Socijala

Azerbejdjan: O Roma sakodivesa keren maripe te dživdinen an o diskriminatorsko trujalipa

An i azerbejdžansko diz Jevlah o lokalno Romanja vakerena kaj nane lken aver opcia trujal te mangen devlenge pe droma te šaj len peske hajbaske , soske majodoriga si diskriminirime . O lokalno Romanja vakeren e žurnalistonge taro RSE  kaj na len nisavo finansisko suporto tari them, a I them odova negirinena.

„Te dengja man I them love menienge, hajbaske jail šeenge mire čhavenge , nane sine te iklljovav te mangav devlenge” , vakerela I Gulpari Mamadova, kote majanglal na manglja te kerel lafi anglal o kamere  soske anglutne sine maltretirime tari I policia sebepi so anglutne kergja notacia an o mediumia”.  “O čhave dikhena kaj nane maro thaj hajbaske khere. Ika ikljovena. Te beša khere em tem era bokhatar lii trubul?” I Mamedova pučlja e žurnaliston taro RSE  Prekal naoficialno statistika an o Azerbejdjan si 10.000 Roma thaj la si notirime sar Krdi jail ola sar so vakeren lenge “Cigani”

I Mamedova bašo mediumia vakerel kaj kamel piri them.. Ko jekh taro olakere duvaria humlavdo si o azerbejdžansko flago so arakhlja le ki kanta bašo gunoj.

Akaja romani daj bašo žurnalistoa vakerel kaj buteder droma apliciringja bsašo socialno love lake thaj olakere enja čhave . “Kobor vakti trubul te udžarav akala love”? nane lačhe akale azerbejdžansko muslimansko them ate len maro taro kante te sapankjeren le em te hal len” vakerela oj prekal o asve.

I Mamedova vakerel kaj pakjala oolakere čhave ka dikhen ola kana ka phujrovel. O Roma taro Azerbejdjan dživdinen hulavde taro sasoitnipa.

Link: https://romea.cz/en/world/azerbaijan-romani-people-struggle-for-daily-survival-in-a-discriminatory-environment

Video: https://www.rferl.org/a/azerbaijani-roma-begging-yevlakh/32382132.html?utm_medium=affiliate&utm_campaign=RFE-player32382132&utm_source=romea.cz%2F&utm_content=player

Majkalo dive an I Srbia: 9 mule, efta čhave ki operaciono hala, jekh čhaj an o riziko dživdipaskoro hali

Enja džene mule ko phajrariba si sine javinate trujal o ofto o časo ki fundavno škola ko Vračar, Beograd. Maškar o viktimia isi em čhave ,  thaj e školakoro sekjuriti , a šov čhave  thaj jekh profesorka si ratvarde em sine lenge dendo urgentno suporto ko Urgentno  centro thaj Tiršova. Akale phajrajraribaske stardoo si o Kosta K.(14) so avdive javinate mudargja enja persone  ko masovno phajrariba ki škola “ Vladislav Ribnikar” ko  Vračar.

Ki fundavutni škola kote sine o phajrariba , sar so havljaren o mediumia

Arakhlo si ranco koote sine šastra, municija thaj molotovo koktelia, flače materijalea so thabljila. Ko mommenti nadžanel pe dali odova ranco angja le o Kosta K. (14), emo v sine astardo palo o phajrariba.

Premal o mediumia o Kosta K. (14) majanglal mudargja e sekjuriti so manglja te lel lestar I šastra em te čhinavel ole.

Sar so džanela pe o Kosta pištolea ko vas khuvgja ko klasi . O sekjuriti dikhlja odova em gelo te ačhavel le. O čhavo phajrargja . Ov majanglal phajrargja primal trin persone ko holi palo odova khuvgja ko časi pali historia em počmingja te phajrarel. Taro duj šaržeria sine pharjardo majhari 15 kuršumia.

I statistika taro dizutne an I Srbija: O Roma si paše 132.000, jail 16.000 pohari taro 2011 berš

Jekvaš berš pali kerdi statistikani operacia taro dizutne an I Srbia  resle o avgo oficialno informacie kaj an I srbia isii 500,000 manuša pohari diferencijaja taro 2011 berš.

An I Srbia avdive isi 6.647.003 manuša, kotar 3.231.978 si murša , a paše , а 3.415.025 si džuvlja, vakerel o Republikakoro ofiso baši statistika (RZS).

80 procento taro hramosarde, 5.360.239 persone, vakergje kaj si Srblie, so bašo paše 600.000 pohari tatro 2011 berš..

Majbuteder si Hungarcoa - 184.442, palo odova Bošnakoa 152.801 thaj Roma 131.936. Diferencijaja angleder 10 berša o Roma si pohari bašo 16.000 kana sine 148.000.

Ko dendo antvorto e portaloske N1,  Instituto  akcentirinela kaj ki odoja kategoria sine em asavke so deklariringje pe sar “džedai, ET, marsovcia, kosmičlko manuša, klingonia, dizutne e planetake Phuv, kosmopolitia, čerenja, partizanisa, hobiti, liliputancoa, vikinzia, Apaši, pankeria, šišarke, pokemonia, rokeria, vampiria”…

Dizutne an I Srbia prekal nacionaliteto  koo 2022 berš si.

Serbs 5,360,239

  • Hungarcia 184,442
  • Bošnakia 153,801
  • Roma 131,936
  • Albancia 61,687
  • Slovaka 41,730
  • Hrvatia 39,107
  • Jugoslovenia 27,143
  • Romancia 23,044
  • Vlasia 21,013
  • Crnogorcia 20,238
  • Macedoncia 14,767
  • Muslimania 13,011
  • Bugaria 12,918
  • Rutancia 11,483
  • Bunjevcia 11,104
  • Rusincoa 10,486

Link: https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-64056085

 

 

Simantrakiri tragedia: Romani familia so arakhel pe sine deportaiaja tari Kanada, mule ki mangin te khuven ki USA

Terni romani familia muli ko vakti kana mangle te nakhaven I len Sent Lorens te šaj našen tari Kanada an  o Unime Amerikakere thema. O roman eterne rom thaj romni mule barabutne pire duj e čhavencat , dujberšengiri čhaj thaj 18 masekongoro tikno murš čhavo. O čhave sine kanadsko themutne thaj sine čhave taro Florin thaj I Monsalisa Jordače (o duj da sine len po 28 berša), kote sine informirime kaj trubul te oven deportirime an I Romania. Prekal i CTV News, olengoro advokati Piter Ivanji vakergja kaj akaja familia trubul sine te ovel deportirime baši Romania ko 29 mart , numa nikana na avile ko aeroporto baši deportacia. I familia Jordače sine lend endo rodipa baši prolongiriba e deportaciake te šaj jekhe taro olengere čhave te legaren ki medicinsko kontrola ko neurologo, numa I them na akceptiringja akava  lengoro rodaripa bašpo prolongiriba tari deportacia. O čhave I Evelin thaj Ejlen si biame ki Kanada em na  sine konektiriime baši deportacia soske si len kanadakoro themutnipa. O Ivanji vakergja kaj I familia kergja zori em rodel sine  alternative te šaj ačhona, numa kana  definitivno kana na sine  akceptirime o rodaripa bašo stopiriba e deportaciake ola  dikhle kaj nane len aver šansa te ačhon em angje decizia te našen baši USA odolea so ka nakhaven I lent haj tragično agorkergja lengoro dživdipa ko vakti taro akava rizično dromaripa.

Link: https://romea.cz/en/world/border-tragedy-romani-family-facing-deportation-from-canada-dies-trying-to-cross-into-the-usa

 

 

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 174 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali