link: https://insajder.net/sr/sajt/vazno/13968/Na-ku%C4%87i-romske-porodice-u-Zaje%C4%8Daru-ispisane-pretnje-smr%C4%87u.htm?fbclid=IwAR3Vh6BaRpQwjevVX2-WO2d_lrQpsmgBLl-IyAcuAhBOZ14f4L3KflqkTPU

O amerikansko Roma panda marena pe mujal i diskriminacia

Ko 1939 berš ki maškar i bari depresia, i avgo dama Eleonora Ruzvelt dikhlja pe e liderea taro Roma Stiv Kaslov ko Njujork te šaj diskutirinel i kriza so sine presija upral o amerikansko Roma. Ko plo divesari oj hramosargja: “ Ola si bibahtale Roma em minjoriteto valjani te del pe lenge suporto” Odova sine historikano momenti kaj o Parno kher irangja i sama e Romenge ki Amerika.

Avdive kana i nevi amerikansko admnistracia ki aver kriza i amerikansko romane aktivistoa pakjana kaj definitivbno ka faisalkerel pe akava pučiba  ko diferentno te faisalkerel pe i diskriminacia so arakhen pe o Roma.

Paše 1 milioni populacia o Amerikansko Roma vekoncar sine diferentno mozaiko. Historikane dikhindo o Roma resle ki Europa našibaja tari diskriminacia em pativaja ko majlačho dživdipa. Ama o anti romani hoš resela e Romen em prekal o Atlantik. Akate ki USA isi stereotipoa em “kultura ko kriminali” ki romani jekhin. Akala mpmentia so anena dži ki diskriminacia e Romenge ko Amerikancoa ko olengoro sakodiveseskoro dživdipa numa isi diskriminacia em ki implementacia e kanonege, I kerdi studia ko novembro 2020 berš kerdi taro Centro e sastipaske em manušikane niamia Fransoa-Ksavier Bagund ko Universiteto Haward em Voice of Roma sar NGO ofisoa ki Kalifornia sikavela i institucionalno diskriminaciae Romenge ki USA.

Ko jekh em o mebrora taro IRU ki USA lena zorale akti mujal i diskriminacia, Majbut oleske isi aktivizmo si o Rain Bear Stand, Nidhi Trehan, Anatolij Butakov, Tashi Mathuin Sara Mathuin, Anya Theodora em avera.

 

Link: https://www.aljazeera.com/opinions/2020/12/20/romani-americans-struggle-with-inherent-criminality-stereotypes

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 954 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali