Socijala

„Romologia„ taro Rajko Gjurić: O Roma ki India - i India ko Roma. “Kana o Rom nane jabandžia”

But Romane face si sar ko Indusia, Ki olengiri animacia e teloske, o ruj em o ilo prepedđaren pe but elementia so reflektirinen sar tipično Romane. Kana o Roma nane jabandžie?

Kana reflektirinen pe diferentno forme ko “khelina”# ki natura em ki kultura so nikana na čhinavela? Si li i čhib trampimi anglal i retorika taro trupo o ilo em o ruj?!O notacie buteder Romengere ko jekh adžikeren antvorto. Akala em but aver pučiba udžarena antvorto: “ Avgo dromeske i hoš kaj sian jabandžia našavdili kana avgo drom aljum ki indisko phuv. Kana o reporteria tari indisko televisia pulje desave Romensar si i hoš akana kana si ko Čandigar, ola počmingje te batinen ko asva em vakergje: “ Me akate na sium jabandžia”!

Kana em sar si astardo o ilo akale “stranciske”? Garant palo kerdo egzodusi angleder 1000 beršaso “arakhel sine o “simantre” sakone themake.

Akava fenomeni so nesave filozofia notiringje ole ko okola so hošinen pe sine sar jabandžie”savakteskere jabandžie”

O Jaudie em o Roma resle sebepi šelberšipaskiri stigmatizacia. Agjaar palo 1000 berša o Roma arakhle pe “daja” India.” Amari daj si dživdi!”.

Užice: Jekhutno Rom bašo Nobelovi phursako. O Predrag parvarel e familia lovencar taro naformalno biznisi, a o dživdipa ilustririnel prekal o stihia

O Predrag Jovićić taro sakodrom mangela sine te ovel ole parno gad, ko vas parni aktovka, taro sako ki džepa parno mendili, te ovel le parne danda, te ovel le lačho parno vordon. Numa ov vakerel kaj e kalenge nane asavke lačhe parne bukja. Odoleske akana odova čhivela kalo ko parno prekal gilja ki pli šofto poema lila kote ilustririnel o Romano pharipa, em si akana jekhutno Rom ki lumia so akava berš ka konkuririnel Nobelovo phursakoske.

- O sakodiveseskoro romano dživdipa si identično, taro aspekto so sako nevo dive adžikerel le egzistencia em maripa mujal o čorolipa, bokh, diskriminacia, pire čhavenge, niamia , bukjake. Me odova maripa kerav prekal hramosaripa. Hramosarel em mi čhaj da em aver romane čhave , ama na lila, numa aplikacie bukjake. Ola si la diploma taro medicinsko škola em bašo duj berš hramongja 40 molbe bukjake ki Ambulanta ko Užice te kerel buuti ko kovid sistemi, ama olake na sine bukjarno than - vakerela o Predrag Rom taro Užice.

Oleskoro lil "Romano Baro Suno" editiringja la telal suporto taro Ministeriumi kulturake thaj informacie em si nominirime akale beršeskere Nobelovio phursako tari literatura. Suporto e Jovičeskere kandidatrake bašo Nobelovo phursako dengje em i Asociacia taro Srpsko Romane pisatelia. Akala divesa sebepi majlačhi promocia e lileske bičhavdi si em ki Šedia, Špania, Francia em USA kote isi baro  numero romani populacia.

 

Link: https://www.blic.rs/kultura/jedini-rom-u-trci-za-nobela-predrag-svoju-porodicu-hrani-onim-sto-ucari-privremenim/br7y3bk

Čehia: I nevianavkerdi direktorka Javno sastipaske isi la storia ko kerde anti romano rasizmo ko olakere anglutne fb komunikacie bašo COVID-19

E čehiakiri žurnalisatikani agencia informiringja kaj i nevinotirimi direktorka Javno sastipaske ki Čehia ka ovel i džiakanutni direktorkako regionalno ofiso ko Moravi - Šlesia, i Pavla Svršinova, numa pali tikni vaktavin odole informaciake na resle te liparen o momenti kana ko masek oktomvri , hulavgja rasistikani notacia ko olakoro FB profilo ki konekcia e konsekvencencar taro Govermento mujal i Pandemia taro COVID 19. Si li o anti-romano rasizmo si nevo stilo ki komunikacia te šaj kerel o manuša ki Čehia te respektirinen o konsekvence e Govermenteskere mujal i pandemia so nesave sine kanonikane nekobor časia majpakjavutne na sine pučiba e PR o Marek Prčal.

O persi oktomvri i Svršinova hulavgjaakaja anti romani retorika: ”Fero Lakatoš  avdive čorgja ko piro kher. Ov respektirinel o karantinsko niamia em kerel buti kheral, Ov sar o Fero”

Kana masovno sine hulavdi ko FB akava statuso em ko internet o žurnalistoa počmingje te komentirinen a oj kosljale o posti odoja rakj paše ko 19:30 , a olakoro profili ko FB ko 20 o časo saste našavdilo thhaj dengja klasično notacia kaj o serveri informacienge  iDNES.cz kaj editiringja o posti a oj vakergja kaj nane nisavi konekcia laja em negirinela sine kaj oj si odoja persona so postiringja odova statiso em kergja odova posti.

 

Link: http://www.romea.cz/en/news/czech/brand-new-czech-chief-public-health-officer-has-a-history-of-anti-romani-racism-in-her-previous-public-communications-about

„Me taro sako drom mangava sine čhaj”: Skandali e čehiakere Romnjenge e zor sterilizacijaja

E čehiakoro deputatia ka diskutirinen ko baham kanoni ki kompenzacia e džuvlenge soske i tehm na kamel te pukjinel odova sar “forma taro genocido”

I Elena Gorolova sine la 21 berš kana bijangja pire dujto murše čhave, “O doktori vakergja kaj ka kerel man carski rez soske te na kergjum ka ovel riziko mire em mire čhaveskoro sastipa” Ki sala bašo bijanipa i medicinsko phen dengja man desavo dokumento te khuvav oleste signatura, a me taro bare dukha na dikhiljum so hramosarela ko odova dokumento “ vakerel o socialno bukjarno tari Čehia. Oj nadžanle khuvgja signatura ko dokumento-kontrakto baši sterilizacia.

Dži akana e čehiakoro govermento oficialno na athinel em na pukjingja kompenzacia baši zor kerdi sterilizacia e Romane džuvlen sar so si i Gorolova , a ki agenda so sine legardi taro govermento ko 1970-to berša sa dži ko 1993 berša kana akava sine čhinavdo, Niko nadžanela o sasto numero kobor Romnja sine sterilizirime akale praktikaja ko 90-to berša  premal o Europakoro centro kote ko agorutno kerdo akti sterilizacia ko 2007 berš . Akana o diskusie e kanonenge  kote so ka šaj o viktimia tari zor sterilizacia te aplicirinen e reparaciake so si notirime ki avutni parlamentarno bešin ko trintodi. O kanoni taro 2019 kote so rodela pe pukjiba 10.200 funte ko viktimia.

Ama na resle odova statutarno niami, Inače o Roma si majbaro nacionalno minjoriteto ki čehia em si i notacia paše 250.000 Roma.

 

Link: https://www.theguardian.com/global-development/2021/mar/08/czech-republic-roma-women-forcibly-sterilised-scandal?fbclid=IwAR2QjK4qUzieQ6khi2qLc-4IDGdb3YsFbzf3wPKrO-fxrIZA6CLsOte4iPw

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 367 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali