Antigypsyism

Prerov, Čehia: O incidenti ko masek juli maškar romane thaj ukrainsko terne čhavev sine verbalno bizi šastra, i policia dengja le ki došperavipaskiri komisia

I policia akava akti dengja le ko ofisoa e dizjake ki birokratsko pprocedura te šaj keren akti akale kotoreske. O incidenti k odva vakti kergja tenzie ki diz em pherdo roma  lokalno dizutne ale ko policiakoro stasioni te protestirinen akale akteske.

I policia ko jekh lelja aktiviteto em soske buvljaren pe sine hohavne informacie  taro lokalnoi dizutne ko social netvorko . O konflikti maskar akala duj tikne grupe sine ko lokalno ploštadi ki diz Prerov ko 10 juli.

O rodaripa sikavgja kaj akava incidenti primal I polcia nane serioozno em phanlja akava akti  em dengja salde akti sar verbalno teleperaviba o sadživdipa maškar o manuša. „Akale akteske kergja pe rodaria em operacia  upral notirimo akti em akana si kategoririzirime sar došperavipaskoro akti sar civilnikano sadživdipa.

Konstatirime si kaj  duj tikne grupe maškar peste verbalno kergje atako. Nane zojrakerdo sar so  vakerena neko kaj sine istemalkerdo em šastra , jail čhurika. Sa o faktia akale akteske sine evidentirime em o materiali si bičhavdo ko administrativno ofisi  ki diz Prerov so ka kerel buti akale aktrea prekal olakere kanonia” editirime sine  tari Zajicova ki web rig tariu policija akala divesa.

Link: https://romea.cz/en/czech-republic/prerov-czech-republic-july-incident-between-romani-and-ukrainian-children-was-verbal-and-involved-no-weapons-police-have-transferred-it-to-the-misdemeanor-commissio

Prekal dendo dopherdo akti taro ERRC , sebepi o atako upral i romani jekhin ko Turekovac, o Učo kriso ko Leskovac ka procesirinel došperavipaskoro akti

Sar džovapi an I reakcia taro Europakoro Centro bašo Romane niamia – ERRC,  Učo kriso an o Leskovac irangja I decizia ki konekcia tari karakterizacia e akteske bašo atako upral o Roma ko Turekovac so sine kerdo taro starti e masekoske april akava berš.

Pal dva e pliciakor ofis ko Leskovac vakergja kaj ko 11 april akava berš policajcia tar stasiono ko Leskovac  sine notirime kaj si kerdo zijani tar napendžarde persone so frden sine bara  thaj khuven sine ko udara ko khera, iklile kergje lafi e romencar, informiringje e Učo kriso so konstatiringja kaj si akava došperavipaskro akti so šaj privatno te del pe kriseskoro akti.

Sar so sine vakerdo tegani taro policiakro ofisi an  Leskovac  o policajcia majdorigutne aktivitetea identifikujngje jekh 29 beršengere manuše , thaj pandž terne 19 beršengere manuša kaske kergje konsiliarno aktia prekal  Kanoni.

Pali akaja andi decizia o Kriso , o ERRC dengja prestavka dži ko majučo kriso ko Beograd , ki konekcia sar trubul te kerel  buti o Učo kriso an o Leskovac  e aktea so ulo ko 11 aprili 2023 berš ko gav Turekovac.

Link: https://rominfomedia.rs/2023/08/22/evropski-centar-za-prava-roma-napad-na-rome-u-turekovcu-ucinjeno-iz-mrznje-zbog-nacionalne-pripadnosti-osnovno-javno-tuzilastvo-promenilo-odluku-napadace-ce-ipak-krivicno-goniti/

Olomouc, Čehia: Phanel pe o rezidentalno hoteli an o centro e dizjake, kaj ka džan o Roma so bešen odori?

Dži ko agora kale masekoske , o rezidentnoo hotelo so si an o drom Riegrova an o Olomouc, Čehia ka phanljol kote angleder sine kher bašo ppaše 135 manuđa, majbut olendar Roma, kote kotor lender odori dživdinen deceniencar. O gazda e objekteskro planirinela te kerel rekonstrukcia em te kerel le sar komercialno objekto.

I diz notirinela kaj kerel kolaboracia e NVO sektorea thaj avere rezidentno hotelencar te paj del suporto e personenge so trubul te oven akomodime odothe. Numa nekobor džene so trubul te oven  dislocirime odothare vakerena kaj I diz na kerel but angažmani akale situaciake.

O rezidentn hotelo so si an I historikani lokacia taro Olomouc lungo vakti sine faktori kote taro avera dizutne resena sine reakcie kaj o manuša so dživdinena odothe keren bare problemoa. Ola notirinen kaj odola manuša marena pe, keren konfliktoa, frdena gunoja  ko paše objektia.

Premal  manuša so dživdinena sine ko odova hotelo vakerena kaj I diz na kerel but angažmani te šaj faisalkerel akaja situacia. “ Ola kamen o hoteli akana te phanen le em te mukhen e manušen em e čhaven te ačhon pe droma. Soske I diz na organizirinela khanči amenge so siam akate sasto amaro dživdipa?“ pučela I Nataša Gabrova, romni so dživdinela odothe ko dendo intervju e radiodifuzereske Čehiakoro radio, kote majpakjavutne ka džač špire čhavea te dživdinel ko Brno, so si 80 kilometria majdur ko diferentno administrativno region.

Link: https://romea.cz/en/czech-republic/olomouc-czech-republic-residential-hotel-in-city-center-closing-where-will-the-romani-tenants-go-next

 

Dehran Muratov „Civil„: Nacionalistikane narativia: Ko than sar heroia, o Roma ko Karpalak mule te šaj te “kinen peske grasta”

O stereotipoa thaj diskriminacia premal o Roma panda si dživde an o makedonikane mediumia. Jekh taro dola egzamplia si o akti ko “bikhereskere Rma so thargje I phurt ko Ist Gejt”.

Kotor taro mediumia editiringje I “informacia” kaj ko than Karpalak ko autodrumo Tetovo – Skopje maškar o deš mule askeria taro Prilepsko regioni so sine mudarde k knflikto ko 2001 berš , sine thaj  Erdvan Šabanoski thaj Vebi Rušitoski. Numa diferencijaja taro mudarde Makedoncoa, o duj Roma taro Prilep la plo dživdipa dengje  te šaj “kinen grasta te šaj anen kašta taro plaina”

Nane autori akale “pharavdeileskiri” ki funda nacionalistikani koonstatacia, kaj o Erdvan thaj o Vebi po dživdia na dengje pire themake, numa te šaj kinen peske grasta!. Akaja “informacia” si editirime persi berš , numa nesave mediumia palem editiringje ola em akava berš.

„O Erdovan barabutne pire džamutrea o Vebi Rušitoski mobiliziringje pe bašo makedonikan askeri. E lovencar mangle te kinen peskegrasta em te keren buti an I veš , te šaj anen kašta tari plain em agjaar te šaj te arakhen peske egzistencia” tergjol ko teksti ko pobuter makedonikane mediumia . O stereotipoa thaj diskriminacia premal o Roma panda si dživde an o makedonikane mediumia.

Ko 16 maj ko web sajto tari TV Telma editirimi si informacia koote tergjoola “Rma s si bizo khera  thargje I phurt kaj  Ist Gejt?“ trujal so dži ko odova momenti na sine oficialno informacia soske uli akaja bari jag.

Akaja informacia pal odova si koregirime tari TV Telma thaj ak avdive rodel pe olengor sajti jail k Gogle rodaripa ka arakhel pe I informacia s hramonjela: „Grupa manuša biz khera thargje I phurt ko Ist Gejt?“. Numa trujal o korekcie, numa o link ačhili angleder dende informacijaja.

Paše palo trin masekoa o rodaripa si ko thavdipa. Thaj panda nadžanela pe sostar uli akaja bari jag ki phurt “Belasica”.

Sa dži kote an o mediumia isi stereotipoa thaj diskriminacia primal o Roma , “dživdinen telal I phurt”, “čorena kašta”, “ kinena thaj maltretirinena grasten” ka ovel amen da natolerantnoo retorika.

Link: https://civilmedia.mk/natsionalistichki-narativi-namesto-kako-heroi-romite-na-karpalak-zaginaa-za-da-kupat-koni/

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 126 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali