Socijala

Lumiakiri banka dela nevo proekto ko moldipa taro 21,5 milionia eura, suportoske siklenge ki fundavno edukacia ki them konektiribaja em e Romen

Lumiakiri banka dela nevo proekto ko moldipa taro 21,5 milionia eura, suportoske siklenge ki fundavno edukacia ki them konektiribaja em e Romen, o čhija em avera marginalizirime grupe prekal aniba majlačhe šartia sikljojbaske prekal majlačhe škole.
E proektoa ka del pe suporto em implementacia majmoderno sistemo ko profesionalno buvljaripa em progresi ki kariera e nastavnikonge, direktorenge em multidisciplinarno timia profesionalno suporteske ki fundavutni edukacia.
O zaemi tari Lumiakiri banka ko učipa taro 21,5 milionia eura si roko iranibaske taro 11 berša , konektiribaja em grejs periodi taro 3 berša rm vakti tari implementacia ko 5 berša. O proekti ka ovel implementirime tari rig o Ministeriumi baši edukacia em naukla informirinena taro Ofiso e Lumiakere bankake.

Italia: Ko ka legarel o džovaplipa so muli i 32 beršengiri Romani ko vakti taro bijanipa carsko rezea ko romano kampo?

I Ena muli ko jekh romano kampi ko Sekundijano. Oj muli taro komplikacie palo carski rey. Sastipaskoro džovaplipa so ulo akaja bibaht e terne romane khamne džuvljake ka valjani te džanel pe: džanen li kaj sine infekcia? Jekh si sigurno o hospitalo kaj sine primime kergja li buti sar so valajni? Jekh džanel pe kana i romni bijangja kana irisalili ko kampi sine sikavde o komplikacie em khuvgja ko auto te džan ko hospitalo panda nekobor džene tari i paše familia ana i policia so arakhel sine o kampo blokiringje la em na mukhle te ikljon taro kampo. Ola na pakjana sine ko lafia tari I terni romni kaj nane lake šukare em isi la sastipaskere problemia. Kana iklili taro vordon oj peli ko nesvest. Interveniringja em I policia da ama but kasno a I medicinsko araka na reslja ko vakti numa sar so vakeren o manuša resla palo nekobor saatia. Ola legardi sine ko hopitalo numa but kasno em muli. Agjaar muli terni daj taro romano kampo. Olakoro bebe so si panda ko inkubatori na reslja te dikhel pire daja.
Ni jekh na dengja informacia akale bibahtake ni mediumia ni tvm gazete jali acera. O avgo informacie ko gazete iklile akala momentia kana o Romane khedipa em NGO Chi Roma dengja jekh informacia spo ulo e terne romnjaja. Ola noztirinen kaj asavke aktie sar te keren Meripaskiri globa e Romenge taro odola Romane kampoa. Bistede, mukhle em sastipaskere nasosodvetno tretirime . O Roma ko akala kampoa si manuša taro majteluno eštablimento.

Sar o Roma resle ki Moldavia?

Sar saste resle o Roma avile ki Europa panda si akti baši diskusia em debata ki nauka. Pendžarde si kaj olengiri them kotar avile si I India. Ola akomodingje pe ki avdisutni teritoria tari I Moldavia pobuter angleder 500 berša thaj odova prekal but pharo drumo - taro robia dži ko inspiratoria taro buteder gilja em filmia. Avdive ki M;oldavia ola si etnikumi , so si le buteder legend em mitia. E čhibjakiri analiza sikavela kaj i romani čhib sdi paše e indo – arievski čhibjakiri grupa thaj Sanskrit. Akala informacie sine zojrakerde ki paralela e kulturakere tradicijaja , em o genetsko studie. Numa nane pednžardo kana em soske o Roma migriringje ki Europa. O starti si angleder 1000 berša notirime sar “start” e migracienge.
Teoria jekh
Pakjala pe kaj o Roma an I Europa avile tari utarpaščimali India , ko vakti kana odori avile o musilmania. Premal akaja teoria o Roma ki Europa avile sar robia . Ama akava statusi ola ikeren le salde ko thagaripa Danubi – Thagaripa Romaniakoro em thagaripa e Moldaviakoro.
Dujto teoria
Dujto teoria si si kergja la o historičari Nikolae Jorga. Premal oleste o Roma ale ko thagaripa Dunav barabutne e Tatarencar, O dujto sine em foro ki teritoria tari Moldavia I mahala Somnakaeskiri orda so si ko akanutno kompleksi Oo purano Orhej. Sar so notirinel o Jon Duminica o Romabarabutne e Tatarencar nane len nesavo dokumentarno fakti jali lil. Numa si khanči logično, o Tataria avile akate roboncar, a o Roma šaj sine odola robia.

Link: https://newsmaker.md/rus/novosti/vremya-romov-kak-moldova-stala-obschim-domom-dlya-raznykh-narodov-chast-sedmaya/

Britania: I natolerancia mujal o Roma thaj o travelsia si konektirime sa bare numeroa korkoromudaripe

I Romani jekhin thaj o Travelsia sakodive si len incidentia motivirime tari natolerancia a o problemia mentalno sastipaja si konektirime em anel sar agjaar anavkerdi „epidemia taro navaljutne meripaskere aktia“ sikavel o raporto finansisirme taro britaniakoro govermento.
I pilot studia anavkerdi sar „Natolerancia : Sar jekh biršim“ so sine implementirime taro decembro 2019 dži ko juli 2020 kerel kaj i korelacia maškar o incidentoa kerde tari natolerancia kote pobuter sine on line em o bilačho mentalno sastipa , korkoromudaripa em mangipa ko korkoro muadripa . O profesori Margaret Grinfilds thaj o dr. Jewrol Rodžers taro Nevo Univerziteto ko Brujong Hemshir, so kergje akaja studia akharel e govermente te čhinaven akaja sar so vakerena „epidemia taro natrubutno meripa!25 anketirime kaskere paše familia kergje korkoro mudaripa sine len bare traume em bibahtza, notiribaja kaj 62 džene taro odola familie kergje korkoromudaripa ko agorutne pandž berša, em buteder sine len taro duj dži ko 5 asavke aktia korkoromudaripaja. Upreder 60% taro 18 dži ko 30 beršanotiringje barem jekh aktiko korkoromudaripa ki olengiri familia.

Link: http://www.portal-udar.net/izvjestaj-mrznja-prema-romima-povezana-s-porastom-broja-samoubistava/

 
FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 85 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali

Consola de depanare Joomla!

Sesiune

Informații profil

Utilizare memorie

Interogări bază de date