Socijala

Srbia: Palem ko školksko lila diskriminatorsko thaj rasistikane tekstoa mujal o Roma

Akala saikerina an o edukaciakere lila nane avgo drom. Trujal akava isi em buteder gilja , raskazia, paramisia so ko odova čhavi motivirinen o rasizmo thaj o stereotipoa thaj I diskriminacia mujal o Roma an I Srbia.

Asavke saikerinake našpti vakerel pe kaj si izolirime aktia numa si sistemsko problem.

ЗAsavke saikerinenge an o edukaciakere lila sar opservacia trubul te kerel I them thaj o Ministeriumi bašpi edukacia  - o sektori baši anglosikljojbaskiri thaj siklhjojbaskiri edukacia thaj o ofiso bašpi koordinacia ko butikeriba e školencar. Dela pe o pučiba dali asavke edukaciakere tekstencar motivirinen o egalitarno sasoitnipa jail rasizmi.

Odova I soske I them promovirinela rasizmi thaj finansisrinela le prekal asavke saikerina.žDujto o profesoria si len alusar te keren lafi jail na akaleske . Soske ni jekh taro profesoria na informringja e autore e lilengere Numa akana kerel pe lafi asavke lilenge sare asana preske, a odoja komedia motivirinela rasizmi. Trubul te kerel pe prevencia a n ate udžarel pet e reagirinel o ORS.

E Srbiake trubul edukacia ki piri hidtoria taro rasizmo mujal o avera zhsj te sasljarel pe taro akava nasvalipa, Amen sar nacia našti sasljara sa dži kote isi akcepcia kaj neko si vredno a avera na-. Odova si pučiba taro sasoitniksane normativoa. Kama li tre ova saspoitnipa sar ko 30’to jail 40’to berša kana sistematski promovirinel pe sine o rasiszmo?

Kreativno antvorti tari zagatka taro čhavo so džala ko avgo klasi fundavutni škola

Buteder tumendar den ape goodi ko gatanke so sine tumen ko škole. Bizi diferenca si li odola školsko praktike gogjake jail desavi khelin o gatanke terinel te kera buti e gogjaja sar amen dikha o bukja.

Sar kotor taro psihpološko khelin e siklenge so džana ko avgo klasi ki fundavutni škjolai nastavnička Bet Tarner preztentiringja hjekh gatanka ko časi. Jekh  taro čhave dengja antvorto, numa na salde so si kreativno thaj interesno asajbaske em esgzistecionalno . Sa akava sine editirime  em ko internet em kergja bare reakcie thaj komentRIa.

Ake I gatanka:
„Me sium starti bašo sa, o agor sekogte. Me sium starti taro sadživdipe, agor e vakteskoro thaj e thaneskoro. So sium me?“
Te šaj te  arakhe faisali akale gatankake valjani te drabanren la thaj pe anglikani čhib: „I am the beginning of everything, the end of everywhere.
I'm the beginning of eternity, the end of time and space.
What am I?“
O antvorto e gatankakoro si I šabdi „е“, soske an I anglikani čhib „sa“, „agor“, „savakti“, startujnel odole šabdakoja, a o  „vakti“, „than“, „sakote“ agorkerel odole šabdakoa.

Murš kurtalingja 4 čhaven tari bari jag ko apartmano ko Lipnik nad Bečvou, an i Čehia

O Jan Sivak (27) ko avgo kurko taro masek avgust kurtalingja pire paše familia tari bari jag ko drom Hvesdni an o Lipnik nad Bečvou, Čehia, Štar čhave tergjona sine anglal I pendžerka em rodena sine suporto kana o apartmani thabilo.

E čhaven sine len baht te šunel olen olengiri familia , so dživdinel an o pašiša thaj alo te kurtalinel olen. Kana ko 2 o časo thaj 30 minutia šungja e čhaven sar rovena em rodena suporto ov prastandilo em iklilo ko drom.

O štar čhave thaj olengiri daj sine ko dživdipaskoro riziko. O Sivak na našavgja vakti lelja basamakia taro komšia te šaj huljarel e čhaven jekh palo jekh tari bari jag ko olengoro kher.

„Štar čhavo em odova taro 2, 8, 13 thaj 15 berša tergjona sine trujal I pendžerka em akahrena sine suporto. Našti sine te ikljoven. Akhargjum mujal jagakere ekipen . Na sine man vakti te udžarav. Leljum o basamakia em ukliljum ko dujto etaži taro apartmani. Ikavav sine e čhaven jekh palo javer avrial taro thardo apartmani ko sigurno than. Sa odova sine paše 5 minutia “ vakerel o Sivak e mediumenge.  So reslja ov te kerel anglal te aven e mujaljagakere ekipe.

„Paloo odova dikhljum sar I medicinsko ekipa ale dži ki daj e čhavengiri , miri bibi taro thardo apartmani “ vakergja o Sivak . Oj palo odova sine legardi ko hospital te den la medicinsko arka sebepi so sine toksicirimi taro o dumani em sine mukhli khere o aver dive.

“O aver dive havgjum kaj akaja familia thargja momoli ki kujna em olengiri mačka peravgja ola. Bahtake ko vakti reslje te džan an o saloni podur tari I bari jag so buvljola sine, em akahrgje suporto “ vakergja o Sivak.

 

Link: http://www.romea.cz/en/news/czech/man-saves-four-children-from-apartment-fire-in-lipnik-nad-becvou-czech-republic

Srbia: Soske vakerel pe „readmisia“ kana gindinel pe ki „deportacia“

O egzodusi e Romengoro taro Kosovo thaj saste ki Ex Jugoslavia ko 90-to berša sine jekh taro majmasovno. Baro numero Rooma chidingje prekal šukar dživdipa  primal Europakere thema bikinibaja em pire khera te šaj ovel olen drumoske, sa dži kote na arakhen piro stalo ani desavi them an I Europa.

Numa olengoro migriribe taro režimi taro o Miloševič ko desavoo majnormalno dživdipa na sine lungo vakti. O jekhutno kerdo kontrakti baši readmisia maškar I Srbia thaj EU uli  validno taro 1 januari 2008 berš . Ko teskto taro o kontrakto baši Readmisia notirime si kaj ka den suporto e manušenge so avile an o thema tari Europakiri Unia sebepi I bilačhi situacia ko olengere thema, numa o čačipa si hari aver čhane. Sasti impresia taro o aktivistia bašo manušikane niamia si kaj ko odova čhani akala barvale thema tari West Europa sar te užaren pe taro imigrantoa , garavipaja piro rasizmi  pali formulacia “readmisia”.

Neko pakajala kaj o lafi “readmisia” thaj “Organizitrimi deportacia si saste čačutne etikete kana kerel pe lafi akale procesoske.

„Odoja politika si konsekvenca taro trušalipa e agjaar notirime “them bašo lačho dživdipa” sar so amaro sasoitnipa dži akana percepirinel sine e EU.

Akana avel pe dži ki situacia kana odola phuvja kote si o lačho dživdipa paldela e manušen so na mangela len so našti oven konektirime ko netvorko tari socijalno politika thaj avela dži ko deportacie e Romenge em akana si but majklar ilustracia akale politikake“

 

Link: https://www.021.rs/story/Emisije/Euroforum/18576/Zasto-kazes-readmisija-kad-mislis-deportacija.html?fbclid=IwAR1acVzlJgZDJdQnyXGmrBgBRmgmnHojeNCuHL3ezhotHh5bFg11i0zOVlY

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 157 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali