Socijala

196 aplikantia bašo 70 apartmania. Ko ka resel dći ko socialno apartmani ko Gostivar?

Socialcoa, familie personencar taro invaliditeto, Roma thaj aver teleperavdi kategoria an o Gostivar udžarena o definitivno antvorto: Ka resen li apartmani an o bildingo socialno kherutnipaske? O oglas bašo konkuririba sine phanlo angleder jekh masek a prekal agorutne informacie so dela len o Gostivarpress.mk em resle taro Ministeriumi bašo transport thaj konekcie aplicirime si 196 džene em akana si ko dikhiba sa e aplikacienge palo so ka avel o preliminarno hulavipa.

O socialno bildingo arakhljovela ko drom “JNA” trujal I len Vardar . O apartmania so ka den pe si baripaja taro 33 dži ko 44 m2.

Palo deiba o apartmania ola ka aćčhon ko ploipa e themake , a o familie so ka len len ka šaj salde te istemalkeren olen dživdipaske.

Palo 5 berša o institucie ka keren kontrola em dži kote nesavi familia iklilo taro socialno riziko o apartmani ka ovel dendo avere familiake so si socialno rizično. Odova kerela pet e šaj andre khuven familkie so si ko socialno riziko thaj te čhinaven pe o manipulacie te bikinen pe o apartmania.

O bildingo sine tamikerdo angleder 3 berša, a o 70 apartmania panda si čuče.

 

Link: https://gostivarpress.mk/vo-ischekuvane-koj-ke-dobie-kluch-od-soczijalnite-stanovi-vo-gostivar/

Savi them isi la majbaro numero musilmania an I lumia?

Majbaro numero muslimani ki jekh them isi ki Indonezia, them kote isi 12.7% taro muslimania ki lumia, palo odova avela o Pakistan (11.1%), India (10.9%) thaj Bangladeš (9.2%). Paše 20% taro muslimania dživdinena ko arapsko thema.

Prekal I religia an I lumia ko 2020 berš majbut si o Hristijania paše 2.382 milijarda jail 31.11% palo odova o Islam, 1.907 milijarda jali 24.9%. Sekularno, nareligiozno si 1.193 milijarde jail 15.58%, a hinduizmi 1.251 milijarda -15.16%.

O hinduizmi si majpurani religia ki lumia, prekal buteder naučnikoa o darhie thaj o adetia datirinena panda angleder 4.000 berša. Ola avidve si paše 1.251 milijarda, em si trinto an i lumia sar religia, palo hriistijania thaj o islam.

Sar majbarvali religia prekal jekh studia taro 2015 berp si o Hristijania kote si len majbaro barvalipa (55% sabarabutno lumiakoro barvalipa), palo odova si o muslimania (5.8%), o Hindusia (3.3%) thaj i Jaudie (1.1%).

 

Link: https://al-ijtihad.com/belief/which-country-contains-the-worlds-second-largest-number-of-muslims.html

Resiba e Romengoro an i Europa

Nane oficialno informacie baši azisko thaj angloeuropakiri historia e Romengiri numa salde sar pretpostavke kote ko pobuter faktia si salde tema tari naučno debata. Nikana na džanel pe saste soske em kana I Roma avgo drom avile an I Europa. Ko odovca akti ko periodi taro 1200 dži ko 1500 berš anela importantno trampe: taro XIV veko naakari o modern faktia zojrakerena kaj akaja grupa manuša em grupe definitivno sine Roma.

Saste akceptirime sine kaj o Roma sine angleder ko desave Europakere kotora tari Vizantisko imperia angleder XIIi veko. Numa panda nadžanela pe kana avgo drom o Roma migriringje ko utar taro olengere kotora an I Grcia. Ko jekh nadžanela pe kobor sine Roma so gele peske tari Vizantisko imperia. Majpakjavutne ko maškar taro XIV veko pa naakhari grupa miigriringje ko utar . Sar  majanglal o dokumentia sikavena kaj o Roma thaj šaj te imprentirinen pe sar fakti kaj o Roma sine an I Vlahia , jail avdusutni Romania. Taro odova momenti o Roma buteder liparena pee m akala dokumentia notirinena kaj o romane grupe keren rodaripa an o europakoro kontinento. Panda ko 1435 berš o Roma sine but šukare pendžarde ko pobuter europakere dizja. Isi aktia ko parujnebaskere lila taro imperatoria , thagaria thaj papia thaj legend bašo adžiluko so keren amalikane šukar avilen ko maškarutno šelberšipa zorale formulirime ko hristianstvo . Liparena pee m zanatia sar so si gatanje jali čoriba – o domicilno dizutne dizutne (Europljania) dikhena salde okova so valjani jail so mangen te dikhen: kote panda tegani šubikeren e Rome bašo namorali thaj ateizmi, jail špionluko ko hairi e Khoraenge em bizo nisave faktia del ape ilustracia bašo “namoralno” manuša. Odoleske o avgo europakere raportia formirinena jekh ilustracia e Romenge so oj dži ko avdisutno dive si palem bangi ilustracia , karikatura, so kerel I naromani ilustracia e Romenge.

 

Link: https://rm.coe.int/dolazak-u-evropu-informativna-brosura-o-istoriji-roma/16808b193a

Herdelezi

Ortodoksno: „Gjurgjovden“ / Muslimansko: Herdelez

O utsavalkeriba ki pakjiv taro o Sveti Gjorgji si jekh taro majimportantno bare dive ko kotor taro Roma taro dakšimalo kotor taro Balkani . Ov si jekh taro raritetno bare divesa so utsavakeren le em o ortodoksno em o muslimansko Roma Ko ortodoksno khangirakoro berš o Herdeleyi perela ko 6 maj , ama o utsavalkeriba šaj kerel pe em dive angleder em nekobor divesa palo 6 maj O muslimansko pandan taro Herdelezi avela taro khorano anav Hıdrelez, so si miksi taro Hızır thaj Elias. Prekal I legenda o dikhiba maškar o Hizir (arabikane: el khadr – „o čajralo“) thaj o Pejgamberi  Elijas ko IX veko sine funda bašo akava nekana but popularno khorano baro dive em anglonilaeskoro utsavakeriba.

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 186 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali