Socijala

Si li o etnikano preperutnipa faktori bašo čorolipa?

O čoročlipa nane karakteristika taro nacionaliteto, numa konsekvenca taro but složeno socialno, ekonomikane, thaj politikane faktoria. Konektiribaja em faktoria sar so si naegaliteti , nanipa šajdipa, nakvalitetno edukacia em sastipaskiri protektiva, nanipa infrastriuktura , buti thaj socialno siguriteti.

O čorolipa šaj ovel em konsekvenca tari bilačhi situacia akana I them na funkcionirinel ko interes e dizutnenge em na anela efektivno politike ko nakhaviba o čorolipa.

Odoleske si importantno te kerel pe buti ko nakhaviba o čorolipa em zojrakjeriba taro ekonomikano thaj socialno jekha jekhipe ko sa o dizutne prekal barabutno aktiviteti an I them sasoitnipe  thaj internacionalno organizacie.

Dopherdo o čorolipa šaj te ovel em konsekvenca tari diskriminacia em najekha jekhipe , kote so nesave jekhina konektiribaja em o minjoritetia , džuvlja, LGBT thaj aver marginalizirime grupe, so si len pohari šajdipa em majhari konekcia dži ko resursia taro avera.

O stereotipoa thaj o predrasude khelen importantno rolja ko panda pohor keriba e čorolipaske em diskriminacia akale jekhinenge.

Te šaj te nakhel o čorolipa, valjani te implememntirinel pe sitemsko trampe ki ekonomikani thaj politikani struktura em konektiriba ko sa o relevantnoi faktoria an o aktiviteti te nakhaven o čorolipa.

Trubul interdisciplinarno akcepcia so ka konektirinen ekonomikane, socialno , politikane thaj kulturakere dimenzie , em konektirina sa e jekhinen ko procesoa ko aniba decizie.

O čorolipa našti nakhel prekal I rakj, numa rodela pe lungovakteskere em zorale aktivitetia ko sa o relevnantno akteria . Importantno sit e startujnel majteleperavde jekhinenge em te kerel pe buti e teleperavde jekhinaja te zojrakeren pe olengere kapacitetia em te bajraren pe o šanse sukcesiale aralkhle pe e čorolipaja.

Importantno si te akcentirinel pe kaj o čoročlipa nane karakteristika taro nacionaliteto, numa konsekvenca taro but složeno socialno, ekonomikane, thaj politikane faktoria. Konektiribaja em faktoria sar so si naegaliteti , nanipa šajdipa  nakvalitetno edukacia em sastipaskiri protektiva, nanipa infrastruktura , buti thaj socialno siguriteti.

 

Ramuš Muarem – Cirko: Majriziko haing bašo buvljaripa dezinformacie thaj propagande si o socijaln netvorko!

Angleder I propaganda sine kerdi taro sasto ekonomikano aspekti  em reklama. Avdive oj si sakote ko amaro dzivdipa vakerel o žurnalisto Ramuš Muarem Cirko ko intervju baši CIVIL media.

Ov dopherela kaj salde pozitivno thaj realno propagandaja šaj te mara amen mujal I kali thaj bilačhi propaganda.

“Ko vakti tari koroma ko socialno netvorko editiringjum sarkastično propagandno teksti kaj “Salde an I Šutka nane korona” Odoja propaganda buvlili but sigate , numa I resarin asavke propagandake sine mange te sikavav kaj o Roma tari Šutka si bisterde tari them  em o sistemi” vakerel o Muarem.

Ov akcentirinela kaj salde zorale kampanjaja thaj mediumsko edukacia šaj o dizutne te zapendžaren pe e biblačhe rigaja tari propaganda thaj dezinformacia.

Link: https://civilmedia.mk/ramush-muarem-tsirko-sotsijalnite-mrezhi-se-najopasen-izvor-za-shirene-na-dezinformatsii-i-propaganda/

Youtube:

R.Utarali Makedonia: O manuša bizo khera, ko prastajbe e dživdipaske,šudro jevend thaj čorolipa

I situacia manuša bizo khera si hor atako upral o manušikano integriteti, socijalno teleperavipa thaj niami ko dživdipa. Odova si (prima facie) ki avgo percepcia jali teleperaviba ko niami te ovel tut kher em phagela baro numero manušikane niamia. O manuša so si bizo khera , em kana si thanjarde ko Centroa , si len zaruripa taro hajba, buti, sastipaskiri protektiva thaj suporto ko mentalno sastipa  thaj o trauma so isi le.

Agorutno drom kana sine kerdo globalno rodaripa – tari rig e UN ko 2005 berš . notiringja pe kaj paše 100 milionia manuša si bizo khera ki sasti lumia. Paše 1,6 milijarde manuša nane len adaptirime kher (Habidat, 2015). An o 2021 berš, e Lumiakoro ekonomikano forumi editiringja kaj bizo piro kher isi paše 150 milionia manuša ki sasti lumia.

Taro akava fenomeni nane imuno ni I Utarali Makedonia, kote asavki forma tari akomodacia dela o Lolo Kriso thaj o institucie ko pervazia e Ministeriumeske baši socijala.

Taro akava punkti ko skopjakoro Momin Potok vakerena kaj dji akana sar so si putardo angleder 15 bersha napalal nane  dji akana neko te merel sine an o akava stacionaro ko jevendaskoro period. Ola vakerena kaj o rodaripa kerdo taro olengoro profesionalno timo so kaerel buti ko punkti , vakerel kaj da bi jekh manuš oficialno ovel manuš bizo kher ov si  le pobuter faktoria thaj parametria:: Adiktivno natura prekal o alkoholi, narkootično supstance, komari - hazardi, psihijatarskoo problemoa thaj nasvalipa, čorolipa thaj socialno inkluzia, bizi buti, thaj imotno  problemoa.

Sar populacia pobuter si murša. Isi em džuvlja da , ama lengoro numero si but potikno ki paralela muršencar, kote o procento si 80:20, vakerena taro akava punkti.

Majbut manush achola bizo kher si individualcoa, ko prosek 55 bersha phuripe, so si slabo familiarno korelaciencar , jail uopshte nane len korelacia e familiaja. Raritetnoo si familiarno te oven bizo khera.

Kalo demografsko avutnipa an i Makedonia, ko berš emigririnena 12.000 manuša

O proekcie taro Themakoro ofisi baši statistika e dizutnenge an i Makedonia dži ko 2070 berš si but negativno. O statitičaria akale proekcijaja bičhavena apel dći ko legarutne te keren strrategie bazirime taro informacie, I migracia si konkluzno e demografsko avutniaske.

Te gelo agjaar majodoriga dži ko 2070 berš i Makedonia ka oven la salde 1,25 milionia manuša.

„O rezultatia si analiza taro proekcie dizutnenge thaj sikavena kaj ko desavo sig vakti but pharestr ka šaj te normalizirinel pe I buti e demografsko situaciake dži kote nane interventno faisalia” vakeren taro Themakoro ofisi baši statistika kote o informacie sikavena kaj ko beršeskoro nivelo ko prosek paše 12.000 manuša emigririnena tari them. Trujal emigiririba e Makedonia si la problem em e tikne natalitetoa . O statitičaria vakeren kaj trubul te anel pe bukjarno takati  a majšukar scenari te ikljol pe tari akaja situacisa si integracia an I Europakiri Unia. Akala kalkulacie keren pea so o informacie taro Popis taro 2021 berš.

 

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 246 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali