Socijala

Jurisdikcia e paldime Romenge taro Kosovo

I Koalicia bašo Romane niamia ko Kosovo (KRRC) si buvli koalicia taro romane našutne organizacie ko buteder europakere  thema. O KRRC angažiringja duj amerikansko advokatia bašo manušikane niamia te počminen I porocedura e kosovakere govermentoa. Taro Govermenti si rodime te resel datumi baši diskusia ko Brisel dži ko maškar e masekoske april. Fitbeko taro diskusie ka oven: Milja romane khera sine tharde em čorde, o Roma sine dislocirime sebepi palo konfliktno etnikano užariba ko Kosovo.

Premal o grupe ko egzili , 90% taro Roma so sine paldime taro Kosovo ko  1999 berš sine telal i daravin tari šastra. O etnikano ućariba e Romengoro konektirinela sine em tortura, seksualno terori, mudariba thaj masovno čoriba em zijankeriba kote o internacionalno askeria sa odova dikhen sine em na kergje nisave reakcie. Dći ko masek mart 2000 berš sine zijankerde paše 15.000 romane khera . Palo paldiba paše 150.000 Roma taro Kosovo o aver khera em phuv so ačhile sine okupirime taro o albancoa ko Kosovo.

Avdive o paldime Roma thaj olengere čhave dživdinena ki Europa em palem arakhen pe pharipaja. Kotor olendar isi šanse em te oven palem deportirime. O mangina terodel pe i jurusdikcia ko nakhlo periodi propele. Faktea kaj o nevo govermento ko Kosovo kamel te ovel membro ki Europakiri Unia

Thaj nekobor ex albansko političaria arakhen pe šansaja te oven krisime an o Hag , o faisali e Romencar akana si majpakjavutno, vakerena taro KRRC.

 

Link: https://romaworld.rs/9701-2/?fbclid=IwAR3eaJNuBEyiPAwrsAih4ka9yGc8PEc2I2plgLdB0HfD6WlIuQQFEo4OTAI

Internacionalno dive e dajakere čhibjake

I idea te notirinel pe o Internacionalno dive dajakere čhibjake sine inicijativa taro Bangladeš. Ov sine akceptirime ki Generalno konferencia taro UNESKO ko 1999 berš a opservirinel pe ki sasti lumia taro 2000 berš.

O UNESKO pakjala kaj akava si importantno baši kulturakiri thaj čhibjakoro koloriti ko progresivno sasoitnipa.

Ko pervazoa olakere madatoske bašo sansari, kerel buti te arakhel o diferencie tari kultura thaj o čhibja em te motivirinel I tolerancia thaj respekto primal o avera.

Ko odova konteksti ko arakhiba e dajakere čhibjake I TV BTR Nacional kergja tv serijali taro 202 epizode “Keren Romane lafi” thaj 31 epiyoda tari “Romani Abeceda” te šaj arakhel pep li dajakiri romani čhib.

Srbia: Trin preperutne tari Romani jekhin ki alusaribaskoro lista taro SNS e deputatonge „Aleksandar Vučič – Barabutne šaj te kera sa“

Diferenciaja taro anglutne parlamentarno alusariba kana ki lista tari legaripaskiri Srpsko progresivno partija “Aleksandar Vučič – amare čhavenge” sine duj Romane kandidatia bašo deputatia , akana si trin.

Ko parlamenti taro SNS so akana si razmukhlo o parlamenti kandidatia si o Romologo Dragoljub Ackovič taro Beograd, I specijalizirimi profesionalno edukatori Sandra Jokovič taro Kraljevo- Avdo dromeske jekh Romani džuvli si uče kotirime ki parlamentarno lista, akava drom si I opersko giljavutni Nataša Tasić Kneževič so si ko 16 than ki lista taro kandidatia taro Srpsko progresivno partija “Aleksandar Vučič – Barabutne šaj te kera sa”.

Ko 105 thaj si o Romologo Dragoljub Ackovič taro Beograd. O specijalizirimo profesionalno edukatorka I Sandra Jokovič taro Kraljevo si 125 ki lista kandidatia bašo deputatia tari Srpsko progresivno partija “Aleksandar Vučič – Barabutne šaj te kera sa”

I Jokovič sine deputati ko aktuelno Parlamenti so akana si mukhlo ko Parlamenti ki Srbia angleder duj divesa.

 

Link: https://rominfomedia.rs/2022/02/18/tri-pripadnika-romske-zajednice-na-izbornoj-listi-sns-a-za-poslanike-aleksandar-vucic-zajedno-mozemo-sve/

O Romane sune thaj mangina

Gilja taro 27 romane autoria  ko duj čhibja romane thaj srbikane arakhen pe ki akana sig editirime lil poezia (antologia)  dujčhibjakere titloa „Romano suno“ - „Romski san“. Editori si I Asociacia taro literatoria Roma an I Srbia a o editiribe sponzoriringja o Ministeriumi Kulturake tari Srbia.

Ko akava dujčhibjengoro editacia si splet taro pašipa em diferencie ko duj poetike, lirika, gramatika, thaj ekstra editicia e duj literaturenge.

EW dživdipaskere predizvikia em o romane sune hoš I gind si sikavde ko 320 riga gilencar taro o Rajko Gjurič (ex redaktori ki  „Politika“), Trifun Dimič, Predrag Jovičič, Baja Saitovič, Desanka Randželovič, Bajram Haliti. Ištvan Farkašm Gor, Gjurič, Maja Jovanovič, Jovan Nikolić thaj aver autoria.

O moldipa e poeziake “Romano suno” si dominatno saositnipaskitri mangipaskerem ilustririme, gila e Romane dćivdipaske soske si hramosarde ki srpsko čhib., A o Roma notirinena kaj o poeti Slobodan Ristović kop lo predgovor konkluzia anela baro dopheriba ko buvljaripa e romane thaj saste literaturake.

 

Link: https://www.politika.rs/sr/clanak/499540/Snovi-i-zelje-Roma

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 104 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali