Politika

O korkoro bugariakoro themakoro učipa athinel kaj isi 1.8 milionia Roma an i Bugaria

Ko mangipa te čhinavel pe o džajbe themakere love ko romane stipendie , o vicepšreiemrka Kuneva bizo te mangel notiringja jekh but zorali themakiri garavin - kobor Roma isi an i Bugaria. I Kuneva notiringja kaj an o 2020 berš kaj o Roma ka oven 1/4 taro sa bukjarno takati. Numa e bukjakoro takati an i Bugaria si 4 milionuia , aso odova proseko ikljola kaj 1 milioni si Roma. Avri taro bukjarno takati si o čhave thaj o phure.

Te kergja pe matematikakoro reciprociteto maškar o dizutne aso i formula (7,5: 4), tegani ka ikljol kaj o sublimato numero Romano etnosi si 1,87 milionia.

Akava numero an i them but vakti si dikhlo em percepirime. Po desavo drom nesavo aktivisti jali stručnjako ka presentirinel desave šokantno faktia numa palo sig vakti phanena leskoro muj.

Beršencar džanel pe sar egzamplo kaj ko nevebiande bebia taro 3 bebia salde 1 si bugarsko bebe. Saste regionia iranena pe. Sar egzamplo i bugarsko diz Kotel si saste Romani. Akava si thaj an i aver diz - Elena. Saste na notirinen pe o getoa an o bare dizjka ko ni jekh nadžanel kobor čače Roma isi odothe.

Akale notacijaja avdive i Kuneva ilustiringja o agor e bugariakere themutnipaske. O Roma nane ande sar nacia akate soske olen nane len piri romani them.

Link: https://bultimes.bg/kuneva-se-izpusna-che-tsiganite-v-bulgariya-sa-1-8-miliona/

I „Utarali“ ka khuvel ko personalno dokumentia: Sako dizutno ka trubul odoleske te pukjinel paše 60 eura

Te šaj ikaven pe neve personalno dokumentia baši identifikacia e neve anavea tari them udžarel pe te startujnel taro agor e beršeske , a i trampa o dizutne ka pukjinen la korkoro. O trampe ka džan etapno.
-O fundavutne dokumentia : personalno karta, pasporto, trafikoskoro sertifikato, te ačhile aso o akanutne moldia, sako dizutno ka trubul te pukinel paše 40 eura.

Akate te dophergja pe o trampe an i registarsko tablice vordenge tegani i moldi ka bajrol bašo paše 20 eura. Sa sublimato odova ka avel paše 60 eura.

Majtargetirime ka oven okola dizutne so ka trampinen pire dokumentia ko akava periodo sa dži kote na anen pe o neve e neve anavea , soske o dokumentia ka oven ko jekvaš roko taro istemalkeren pe , thaj ko than jekh drom ko deš berša, ola ka trubul te trampinen pire dokumentia duj droma.

I trampa e dokumentonge sar so havljargja o Govermento ka ovel ko dumo taro dizutne. Aso aktuelno moldiakiri lista, majbut o dizutne ka trubul te hulaven bašo pasportia so si 25 eura, plus administrativno taksa so si 5 eura e personenge so si phureder taro 27 berša jali taro 2 dži ko 3 eura okola so si majterne taro 27 berša.

I moldi tari perosnalno ID karta si 3 eura. O trafikoskoro sertifikato si 4.5 eura thaj olake isi administrativno taksa so si 3 eura so pukjinel pe sebepi nakhlo validiteto.

Ko akala fundavutne love konektirinel pe thaj i trampa taro registarsko tablice e dizutnenge so si len ko vordon. O tablice dži akana sine 20 eura. Ko neve tablice ka den pe ko roko taro 4 masekoa, o purano simbol kodi „МК“ ka ovel tranpime e kodoa „NMK“ (North Macedonia).

Zaev: Sako dizutno an i Statistika hramosaribaske ka šaj te vakerel piro etnikano preperutnipa

O premieri Zoran Zaev zojrakergja kaj i statistikani operacia so ka ovel kerdi o berš so avela ka ovel thaj grafa - etnikano preperutnipa e dizutnenge so angleder sine notirime kaj šaj ma te ovel akaja grafa, thasj salde šaj te vakeren savi čhib istemalkerena sar dajakiri čhib.

-Savore notiringjem kaj ka ovel i grafa etnikano preperutnipa soske si but importantno e tikne minjoritetonge. Sar egzamplo i romani jekhin but hari paše raritetno istemalkerel pli dajakiri romani čhib thaj te sine čhivdo salde i čhib so ka ovel ani odoja grafa tegani šaj ma te anel o čačutno numero tari akaja jekhin, vakergja o Zaev anglal i promocia e Operativno planoske bašo bukjarnipa bašo 2019 berš.

Odole aspektostar, potencirinela o premierui sar solidarno preperutne tari majbari etnikani jekhin angjem decizia thaj kergjem barabutno akcepcia te da motivacia e EUROSTAT-eske thaj e TOS te ovel olen i grafa bašo etnikano preperutnipa.

 

Ki statistikani operacia gejniba e dizutnen ka ovel i grafa etnikano preperutnipa

O dizutne ka šaj te deklaririnen pe prekal etnikano preperutnipa an i statistikani operacia gejniba so ka implementirinel pe o aver berš so avela , havljaren o mediumia si konkluzia kaj o Zoran Zaev thej o Ali Ahmeti angje decizia akale but problematično pučibaske.

Aso o informacie taro mediumia o kanoni si an i finalno faza a aso o planirime udžarel pe akava kurko te nakhel an o govermenti.

Notirinel pe kaj o nevo gejniba e dizutnenge ka ovel paše 8.5 milionia eura.

Fakti si kaj o anglutne notacie tari rig e Direktoreske taro TOSRM o Simovski kaj šajdutne si ma te ovel i grafa - etnikano preperutnipa , a o potikne minjoritetia an i them uštile te notirinen kaj šaj te ovel bojkoti.

O agortuno sukcesiali statistikani operacia si kerdo an o 2002 berš, a ko 2011 berš palo politikane kontraverze thaj šubikerin sine čhinavde nekobor divesa anglal o agor.

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 445 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali