Socijala

Romane muzičaria kergje protesto ko Kičevo te šaj iranen pe o bijava

Ko ploštadi e dizjake Kičevo angleder nekobor divesa ikergjja pe protesto taro Roma muzičaria tari akaja diz so roden te iranen pe o bijava em aver forme familiarno ceremonie te šaj te egzistirinen.

-Amari egzistencia e bašavibaja si jekhutni forma so laja desace love a odova si prekal i muzika em bašavipa ko bijava em aver familiarno ceremonie. Ko akala 12 masekoa ačhilem bizi fubdavno forma finansie em siam ko agor tari egzistencia, te na irangje pe o bukja sar so sine angleder em palem te organizirinen pe bijava ka ovel sasto finansisko kolapsi. Amaro hango trubul te šunnel pe ko Govermenti te den piro vast em te haven kaj amende da isi niami te dživdina vakerel o Idaver Redžepovski.

Rrujal o Romane muzičaria ko protesti iklile em baro numero gijavutne taro aver etnikumia thaj aver muzičko grupe soske ola da vakerena kaj si but finanasiko prepele, em te paj ola da te keren buti te šaj keren piri egzistencia.

I Martina Naumovska si jekhutni so agorkergja o dujberšengere studie romane čhibjake

Zapendžariba nevi kultura, tradicia em čhib aver tari lakiri dajakiri čhib sine taro sako drom sar motivo i Martina Naumovska te kerel odova, Odoleske oj angja decizia te zapendžarel i romani čhib sar čhib tari jekhin so si kotor taro akava sasoitnipa so si len piri kultura, historia em tradicia. I Martina si jekhutnni so diplomiringja sar studenti so si la agorkerdo štar semestria premal romistika ki Katedra saste em komparativno literatura ko Filološko fakulteti ko Skopje. Oj odori reslja diploma baši makedonikan čhib em južnoslovensko čhibja ofiso maedonikani čhib em literatira - edukaciakirti profesia sar pedagogo.

Numa o fako romistika siga čhinavdilo odolea so akana i Martina si kotor taro avgo trin studentia so džana sine ko sikljovipa em vakeren kaj akaja katedra trubul te ovel palem irame,

Ko starti taro avgo semstri siem sine trin studenttiaso sine amen alusarde čhibja a i grupa legarel la sine o repsektirime profesori o d-r Ljatif Demir . Na sine baro interes soske sine avgo verp sar i romani čhib khivgja sar kotor tari Katedra e saste em lpmparativno literatura, Trujal so ko starti siem sine nekobor studentoa ko agor salde me sium sine jekhutni  so agorkergja e dujberšengere studie baši romistika.

O dujberšengoro studiriba akceptirinel sine edukacia e čhibjake, historia em Romani kulturaem odolea so o kolokviumsko edukacia sine ko pervazia akale predemteske - vakerel i Martina

I mangin premal i romani čhib ki Martina avili panda ko vakti tari fubdavutni edukacia ki škola ko Kičevo. Tegani sine implemetnirime sar predemti taro potikne etnikane jkehina a olate interesiririnel sine bur e romani čhib em mangel sine te sikljol la.

Premal olate o interes e romane čhibjake trubul te ovel majbaro em ma te ačhol ko margine sikljojbaskoro ki fundavno edukacia,.

- Taro miro džanlipa em mlo dži akanutno butikeriba sar nastavniko em o baro numero sikle čhave so vakeren kaj kamen te sikljon i romani čjib e m i kultira e Romengiri šaj te vakerav kaj o interesi si but baro, Sako havo panda majzoraleste ka tergjol kana ka sikljl piri čhibm tradicia em i historia ki škola. I Katedra bai romistika sar so vakergjum em engleder valjani te ovel irame em te ocvel lake than ko fakultetoa em te ikljon panda majbaro numero profiloa neve ideencar em realizacia. O čhave zasluđžinen asavko tretnabo - vakerel i Martina.

 

Link: https://www.fakulteti.mk/news/01032021/martina-naumovska-e-edinstvena-shto-gi-zavrshi-dvogodishnite-studii-po-romski-jazik

Popišibaja i dijaspora ko palokurko oficijalno startujnela i statistikani operacia

Popišibaja e dijaspora ko palokurko ko 1 marti oficijalno startujnela i statistikani operacia. O themutne so si ki dijaspora ka šaj i aplikacia kote ka registririnen pe si ki web rig taro Themakoro ofiso baši statistika a o linko ka ovel em ko Ministeriumi avrutne bukjenge.

Suporto sar te pherel pe i aplikacia šaj resen em ko sa diplomatsko - konzularno ofisia so isi len sa o istrukcie em putarde telefonsko linie so ka oven aktivno 24 časoa.

„ I aplikacia si ko 8 čhibja, Okola so si lungo avrial em si len problemi e čhibjaja ka šaj pherebn i aplikacia ki anglikani čhib “ vakergja o ministeri Bujar Osmani em vakergja kaj šaj te registririnen pe em prekal mobilno telefonia.

O ministeri Osmani akcentiringja kaj o rezultatia tari registracia si importantno e themake. O direktori e Ofisoske baši statistika Apostol Simovski vakerel kaj i aplikacia si lokhi te pherel pe identično sar okoja so ka kerel pe em ki them  em o informacie taro dizutne ki dijaspora ka udaren pe sa dži ko 31 mart.

„O proces taro popišiba ka ovel prkal web aplikacia em si lokhi, Sako so si ko stranstvo šaj te pherel ola. Jekhutno sar obligacia si te ovel ole piri e mail adresa. Odoja aplikacia našti keren la tari Makedonia, a o informacie so ka den pe ka oven protektirime,

Taro palokurko ka počminel em popis ko panda 5 kategorie thaj ki kolaboracia e Ministeriumea bašo armia, o Ministeriumi baši Jurisdikcia ko popis so si o phanle, em o Ministriumi baši sociala persone so si ko popravno domia.

Romologia: Klania thaj anava taro o Roma

Klania em anava ko Roma hari si kerdo rodaripa. O anava taro klania si taro indiakoro darhinalipaem sine džande taro hramosariba desave romane literatenge thaj roma so keren sine rodaripa. Mina (mačheskiri jakh) si klani - mileti so prekal i India dživdinel sine tari Srbia, prekal Kanada dži ki USA.

I Varijanta taro Minijađoa si em ko Kalderašia. O Kaledrašia avel taro anava so kerena kazania, soske ki Romansko čhib Kaldar si ki translacia - Kazani.

Nesave taro mileteskere anava so nane len romano darhi si o anava “Šajn” so isi len ki Vojvodina em Kroacia a si persisko darhinalipa e anaveske so ki translacia avela kaj si - Sokoli.

Ko Balkani em ko avera thema isi romane grupe so si len anava sar pere parapaua sar so si o mileti Mačvaja so si tari Srbia so iklile odothar panda lumgo vaketske em Mačvaja akana isi ki Argentina, Brasil em USA.

O mileti Servi si grupa Roma so isi len ki Ukraina em Rusia.

Muršane em džuvljane anava si indisko darhinalipajka si akala da: Muršane  -

Bidze, Bhuva, Drona, Shero, Django, Goga, Goli, Guga, Jaja, Kalo, Kalea, Coco, Lolo. Mone, Murga em avera. Džuvljane anava - Kali, Kenda, Mona, Tota, Tula ...

Ki indiakiri odova ka avel ki translacia sar so si Gola - rotale, Šero - Leoni, Tula - terezia em aver.

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 931 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali