Socijala

O Roma tari Ukraina so si imigrantia vakeren kaj si dikriminirime

Milja Roma tari I Ukraina arakhen pe ko nadžanle avutnipaja ki šerutni diz ki Moldavia Kišinjev soske pobuter lender si bizo dokumentoa.

I Kristina (41) si jekh olendar, Oj nađavgja sa so sine la kana I Rusia bombardiringje olakoro kher ko purabalo kotor tari Ukraina ki diz Harkov.

 „O Harkov si ramno akana sar mo vast. O khera e manušengere ko centro dizjake si pervade em tharde em nane akana khanči” vakerela oj baši Al Džezira.

Sebepi o bombe so peravgje olakoro kher so sine ola sa so šaj kergja sit e lel pe čhaven em te našel. Akana si ko maškar drom, bizo dokumentoa em nadžanel so ka kerel akana oj.

„Kana ka perel bomba upral tumaro kher em šunen o tenko sar phajrarel so ka len tumencar majanglal, e dokumentia jali e čhaven” pučela oj.

I Kristina chidingja srumo taro Harkov dži ko Lviv, a palo odova dži ki simantra e Moldavijaja. Ama odoriga, vakerel oj nakhlja 4 dive avrial ko šudro udžaribaja te khuvel ki Moldavia , bizo hajbe em pani.

Kana arakhlja than kaj te khuvel em te bešel oj em o avera Roma sine paldime taro olengere šatoria taro ukrainsko simantrakere bukjarne. I Kristina si salde jekh taro 400.000 ukrainsko Roma so trujal e maribaskere trauma ola si em diskriminirime  ko vakti tari evakuacia avrial tari Ukraina.

 

Link: https://www.aljazeera.com/news/2022/3/7/ukraines-roma-refugees-recount-discrimination-on-route-to-safety

O centro socialno bukjenge tari Srbia, hohavnipaja dengje romane čhija ko posvoiba manušenge tari Švedska

Dizutnen tari Švedska so posvoingje romane čhija tari Srbia sine hohavde taro Centro socialno bukjenge thaj tari them Srbia . Akava akti thaj ko avera but aktia o čhave si lende taro lengere bilooško jeria em dende avere familienge. Trujal so o jeria e čhavengere mangena sine te kontaktirinen thaj te iranen pire čhija napalal , o socialno ofisi thaj olakere bukjarne lele e čhaja taro lakere biloško jeria em dengje e čhaja ko aver zgrižuvačko familie.

Akava forma taro protokoli em dejb e čhaven šaj te osporinel pee m keren majbut asavke aktia salde e marginalizirime grupa dizutnenge, Majbut olendar si Roma. A odola Roma ko than te oven o čačutne jeria thaj I them te del len suporto baši olengiri egzistencia thaj socialno siguriteti  olen o socialno bukjarne majbut fare hohavena thaj manipiulirinena  em si ikavde taro sistemi.

I daj akale romane čhijake so si posvoimi an I Švedska na otkažingja pe tari pi čhaj thaj na mukhlja pe čhaja. Sakone čhave si le niami te džanel odova., Sako čhave si le niami kop lo jeri.

 

Link: https://www.facebook.com/groups/270217493103991/user/100041536455484/

O Roma an I EU

O Roma si majbaro etnikano minjoriteti an I sasti Europa, Taro barabutne 12 miliono , paše lender 6 milionia Roma dživdinena an I EU thaj si EU themutne. O procentualnoo dopheriba taro Roma ko EU  ko 2012 berš sine paše 10,3% san I Bugaria, 9,1% an I Slovakia, 8,3% an I Romania, 7% an I Ungaria, 2,5% an I Grcia, 2% an I Čehia thaj 1,6% an I Špania, dži pohari taro 1% ko pobuter avera thema. Mairbe, policisko  bbrutaliteti primal o Roma majodoriga da notirinen pe an I EU , aso o rodarina tari I Egencia bašo fundamentalno niamia tari Europakiri Unia (FRA) taro 2020 berš.

O raportoa tari FRA ko jekh sikavela kaj o Roma si akti tari buvli čhivdo čorolišpa.naadekvatno šartia dživdipakse , bilačho sastipe, ikavde tari berza bukjake thaj ko jekh maltretiriba.

 

Link: https://www.worldrroma.org/2022/12/romani-people-in-eu.html?fbclid=IwAR12ac5FndFKL-PTyx37dKfUImKuiKJxWY7CUYXtWzOrMQgF5FOQDa5_fok

Nane kompenzacia taro daravin e biš milionia prinudnoo bukjarne

Ko 17 decembro 1999 berš o germansko , amerikansko thaj pourabaleeruopakere funkcioneria kergje kontrakti historikane kompoenzaciake bašo zor dendi buti ko vakti tari nacistikani Germania , 54 berša palo dujto lumiakoro maripa.

Sine paše 4.6 milionia askereskere phanle so sine zorea čhivde te keren buti an i germania . O skeria thaj teluoficiria sine ko logoria anavkerde sar (Stalag, tikni forma taro Stammlager, ki translacia sar „bazenti logor“), a o oficeria an o „offlazes“ (Offizierslager). Upral I funda taro internacionalno niamia “Kontrakto nbašo askereskere phanle “ I Germania čhivgja signature ko 1929 beršp kote vakerdo si šaj te kkeren buti sar bukjarne  a o telooficeria  sar nadzornikoa am ate keren buti bizo love.  Telal šarto ma te keren odova,, ola šaj te oven konektirime em bukjaja kote isi askereskere aktivitetoa  jail riziko bukjarne thana . O zarobime oficiria sine kurtulime taro butikeriba.

Deceniencar palo o maripa o phanle so ačhile ko konc logoria pobuter taro šoiv masekoa resle nesavi kompenzacia tari Germania, Numa biš mulionia prinudno bukjarne an I nacistikani Germania na lele khanči.

 

Link: https://www.vreme.com/vreme/odsteta-za-uzas/

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 335 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali