Antigypsyism

Sako zalako taro hajbe šaj sine te mudarel olen: Akala si o džuvlja so sebepi o Hitler sine len majphari buti

Grupa terne džuvlja taro Trinto Rajho sako dive dživdinen sine rizikoa ko piro dživdipa sine len profesia so na kamel sine la niko. Ola sine degustatoria e hajbaske so dena sine e Hitlere, so ola majanglal probinena le sine sa so avel sine ko Fireri ko astali anglal leste, sakone čipotake te manglja neko taro o leskere dušmania te manglja te otrujnel ole.

Olenge niko na džanel sine sa dži ko 2013 berš kana i 95-beršengiri Margot Volk hulavgja piri storia e žurnalistoske taro "Spiegel". Akana si kerdi tetarsko performasi taro režiseri Michael Kolos Bruks bašo Hitlesreskere degustatorke.

O fokus si dendo ko storie dživdipaske štar džuvlenge so dživdinen sine ki jekh škola trujal e Hitlereskoro kabineto ko vakti taro Dujto lumiakoro mariba . O kompleksi arakhljovela sine ki Polska.

I drama kerel rodaripa e duripaske tari historia e Dujto lumiakere maribaske thaj rodarela i univerzalno tema tari adolesencia thaj ko riziko trujalipa. Olengere dživdipa sine pherdo momentia so darana sine pire dživdipaske, sakone rojaja so anen sine uzal piro muj , a sine em bnut dosadno buti, havlajrel o BBC. 

Paralela taro aver askereskere džanlipaja taro averengoro dživdipa olengoro dživdipa sine lokho em dosadno. Dži ko 1944 berš ki germania sine but bokhale manuša a olende sine len po trin hajba sako dive thasoske o Hitler sine vegetarijanco , thaj oleskiri dieta sine majbut taro pirindži, testenine em egzotično emiši.

E slovakiakere fašistoa kamen neve kanonia bašo socialno mediumia te šaj čhinaven pe o globe

E slovakiakoro serveri "Glob.sk" informirinela kaj o deputatoa tari "Nacionalno partia Amari Slovakia - ĽSNS, pakjana kaj e kaninikani protektiva e themake e personenge so " si len anav, čačipam thaj bariupa" akana si bastirime ko mediumia prekal o internet thaj odova trubul te ovel majlačheste thaj odoleske dena propozalo neve kanoneske.

O deputatia tari LSNS o Marijan Kotleba, Jan Keckes, Ratislav Slosir thaj Stanislav Drobni ka den propozalo ko trmape e kanoneske ko mediumia kana o Nacionalno parlamento ka ikerel bešipe ko septemvri

O resarin e kanoneske te buljarel pe o perimetar taro akanutno kanoni te šaj odothe konektirinen pe o internet servisia thaj internet portalia.

O ĽSNS si fašistikani partia legardi taro Kotleba so pakjal an o etosi ki askerskiri slovakiakiri them thaj olakere membrora.

„O globalno trendo ko elektronsko infoirmacie but sig buvljarel pe thaj praktično našti čhinavel pe. Jekh taro majinteresno em intenzivno aktiviteto ko mediumia si haberia prekal Internet" notirinen o jurisdiktia taro NSNS.

 

Link: http://www.romea.cz/en/news/world/slovak-fascists-want-to-change-laws-about-online-media-to-prevent-libel

Putardili lipar notacia bašo Holokausto e Romenge thaj Sinti ko Hodonin an Kunštatu, Čehia

Ko 20 avgusto o Muzei tari romanio kultura phravgja Lipar- notacia bašo Holokausti e Romenge thaj Sinti ko Hodonin an Kunštatu, ko regioni taro Blansko ki Moravia , kote sine locirime o agjaar anavkerdo "Romano kampo" ko vakti taro Dujto lumiakoro maripa. O putaribe sine konektirime komemoracia ko repekto premal o viktimia.

O direktori e muzeeskoro , Jana Horvatović vakergja lak sine phravde em trin performansia. Ola karakterizirinen sine arheološko arakhiba ko nekanutno "Romano kamp" ko Leti ko regiono taro Pešek ki dakšimali Bohemia , studentsko aktiviteto ki tema holokasuti thaj performanso bašo genocidi.

I lipar - notacia si tamikerdi paše 100 milionuia čehiakere krune (paše 4 milionia eura) ko thavdipa taro pandž berša taro Pedagošjo muzei ko Ј.А. Komenius ki Praga. O muzei e romane kulturake čegarel i administracia ki lokacia taro persi berš thaj kerel laćharipa odole objektoske.


Link: http://www.romea.cz/en/news/czech/memorial-to-holocaust-of-the-roma-and-sinti-opens-in-hodonin-u-kunstatu-czech-republic

Svastika - Simboli

I Svastika  (germansko: Hakenkreuz) jali sanskrit (: स्वास्तिक) — križo jekh a jekh rigencar phagle krakoncar telal pravo agol premal duj riga (卐) jali (卍).

O lafi avel taro sanskrit „svasti“, so si "šukaripe". O tajlandsko seljami phanel šakencar sar te molinen tut si le jekh a jekh dargi thaj ilustracia.

I svastika si buvleste istemalkerdo simboli tari darmitsko (hindu, buda thaj džainizmi). O hindusia but droma krasinen i svastika jekhe punktoa ko sako kvadrato. Ji India si but istemalkerdo simboli so si kotor tari devenagari abeceda. Ov si ko jekh kotor taro moderno Unikod. But droma arakhlo si ko religiakere tekstia, akharina bijavenge thaj aver. Istemalkerel pe kana si notirime desave religiozno bajrakia taro džainizmi thaj budistikane hramia an i Azia.

Isi arheološko faktiua sar forme tari svastika so datirinen taro Neoliti. Ko 1920 berš i savstika sine lendi ko neonacistoa sar kontraverzno simboli. Ko akava vakti i svastika si simboli irame sar historikani trampa taro nacizmi thaj kontra taro simboli ki Azija.

Arakhel pe ko aver da azijsko , europsko, afrikansko thaj puraneamerikansko (indijansko) kulture, sar nekanutno geometarsko motivoi thaj religiakoro simboli.

Trujal so ki Europa akava simboli šaj arakhel pe ko baro numeria spomenikia oleskiri notacia nane but kamli soske si konektirimi sar simboli tari Nacistikani Germanija.

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 228 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali