Kultura

Romani Chib: Purt dzi ko amaro avutnipaskoro jekhipe ko podelimo sveto

Ko burno more e sovremeno globalno politikake, i romani chib prestavinela otporno mosti kova so povrzinela amaro barvalo kulturakoro nasledstvo, slavinela amaro identiteti em vazdela nezapirlivo motori kova gurinela amen dzi ko obedinimo em dinamicno avutnipe ko podelimo sveto. E Sumnaleskoro dive e romane chibjakoro, sekova 5to noemvri, potsetinela amen ko transcedentalno shuzipe e chibjakoro em i kljucno uloga so akaja simbolicno chib khelela la ko arakhibe e romane kulturno thaj politicko identiteteskz. I Romani chib opfatinela amaro kolektivno identiteti, barvali istorija, o hor tradicije em i zaednicko svest. Adava nakhavela o lafija, prestavibaja amaro hor phanlipe e romane nasledstvoja.

Ki politika, i romani chib sluzinela sar mokno instrumenti. Preku late artikulirinaja amare iskustvija, sniminaja i burno istorija em daja hango (glaso) bashi amari politicko svest.

O arakhibe e romane chibjakoro nane ogranicimo samo ko oblast taro kulturakoro nasledstvo ; adaja tani amari odlucibaskiri politicko izjava. Proslava e chibjakere identiteteske, naglasinela amaro rodibe bashi pravo taro samoopredelibe. Ko akava nacin, amaro prkos protiv o kosibe taro amaro kulturno nasledstvo odekninela em zoraleste oblikujnela o tek tari amari zaednicko sudbina. Ko jek globalno milje kova postojano razvijnela pes, amari chib predizvikinela pes sar simboli e kulturno avtonomijake. Adava i bedem protiv i nemilosrdno plima taro avrune pritisokija kola pokushinena te homogenizirinen em asimilirinen pes. O akharibe bashi standardizirimi , unificirimi romani chib tano svedoshtvo bashi amari kolektivno politicko ambicija. Amari jekhutni chib dzala po dur tari obicno langvisticko pogodnost ; pojavinela pes sar zoralo instrumenti ko politicko arsenali amare nacijake. Adava odekninela sar khedibaskiri pishta (vika), zoralibaja amaro kolektivno hango ki scena tari globalno geopolitika. Amari chib zojrarela o politicko identiteti, obedinibaja amare manushen ko buvlo sveto, negujbaja hor custvo taro solidarnost em povrzibaja amare aspiracije bashi zaednicko avutnipe.

O slavibe e romane chibjake tano pobuter taro nostalgicno vozbudibe ; prestavinela silno cini bashi politicko otpor. O analija amare istorijakere anena rane tari diskriminacija, iskljuchibe em ne-iskazliva uzasija taro masovna zlostostrvija. O arakhibe amare chibjakoro tani reshitelno deklaracija protiv akala istoriska nepravde. Adava i pocit ko neskrotlivo duho amare narodoskoro, himna amare jehipaske te ova zamolcime em nepokoleblivo tvrdibe amare politicko prisustvoske ko sveto kova but cesto cidela pe jakha taro romane glasija. Ki era narushimi zazivibaja e etno-nacionalizmoske, arakhibe e romane chibjake lela i uloga bashi vitalno politicko strategija. Adava i cuvari, kova so arakhela o bastioni amare kulturake, amaro identiteti em bashi amare politicka pravija. Amari chib tani but pobuter taro sredstvo bashi izrazibe ; sluzinela sar aorta amare politicko identiteske ; i osnova amare kolektivno idninake, simboliziribaja amaro neumorno strmez bashi politicko suvereniteti, kulturno napredok em zojraribe bashi o jekhutnipe amare narodoske.

Ko sveto kote so pobuter pendzarela pes i vrednost taro pobuterchibjanipe (multi jaznicnost), i romani chib tani zoralo stubo e politicko silake ko Roma. Ovela instrumenti preku koleste prenesinaja amaro narativi, amari borba em zastapibe amare pravonge ki megjunarodno scena. Mashkar adava, oj pretvorinela pes ko mokno diplomatsko alati, kova ovozmozinela te ukljucina amen ko megjunarodna dijalogija em te pregovorina bashi amare pravija em interesija. Ki bari scena e megjunarodno politikake, i romani chibe delujnela sar potpora, ovozmozibaja amenge kohezivno narativi em potiknibaja oset tari megjunarodno solidarnost mashkar o Roma buvleste ko sveto. Ko so pobuter mashkar peste phanlo em mashkar peste zavisno sveto kova borinela pes nepredvidime globalno predizvikoncar, amari chib prevzeminela i uloga sar chib e idninakiri. Adava nane samo chibjakoro resursi ; adava i politicko prednost so naglasinela amari podgotvenost aktivno te ucestvina ko globalna dijalogija, te nudina unikatna perspektive ko rodibe taro globalna reshenija.

Ki era kolate i globalno politika tani cesto tela ko vlijanie e vojno silake em ko vlijanie e ekonomijake, i vaznost e chibjake, osobeno e romane chibjake, nashti potceninla pes. Pali anglisko, globalno lingva franka, i romani chib tani jek taro naj zorale politicka chibja. I mok amare lafengiri tani amari sila, a amari chib sluzinela sar odlicno primer bashi adaja sila. Akava ne-nasilno em univerzalno dostapno instrumenti nakhavela o granice, sozdajnela veza em zojrarela o politicko vlijanie amare narodoskoro.

Sar zakljucok, dzi kote dvizinaja amen mashkar o slozena, em cesto turbulentna pajna e sovremeno globalno politikake, amari chib prestavinela kulturno em politicko imperativ dzi ki obedinimi em dinamicno idnina ko podelimo sveto. Adaleske mora te iskoristina i sila amare chibjakiri sar vitalno instrumenti bashi amaro kulturno em politicko napredok. Samo aghar shaj ovaja obedineto em kohezivno zaednica, phanli zaednicko nasledstvoja, barikanipe bashi amaro identieti em i sila amare kolektivno glasoske.

Tumaro Mensur Haliti !

Link: https://roma-news.com/romani-chib-purt-dzi-ko-amaro-avutnipaskoro-jekhipe-ko-podelimo-sveto?fbclid=IwAR19VleTAJNAgxn-8QaFe07pOMfWBgmgiA1BlTCozEvp1hG_-d20zlMa94U

 

Ko 6 Novembro ko Filološko fakulteti ko Skoopje, o RDICM thaj o Netvorko bašo sistemsko faisalia ka notirinel o Internacionalno dive e Romane čhibjake 5-to Novembro

Kana o UNESKO havljargja o 5 Novembro sar Internacionalno dive e Romane čhibjake ko 2015 berš, a taro 2018 berš , 16 thema  membria ko Konsilo e Europakoro verifikujngje i  romani čhib sar minjoritetengiri čhib prekal Europakiri povelba bašo regioonalno thaj minjoritetengere čhiba, akava dive notirinela pe ko majbaro kotor an i Europa thaj i lumia.

Ko dola pervazia thaj i R.Utarali Makedonia pobuter aktivitetencar notirinela akava dive.  Jekh olendar si ki organizacia taro RDICM thaj o Netvorko sistemsko thaj savakteskere faisalia e Romane jekhinake an i Utarali Makedonia , suportoa taro makedonikano goveremnti  ka notirinen akava  dive ko 6 Noemvri Palokurko  startoa taro 10 o časo.

O notiribe ka overl k Filološko fakulteti „Blaže Koneski“ ko Skopje.

Prekal o organizatoria ko akava akti piro lafikeriba ka ovel uće reprezentoa taro makedonikano govermenti, taro parlamenti , nekobor ministeriumia, reprezentoa taro učeedukkaciakere institucie thaj avera. Invitacie si em bašo diplomatdsko kor em but aver sar so si o NGO sektoro, političko partie thaj avera.

Ka ikerel pe tikno historikano notacia vaš akava dive thaj akademsko časi an i tema: „ Progresia e Rmane čhibjake thaj literatura“. O organizatori ka kerel em performansi banerencar em ilustracie bašo historikano momentia akale diveseske. Ko agor ko jekh ka den pe Plakete bašo institucie em individualcia so kergje arakhiba e Romane čhibjake. O moto akaleberšeskoro notiribe e 5 Noemvri si: I Romani čhib, darhi e romane identeteske“

Organizirimo si o avgo artikano performanso fotografie thaj biografie taro „Romane partizania“ taro autori m-r Daniel Petrovski

Avdive an i FŠ „Brakja Ramiz thaj Hamid“ ko Šuto Orizari anglal baro numero misafiria sine prezentirime o performanso „Romane partizania“.  O performanso „Romane Partizania“ si autorsko kotor taro m-r Daniel Petrovski doktoranto ko Instituti bašo folklori „Marko Cepenkov“ ko Skopje. O performanso fokusiringja pe ko partizansko aktiviteto an i Makedonia thaj lejbe than e Romengoro ki oleste ko vakti taro Dujto Lumiakoro Maripa.

O partizansko aktiviteto sine sar kontraikerin thaj uštipa mujal o nacizmi thaj fašizmi an i Eeuroa. Aso o kerdo rodaripa , majhari 200 partizania Roma lele than ko akava mariba ko vakti tari Jugoslavia. Ko akava performansi si notirime salde jekh tikno kotor taro romane partizania kote šaj sine te arakhel pe desavi notacia . Sikavde si informacie taro 50 romane partizania taro Skopje, Kumanovo, Berovo, Pehčevo, gav Crnik, Prilep thaj Bitola. Ko aver divesa akava performansi ka ovel prezentirime ko ploštadi e komuna Šuto Orizari ko 26.10.2023, ko 07.11. ki Topaana ko Skopje , a taro 13 dži ko 17 Novembro ko Muzei e Makedoniakoro ko Skopje. Organizatori akale performansoske si i Asociacia „Romano Ilo“ taro Skopje

 

Ki jag taro konflikti ki Palestina jekh taro organizacie so funkcionirinel e Palestinsko Romenge – Domari si i Asociacia e Romengiri Domari an o Erusalim

I Asociacia e Romengirii - Domari  an o Erusalim si fundirime k 1999 berš thaj si jekhutni organizacia an o Erusalim so kerel suporto e Romenge – Domamri. I Asociacia kerel aktiviteto an o nivel taro grasrut te kerel socialno, kuulturakere thaj  edukaciakere umalja akale minjoriteteske so lungo vakti si diskriminirimi, teleperavdi em čoroli  sar pobuter Roma an I Europa da. O fokusai si ko džuvlja em čhave , I Asociacia arakhela modalitetoa  te del tutorstvo ko škole, stručnoo praktika e džuvlenge thaj kursia em edukacia barenge. O Domaria k Paše Purab thaj Utarali Afrika  resle ko  regioni pali lengiri migracia tari India  ko nekobor migracionoo periodia. Ki Palestina o Domaria šaj te arakhen pe ki Paščimali kinara thaj ki Kustik Gaza. Ko Erusaliim o Domaria bešena ko kotor tari Purani  diz, ki mahala Bab al – Huta ko pašipa tari Leoneskiri porta. Trujal o but šelberšippa ko akava regiooni o Domaria bajrargje pire darhie em asimilirime si mejstrim Palestinconcar  em I palestinsko kultura.

O Domaria avdive si muslimania em keren I arapsko čhib. Trujal o nomadsko dživdipa I  čhib  o Domaria bistergje, a o identiteti ikerena prekal pire adetia, hajbe em zanatia. I Asociacia isi la partenrsko korelacia e organizaciaja Sunbula taro 2008 berš prekal praktika ko artikliriba artikloa e džuvlenge ko zanatia. Olenegere nakitia em suveniria si unukatno e konektirime e lokalno palestinsko kulturaja so asocirinel ko Domaria. I Asociacia legarel em o proekto Domari Gypsy Kitchen. Sunbula del suporto akale inicijativake prekal „Runch Deli in the Garden“, ničalo  akti ko kurke so kerel kherutne palestinsko kerde hajba.

Domari Society of Gypsies in Jerusalem

10 Shafat Road, Jerusalem

 Telefax: (+972) 02-532-4510

 Această adresă de email este protejată contra spambots. Trebuie să activați JavaScript pentru a o vedea.

 

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 144 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali