Socijala

E themakoro ofisi baši statistika palem editiringja Konkursi ko alusar reonsko popišuvačia ko Popis taro dizutne 2021, ko popisno reonia kote nane but popišuvačia. O konkursi si taro 18 dži ko 20 marti 2021 berš. O konkursi šaj te arakhel pe ko akava link

E themakoro ofisi baši statistika palem editiringja KOnkursi ko alusar reonsko popišuvačia ko Popis taro dizutne 2021, ko popisno reonia kote nane but popišuvačia. O konkursi si taro 18 dži ko 20 marti 2021 berš. O konkursi šaj te arakhel pe ko akava linko https://popis2021.stat.gov.mk/konkursi/DopolnitelenKonkursZaPopisuvaci_3_mk.pdf.

Apelirinel pe dži ko sa zainteresirime persone te javinen pe ko konkursi odolea so ka keren kreacia ko piro avutbnipa . Učo prioriteto ko Themakoro ofiso baši statistika trujal sukcesiali implementacia akale importamtmo statistikane operaciake a olakoro siguritetno implementacia taro sastipaskoro aspektio . Džanaja kaj aso respektiriba ko Protokoli e preventivno konsekvence ki implementacia e Popiseske so šaj arakhel pe ko akava linko  http ://popis2021.stat.gov.mk/Upatstva/Covi19Protokol_mk.pdf,  

Ko jekh o angažirime persone ka resen lačho pukjiba so si iskalkulirime upral i funda tari dendi metodologia. Panda jekh drom potencirime si kaj o Popis taro dizutne m kherutne em apartmania 2021 berš si importantno e avutnipase e Republika Utarali Makedonia

Em savoren si len barabutno džovaplipa oleskere sukcesiale implementaciake vakerel pe ki vaktavin taro Themakoro Ofiso baši Satistika ki piri web rog. Taro barabutno 50 renia valjani panda 1.600 kandidatia bašo popis kooestar 20 romane.

Ko Ohrid 7, Aerodrom 3, Karpoš 3, Centar 3, Butel 2, Čair 1 thaj Veles 1.

 

Link: https://popis2021.stat.gov.mk/%D0%9D%D0%B0%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8/%D0%9F%D0%BE%D0%B2%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%BD%D0%B0-

E Čehiakiri televizia notiringja kaj o deputati panda kerel biznis e majčorolencar em lel renta taro Roma e naadptirime apartmanenge soske nane kaj te džan averte

E čehiakoro deputati o Lubomir Volni majdodorga profitirinel ko dumo e majčorolenge ko Roma ko lokaliteti ki diz Ostrava - Pzivos kote si le duj zgrade so nane lačhe šartencar dživdipaske. Ko momenti ov irangja i sama pi peste kana na respektirinel sine o sastipaskere protokoloa soske na legarel sine maska a paradksalno si kaj ulo mediumsko čeren maškar okola persone so na mangen te lagren o maske but Roma so dengje le motivacie em rekal o FB socialno netvorkom angleder duj berša kana o deputati dela sine antvortia ko kritike kaj kerel eksplotacia e manušenge bašo piro profito daravinaja kaj ka čhudel olen ko droma kole Romen so ka reagirinen. Odova sine leskoro antvorto kana sine pučlo taro čurnalisti o Martin Mikule ki programa e čehiakere televiziake „168 časia“.

O Mikule konstantno pučela sine e deputate dali ladžala so rentinel asavke apartmania so si len apsolutno substanbdardno šartia akale Romenge “ Tu sar žurnalisti ko radiodifuzno serviso te pčljan man panda jekh drom dali me ladava so rentinava asavke apartmania m a na dali ola ruminena me apartmanoa , nane pobut te dav antvorita ko tire pučiba em ka čhinavav o kontraktia olencar baši renta e apartmanenge, a odoleske ka ove došalo tu” vakergja o deputato anglal o kamere, kote so o žurnalisti vakergja kaj o Volni istemalkerel e Romen sar “dživdi barikada”

 

.Link: http://www.romea.cz/en/news/czech/czech-tv-finds-mp-is-still-a-landlord-trafficking-in-poverty-overcharging-romani-tenants-for-squalid-properties-who-have

E Europakiri komisia angja propozalo te implementirinen pe Covid pasportoa te šaj tromale dromaren ko thema tari EU

E Europakiri Komisia dengja propozalo te keren pe sertifikatoa tari vakcnacia kote so 450 milionia dizutne tari Europakiri Unia ka šaj tromale te dromaren ko 27.ta thema membria ki EU akava nilaj. O plani si kote ka kerel pe diskusia ko samiti e liderenge tari EU o kurko so avelate šaj keren pe agjaar anavkerde Covid pasportoa so ka lokharel o dromaripa ko thema membria tari EU maškar peste.  Akale temake diskutirinel pe sine kurkencar em alo dži ko hulavipa mšakr o membria, I idiea majzorale propagirinen sine okola thema taro ekonomikani karanat tarp turizmi sar so si i Grcia, Špania thaj Portugalia resarinaja so kana ka khuven ki them te na kerel pe lenge testia em karantini, Avere rigatar o diskusie sar so si i Francia em Germania so vakeren kaj si but rano te anen pe asavke pasportos soske notirinen len sar diskriminatorsko soske buteder dizutne tari EU panda nane len vakcine mujal o Covid 19. O nevo dokumento ka ovel le anav sar Digitalno green sertifikato em bilovengoro ka ovel len sa o themutne tari EU so ka sikaven sar fakti dokumenti kaj si len vakcina mujal o Covid 19  em okola so si len negativno testi jali sine angleder nasvale taro virusi.

O terne Roma majodoriga si ko margine: Salde štar taro deš agorkerena maškarutni edukacia

I fundavno em maškarutni edukacia si kanonikani ki Makedonia ama ko romane mahale salde 75% taro čhave aso o beršalipa chidena ki školako avgo klasim a pohari taro 60% džana ko 6 kalso fundavno škola, a paše 30% hramosaren pe ki maškarutni škola. Biačhe si em o informacie tari Berza bukjake. Tari NGO “Romaversitas” notiringje but angleder kaj buteder čhave na hramosarena pe ki škola em direktno dena suporto te iranen pe ko edukaciakoro proceso. Majanglal startujngje stipendiencar ki uči edukaciam palo odova 100 čhave taro maškarutne škole stipendiencar, sar tutoria em konislia te keren kariarno sukcesi. O “Romaverzitas” keren opservacia ki maškaruto edukacia te ovel olen praktika. Salde 36,9% taro Roma resen te len diploma kaj agorkergje maškarutni škol, Jali taro 100 čhave o V kalsi ka agrkeren paše 79 čhave. Kotor olendar na džana majodoriga ko edukaciakoro procesi em o kompletno fundavni edukacia agorkerena la salde 56 čhave taro 100. Ki maškarutni edukacia džana sare okola so ka agorkeren i fundavn edukacia, em i diploma tari maškarutni škola ka resen salde 37 čhave taro 100. Ki baza tari Agencia bukjake salde o 2020 berš sar Roma so rodena buti si registririme 14 208 Roma. Kerdo paralela e aver majtikne etnikane jekhinencar o Roma si majbaro numero bizi butu trujal so aso agorutno popisi ola nane majbaronumero etnikani jekhin , Sar teleperavdi grupa o Roma kvalifikujnen pe bašo Operativno plani aktivno programencar bašo bukjarnipa ki Agencia bašo bukjarnipa.

Link: https://360stepeni.mk/video-mladite-romi-i-natamu-na-marginite-samo-chetvoritsa-od-deset-zavrshuvaat-sredno-obrazovanie/

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 447 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali