Socijala

Bugaria: Roma humanitarno nevikergje e čhavorikano hospitali

An i diz Sredets ki Bugaria beršencar si aktivno i protestansko khangiri so e minjoritetonge dela suporto an i majlokhi integracia ko sasoitnipa. I khangiri si aktivno thasj ki diz kote i diz na del but love, a o NGO sektori si le hari love ola keren suporto.

Ki diz Serdets ko purabpaščim e Bugariake paše 20 Roma akala divesa kergje buti ki rekonstrukcia e Čhavorikane hospitaleske odolea so kingje materiali taro pire love. Ola si kotor tari protestansko khangiri tari akaja diz. O Jordan Atanasov pastoro akale khangirake vakerel kotar avili akaja idea.

-Ko agor e masekoske maj miri amalin medicinsko personalo akhargja man kaj rodela man o doktori te kerel mancar lafi. Ov vakergja dali šaj arakhav teren manušen so ka lepinen pločke ko čhavoriko hospitalo ko hospitaleskere apartamnoa.

Numa o hospitalo saste sine ko but bulačhi situacia pa angjem decizia te akahara panda aver roma em džuvlja te keren buti te šaj kera sasti rekonstrukcia - vakerel o pastoro Atanasov.

 

O Profesori an o Njujorško univerziteto, Alon Ben Meir: I diskriminacia upral o Roma si bari ladž e Europake!

– Generalno i natolerancia thaj antipatia mujal o Roma ko Balkani thaj Europa bibahtake si andre an i psiha thaj kulturakere orientacie.
Akalea salde šaj definirinel pe i reakcia nekobor terne manušengiri ko centro e kosovake so na kergje rakcia ko atako upral jekh terni Romani džuvli, thaj ni jekh na gelo te del suporto e atakujme personake, vakerel o profesori taro Njujorško universiteto Alon Ben Meir akcentiribaja o akana sig kerdo incidento ko Kosovo.
Pobuter olendar ka pučen pe soske e europakere govermentoa na len konsekvence te čhinavel akaja forma atakoa akcentea ko thema so kamen te integririnen pe an i EU.
– Sar europakere thema na mukhen diskriminacia mujal i romani jekhin, akaja populacia arakhel pe panda barierencar an ie dukacia, sastipaskiriu protektiva thaj ki eliminacia an i berza bukjake - tergjol an o hramosardo teksto kaskoro autori si o Ben Meir thaj editirime an o protali Value Walk.


Link: http://www.portal-udar.net/ben-meir-profesor-na-nyu-univerzitetu-diskriminacija-roma-je-sramota-za-evropu/

Ko pervazia e IRU Parlamentarno sesiake - Trinto Naučno simpoziumo e Holokaustoske ki tema: " O Romano Hlokausto. I bibaht thaj o čačipa e Romane getoenge"

Ko vatki taro Dujto lumiakoro mariba ko Romano Holokausti sine likvidirime paše 1.2 milionia Roma.

I germania ko 1982 berš athingja o Holokasuto upral o Roma so panda hošinena odova o Roma sar konsekvenca.

I bibaht thaj o dukha si panda friško o ratvarina ko badani e lumiake so okola so ačhile dživde ko Romano Holokausto panda hošinen odoja diskriminacia.

Ko trinto Naučno Simpoziumi e "Romano Holokausot - i Bibnaht thaj o čačipa e Romane getoenge " ko pervazia e Parlamentarno IRU sesiake ki akaja tema ka diskutirinen but pendžarde thaj oficialno manuđa so džanen akaja problematika.

Prekal pire presentacie em džanlipa ka hulaven odola momentia o: Dr Rajko Djurič tari Srbia, Rutko Kawčinski tari Germania, Nadežda Demeter tari rusko federacia, Igor Cvetkovski taro IOM, o Bari Fišer USA, o Dr Frank reppenhagen tari germania em but avera.

Majbut o akcento ka ovel ikerdo ji baza kote sine getoa e Romenge thaj kote dživdinen sine em keren sine buti te šaj ikavena peske hajbaske e familiake. O akcento ka ovel čhivde ko getia kote sine Roma kko thana tari Ex Jugoslavia thaj odolea analogno te athinel pe i bibaht akale Romenge tari akaja teritoria ko vakti kana o germansko penzisko kriso negirinela akala faktia em informacie.

 

Misteria ki Istra: Kaj si o baro numero Roma tari Pula thaj Vodnjan?

O roma so si ko Vodnjan, tikno than trujal i Pula kote olengiri jekhin sine majzorali em majbari ki Istra saste našavdili. Nekanutno šerutno kurko ko centro e dizjake thaj o drom pendžardo srat Trgovačko, sine than kote kheden pe sine baro numero manuša, khelen sine, lafikeren sine em sako drom sine pherdo, akana nane manuša. Odothe sine em Romane čhavenge garteni.

Avdibve odothe nane niko, o garteni si phanle. Kaj si o manuša so angleder štar berša sine pherdo a akana nane niko?

Pobuter olemdar vakeren kaj i Kroacia sar khuvgja ko EU, gele avri te šaj te ovel len majlačhi egzistencia em dživdipa.

-Oja čače akan si but hrai. Kana sium sine direktori ki akaja škola sine pobuter taro 50 Romane sikle čhave. A akana si hari pobuter taro 10. Kobor so si mange pendžardo majbut olendar gele ki germania em francia. - vakerel o diurektori e školake ko Vodnjan o Korado Giraldo.

Aso o informacie taro pobuter Romane NGO ko akava regioni angleder 7-8 berša gejnel sine pobuter taro 500 Roma, a akana olengoro numero si hari paše dži ko 150 Roma.

Link: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/misterij-u-istri-gdje-su-nestali-mnogobrojni-romi-iz-pule-i-vodnjana-nekada-je-njihova-zajednica-bila-jedna-od-najacih-a-danas-ih-gotovo-i-nema/7190244/

 

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 136 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali

Consola de depanare Joomla!

Sesiune

Informații profil

Utilizare memorie

Interogări bază de date