Antigypsyism

Skandali an i fundavutno shkola ko Ripanj, Srbija: "Si but romane chave?!" O jeria rodena trampe ko klasi, rodena akcia taro ministeriumi

Sar o nevo shkolako bersh startujngja, but chave si konfrontirime e phare violenciasa katar e kolege. Jekh taro baze so anela ko majbaro diskriminacia an i Srbia si o nacionalno minoritetia, thaj an o Ripanj akaja situacia cirdas i sama taro sasoitnipa.

Nameli, jekh grupa taro dada thaj deja ko OU “Vuk Karadzic” pakjana kaj isi, sar so vakerena, buteder čhave taro romano nacionaliteti ki klasa thaj roden te oven o čhave pale ko aver klasa.

O dada thaj e daja taro romane čhave vakeren kaj akava nane angluno drom so akava kerol pe thaj kaj si rasizmo thaj diskriminacia, thaj jekh rodlarno taro jekh taro sikle vakergja avri te vakergja pe o nabarabaripe so si sakodiveseskoro dživdipe bašo membrura taro nacionalno minoritetura. .

Aktivistka Janet Koko vakergja pe akaja tema ano show "Pulso tari Srbia". O gazda Milica Marković anglunes mothoda kaj e Rromane čhavorre butivar či resen ni šajipe te džan ande škole, thaj kana len godova šajipe malaven pes e diskriminacijasa.

- So znachij ke si but anda lende, sostar daran kadal dada thaj deja thaj save si kadal fördommar ando 2024 bersh? O sherutno ande kodi shkola reagulisardas mishto kana sas surprizime katar kasave komentarura. Trubul te kera buti te na kerolpe diskriminacia. Kana amen bisteras kobor si stresno thaj excitantno te kezdis e shkola, te aźukeres kaj o fakto kaj kadala ćhave arakhlje asavki situacia ko anglune divesa na ka ovel demotivirime - phenda i Janet Koko, thovindoj kaj e autoritetura musaj te phagen akava phiripe ko ćororo:

- E chachi solucia si e dada thaj e deja te na mukhen, te sicharen peske shavoren te marenpe anda pesko than. E shkolaki förvaltning si kodo so site phenel ke kado naj mishto, thaj naturligtvis trobuj o utbildningsdepartementet te protektulij odole studenton.

Link: https://www.kurir.rs/vesti/drustvo/4436198/roditelji-iz-ripnja-uputili-uzasavajuce-zahteve-u-odeljenju-ima-previse-roma

Youtube-

Kanonea na ka mukhel diskriminacia kana formirinen pe klasia ande shkole. Segregacia taro romane čhave ko OU "Gjorgji Sugarev" ko Bitola

Ki fundoni škola "Gjorgi Sugarev" ani Bitola sikljovena 558 Roma, a numa 55 Makedonia. Ande shkola si jek baro kotor anda le klassi pure romane, thaj le kaver studentura kaj trajin ande kado than ande kadi shkola si ramosarde ande kaver elementarni shkoli krujal o foro. O problemo si but berśa, thaj ko Decembro 2022, Evropaki Kris vaś Manuśkane hakaja kerdas decizia mamuj o OU "Gjorgi Sugarev" thaj o OU "Goce Delchev" kotar o Shtip kaj von phagerde e ćhavorrenqo hakaj te na kerel pes diskriminacia ande relacia lenqe hakajenca ki edukacia, odolesqe pal-i kadaja segregacia dine śajutne śajutnimata an-i suma 1.200 eura vaś 38 afektime familie, vaj jekh totalo 45.600 eura vaś e duj śkòle.

Ko avgusto akava berš, o Bazikano Civilno Krisi ano Skopje arakhlja krisakere verdiktija kaj o, Ministeriumi baši Edukacija thaj Sciencia, Ministeriumi baši Buti thaj Socialno Politika, Ministeriumi bašo Sastipe, Themesko Edukacijako Inspekcija (DPI), o Komuna Bitola thaj Komuna Shtip, kergje diskriminacia upral čhave – Roma ano edukaciako procesi. Katar sa e dokazia save si dine katar o Helsinki Komiteto pala Manušikane Hakaja sar krisaripe, o Kriso arakhlja kaj ando specifično kazo, e segregacija e Romane čhavorrengi sas kerdini ande edukacijako proceso, ande drom sar formirisarde pes e klasura ande “Gjorgji Sugarev”. OOU ande Bitola thaj "Goce Delchev" ande Shtip, sar vi na-adekvatno bičhalipe e romane čhavorengo ande edukaciake institucie save si kerdine pala studentura saven si intelektualno disabiliteto. I kris arakhlja kaj o krisarde kerde diskriminacia (segregirisarde) e romane ćhaven pe akala droma: o Guverno, o Ministeriumo vaś edukacia, i Komuna Bitola thaj i Komuna Shtip na kerde buti, kodo si, von naśti te len buti, kodo si, na resle te keren aktivitetija te aranžirinen i metoda taro rezoniribe, te šaj te nakhen šajipe segregacijako iklipe e romane čhavengo taro kolega taro makedonija thaj aver nacionalitetia.

Federalno Agencia mujal diskriminacia publicirinel o menadžmentosko raporto "Diskriminacia an I Germania".

O Federalno Komisari mujal o Antiziganismo kerel kritika pe o Antiziganismo ande sa e thana e dzivdipasko

Nevo publikuime menadžmentosko raporto "Diskriminacia ande Njamco" katar Federalno Anti-Diskriminaciaki Agencia sikavel o buxljaripe katar ververutne forme diskriminaciake ande Njamcisko societeto thaj birokratsko institucie. Partikularno atencija si dini sar e egzistuime konsultativne strukture si hasnime thaj sar von šaj te lačharen pes.

Sar o Federalno Gavermentosko Komisari mamuj o Antiziganizmo, o Dr. O Mehmet Daimagüler akcentirinel kaj sakova diskusia vash o anti-Ciganizmo kerel pe upral o fundo kotar o nacionalno socialistikano genocido. I diskriminacija ande paše sa e thana e dživipnaske si panda kotor katar e socijalno norma thaj e realiteta katar o dživipen bute Sintengo thaj Rromenđe. Diskriminacia katar e themeske institucie si partikularno problemo ande kava konteksto - specialo kontra kava fundo, si rekomenduime jekh amandmano pala Generalo Egalutno Tretmano Zakono (AGG) thaj lesko vazdipe pe themeske institucie si but vrama palal.

Link: https://zentralrat.sintiundroma.de/antidiskriminierungsstelle-des-bundes-veroeffentlicht-lagebericht-diskriminierung-in-deutschland/

Jekh nevi scienciaki buti ki negacia kotar o genocido upral o Roma - lil kotar o Dr. Vladimir Umeljic

An-i odoja scienci-rodipnaskiri buti, publicisardi an-i savi publikacie katar o IK Prometheus thaj Arhìvo la Vojvodinake, ani-i leski prezentacia, pašal o autoro, vakerde vi Dr. Nebojsa Kuzmanović thaj o Zoran Kolundžija.

O autor e recenziako, o akademiko prof. Dr. Rajko Djuric vakergja kaj o Umeljic sukcesno mothavela o dehumaniziribe e viktimengo kotar o Romano avindipe, astarindoj taro inicijalno, permanentno thaj intenzivno, dži ko relativiziribe thaj dži ko nakhavipe e genocidesko mamuj o Roma, so sar regulo si utilizirimo kotar o reprezententia taro " Auschwitz lie" ".

O Umeljic-esko rodipe inkrel sa e esencijalne elementura katar e scienciaki rodimaski buti. Ramosardo si ano konformipe thaj ano duho e principosko: i historija si phangli ko akanutnipe, isi la pire supozicije ko nakhlo vakti, thaj olengere konsekvence sikavena ko avutnipe – akcentirinela o akademiko Djuric.

Link: https://www.novosti.rs/c/kultura/vesti/1405541/poricanju-genocida-nad-romima-prometeju-predstavljanje-knjige-vladimira-umeljica

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 648 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali

Consola de depanare Joomla!

Sesiune

Informații profil

Utilizare memorie

Interogări bază de date