Antigypsyism

Prerov, Čehia: Pobuter taro šel Roma tromale protestirinena sine anglal policiakoro stasioni, te kerel pe rodaripe bašo atako upral romani čhaj

Pobuter taro šel Roma angleder desave divesa resle anglal e policiakoro stasioni  an o Prerov, Čehia thaj tromale kergje prtest te del pe akti vash doshperavibaskoro incidenti tari rig e dajekje bašo manuša so kergje atako upral lakiri čhaj, kote primal late ola kergje daravin em atako čhurikaja duj čhave. Premal o Roma  atako kergje čhave tari Ukraina.

Prekal o portparoli tari policia I policia kerela rodaripa akale atakoske. “Duj jail trin čhave kergje atako e čhijake em sar so vakerel oj ola kergje em čhurikaja premal late sar daravin. Oj darandili em počmingja te del vika. Sa očhave so sine uzal late tari dar našle” vakergja akale incidenteske jekh Rom Ivan Kandrać e mediumeske Romea.Cz. so sine odoriga. I daj e čhijakiri palo odova geli ki em manglja te del mujalkanonikano akti ama sar so vakerela oj, I policajka počmingja te teleperavel I sasti situacia. Premal o Kandrač I komunikacia e plicajkakiri primal I daj e čhajakiri sine saste naprofesionalno.

Link: https://romea.cz/en/czech-republic/prerov-czech-republic-dozens-of-romani-people-peacefully-protest-outside-police-station-demanding-investigation-of-assault-on-a-little-girl-police-are-investigating

 

80 berša taro masakr upral o Roma ko gav Šučurova an i Polska

Ko 3 Juli 1943 berš, e Germanijake žandajra thaj asekria ale ko than Ščurova kerģe baro masakro upri ko Roma.
Sa e Roma so dzivdinena sine ki Ščurova mudarģelen.

Ki fortografia sikavdi si I prandin ko polsk gav Šučurova , kote o romane familie dživdinen sine pire komšiencar generaciencar em prandinena pe sine mađkar peste e komšiencar. Ko 1943 berš ale germaniakere askeria ko gave m khedingje 94 murđa, džuvčlja thaj čhave sa Roma. Ola sine legarde ko lokalno limoria ems are sine egzekutirime.

Dali džangjen kaj sine kerde pbuter taro 200 masakria upral  Roma an I teritoria tari teganutni okupirimi Polska , a majpakjavutne si kaj sine em pobuter masakria. Kaj o avgo lipar ki memoria bašo kerdo genocide ko europakere Roma sine kerdo ki Šučurova ko 1966 berš. Ov ačhilo sar jekhutn lipar ki sasti Euorpa saste trianda berša.

Link: https://www.romasintigenocide.eu/en/pdf-eng/szczurowa

 

Niš,Srbia: Dali i familia Uskovič sine viktimi tari diskriminacia?

I diskriminacia šaj te manifestirinel pe diferentno forme k sasitnikano dživdipa.

I diskriminacia šaj te kerel sako, šalteri, administracia , govermento , krisari, doktori, profesori,policajco.

Odova šaj ovel sakote ki buti, ki škola, ko univerziteti, hospital, stadioni, ko akti taro govermenti , ko kris, busi jali ko drom.

I diskriminacia šaj ovel direktn jail indirektn , mangle jali namangle. O forme si direktno thaj indirektno, peraviba e principenge ko jekh a jekh savale , akharin ko džovaplipa, khedipa mujal diskriminacia, notacia tari natlerancia , bilaćh tretmano, segregacia thaj mtivacia tari diskriminacia. Šaj jekh te kerel diskriminacia javereske jail grupa, biz te džanel odova.

Dali o Miljan Uskovič si viktimi tari diskriminacia, dikhen korkoro em vakeren…

Link: https://romaworld.rs/da-li-je-porodica-uskovic-bila-zrtva-diskriminacije/

Youtube:

Srbia: Skandali – Bukajrni ko butiko teleperavel sine jekhe TV legarutna thaj manglja te bikinel lake: „ Dikhe kaj si Romani em hohavela“

I TV legarutni Al Abd Vasiljevič vakerel kaj sine diskriminirimi ko pendžardo begratsk butiko , a  bukjarne teleeravena la sine upral  nacionaln funda em sine natolerantno primal late. I TV legarutni si darhiencar tari Libia ko piro FB hramoosargja akava incidenti  notacijaja kaj na kamel te trainel akale momenteske.

- Gindingjum te trainal li akale mmenteske, numa na mangljum te trainav soiske k butik dikriminiringje man em vakergje kaj sium Rmani . nane čladžavoo t eve Rom , numa te komentirine em te teleperaven manušen prekal nacinaliteto si člače ladžavo.  Hravoosarela oj kip li FB editacia.

- Geljum te kinav jekh fustani ko Butiko “13” ko bulevari Kral Aleksandar numero 38 . Valjani sine mange fustani baši miri jekh TV Reprtaža. Pučava jekhe džuvlja so kerel buti ko butik dali šaj te slikinav  fustani s si ki olende k štanbdi oj vakergja kaj našti, em me vakergjum “OK”. Oj palo odova pučlja ma savi TV emisija ka kerav  ama hljane, em kana vakergjum  anava e TV emisijakor, oj vakergja kaj lende nane len ko registar asavki TV emisia.

- Vakergjum “Me tumendar kinava sako drom fustania amma tumen na sienb mange sponzoria, me kinava mire lovencar. . Kana I legarunti ikljola sine taro butiko , lakiri kleška so tergjola sine trujal I javer koleška komentirinbgja:” Šukar vakergjan lake, dikhe deka tarni Romanei em hohavela kaj si TV legarutni, Sare keren agjaar em hohavena”

I El Abd Vasiljevič vakerel kaj kerel TV emisie bašo Turizmi em vakerel kaj lajere TV nisafiria sine ambasadoria, direktoria , dizzjakere šerutne tari but dizja ki Srbia.

- Miro dat si Libanco, em me sium but garvalsiali ko mire darhie, Te ovav da Romani so si odothe ladžavoi. Tajsa ka dikhav ko si šefi e butikoske em ka phenav kaj oleskere bukjane si but nakulturn. Taro butiko vakeren kaj nane te den nsvo kmentari akale incidenteske.

Link: https://www.blic.rs/vesti/beograd/voditeljku-jasminu-el-abd-vasiljevic-vredale-radnice-butika-u-beogradu-vidis-da-je/qzdeyvm?utm_source=facebook&utm_medium=social&utm_campaign=dino-page-p

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 323 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali

Consola de depanare Joomla!

Sesiune

Informații profil

Utilizare memorie

Interogări bază de date