Socijala

R.Utarali Makedonia: Minimum 1.000 euro te šaj nakhavel pe o masek

Jekhe makedonsk familiake valkjani minimum 1.000 euro te šaj nakhavel o masek, a ten a sine len piro kher em pukjinel kirija , tegani na resen le ni 1.300 euro te šaj pukjinel sa.

I diferenca maškar o trubutnbe lve thaj love so ka hardžinen pe drastično baričle ko nakhle 14 berša, a majdramatičn sis a kuč ko agorutne duj berša. Ko januari 2022 berš e kinibaskoro gono sine 580 euro . Ko januari 2024 berp odova nakhavgja 950 eura . Odoja progresia  ko moldia si saste  60 procentoa bašo duj berša, Valjani te vakerel pe kaj I struktura e gonoskiti  si trampime taro dekemvri 2023 berš , a I revidirimi si čhivde neve  borčia so na sine anglutne.

Te džangja pe kaj ko Nemvri 2023 berš šrekal I kalkulacia tharo Ofisi baši statistika prosek zukjimi plata ko bukjarno sine 630 eura tegani jekh  štar dženengiri familia kote salde jekh kerela buti valjani leske panda 330 eura te šaj nakhavel o  masek.

O minimalno hardžiba so si upreder 1300 eura ki famila so si telal kirija našti nakhavela salde jekhea numa trubul duj džene te keren buti em te ovel olen plata 600 eura jekhe džene faktea kaj minimaln plata si 330 eura o love ka resen salde hajbaske em ređija a na ačhoina love avere bukjenge.

Ki paralela ko dekemvri 2010 berš kana I Unia taro Sindikatia ki Makedonia avgo drom editiringja informacia kaj o sindikalno gon su 500 eura , a I dekemvrisko prosek plata sine 350 eura., I diferenca taro gono em prsek plata angleder 14 berša sine paše 120 eura.

Tragedia ko Bar, Montenegro: Ki bari jag mule štar Roma, maškar lende duj ćhave thaj jekh džuvli taro 19 berša

Štar personne taro romano nacionaliteti mule ki bari jag ko Bar, ki romani nalegalno mahala telal o učipa Volujica.

Maškar o viktimia oisi jekh 19 beršengiri romani čhaj, duj tikneberšengere čhave thaj jekh aver džuvli, vakeren bašo “Vijesti” taro Lolo krisi thaj I policia. Naoficijalno baš “Vijesti” tari I policia  vakeren kaj jekh persona si lokheste ratvarde.

Šanda nane pendžarde  faktoria sske al dži ki  akaja bari jag so sine  ko javinakere saatia.

Naoficijalno sar faktori šaj te vel da taro kovtori kaštengoro. “Pali dendi ekspertiza ka džanel pe I čačutni karana” vakerena taro Mediabiro. “ Nane nisavo čudo akava soske ni jekh na del suporto akale Romenge ko Bar, numa sine vakti em pučibe kana ka  ovel em kobor ka ovel o zijani “ vakerela I Liljana Vujović taro NGO “ Džuvlja taro Bar, so si ko kontakti sasto vakti e familiencar taro viktimia so sine lende ki vizita.

O Llo krizi si k teren thaj legarela hajbe thaj pijbe e familienge taro viktimia. OO supermarket doniringja sendvičia, pani, sokia thaj gudle , kote I policia dengja len okolenge so trubul sine.

„Ko 04:35 o časo javinate o požžarnikaria dengje informacia kaj ko  Bar isi bari jag ko montažno barake ki mahala Volujica, kote dživdinena Roma. I bari jag astargja nekbor imšprovizirime barake . reslja em ekipa taro požarnikaria taro Bar pobuter vordonencar. Kana  resle em ačhavgje I jag  sine arakhle štar naidentifikujme trupia” vakeren tari policia bašo Radio Bar thaj Bar info.

Link: https://www.vijesti.me/vijesti/crna-hronika/694158/tragedija-u-baru-u-pozaru-stradale-cetiri-osobe-medju-njima-dvije-maloljetne-i-devetnaestogodisnja-djevojka?fbclid=IwAR2kkLJU0Qf_3yUSZufeh8HU_I4qmRaPny6AFzBiss8-BQgIZn2Q465i7YM

Video:

Pobuter taro jekvaš Makedoncia nane len love bašo te džan ko turistikano dajanipa

Jekvaš taro Makedoncia nađšti džana ko  beršeskere turistikane dajanipa, sikavela I analiza taro statistikano portal “Landgeist” bazirime upral o informacie tari statistika ko Eurostat.

Efta divesengoro beršeskoro turistikano dajanipa avri taro than dživdipaske našti keren le 55 % taro themutne an I them. Majbilačheste taro Makedonia an I Europa tergjon I Albania kote isi 58,3% taro dizutne našti dažana ko beršeskoro tursitikano dajanipa, Khoranipa (60,8%), Romania (62,5%), Montenegro (67,2%) thaj Kosovo (69,5%). Ki Grcia o procento taro dizutne so našti džana an o beršeskoro turistikano dajanipa si 48,8, an I  Bugaria 43,8, an I Srbia 43,6, Kroacia 41,7, a an I Slovenia 16,7.

Turistikano dajanipa majlungone taro jekh kurko ko ber majbut šaj te den šeske o dizutne taro Luksemburg kote othe našti džana salde 7,6 procentoa, an I Norveška (7,9%), Švajcaria (8,4%) thaj an o Island (8,6%). Ko beršeskoro dajanipa našti džana 21,9% tari Germania, 23,4% tari Britania, 25,4% Francuzia thaj 36,6% taro Špancia.

Prekal I statistika taro 2022 berš, an I Srbia isi 131.936 Roma

Prekal I agorutni statistika taro dizutne taro 2022 berš , I Romani nacionalno khedin an I Srbia gejnela 131.936 membria.

I Srbia šprekal normativno aktia , sar so si I Strategia socialnoo inkluziake e Romenge an I Srbia , ko periodo 2022-2030 berš  em dikhibaja o Akciono plani kerel te laćčharel I situacia thaj te integririnel an o sasoitnipsa so but droma marginalizirinela e socijalno grupen. O Roma ki Srbia si len nijamia kip li čhib thaj abeceda, a o čhave taro romano nacionaliteto šaj sikljovena špiri dajakiri čhib ko škole sar alkusaribaskoro predmeti” vakerel pe ki vaktavin tatro ministeriumi.

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 190 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali